Da bi se s vremenom obuhvatile dvije tre\u0107ine emisija CO2, potrebno bi bilo po\u0161umljavanje oko 0.9 milijardi hektara zemlje u cijelom svijetu. Tako je pokazalo istra\u017eivanje Crowther Laba na \u0161vicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Z\u00fcrichu.<\/p>\n
Ovaj laboratorij istra\u017euje rje\u0161enja za klimatske promjene. U svom najnovijem istra\u017eivanju prvi put su pokazali koje bi lokacije trebalo po\u0161umljavati.<\/p>\n
Znanstvenici su izra\u010dunali kako bi u trenutnim klimatskim uvjetima na\u0161 planet mogao podr\u017eati oko 4.4 milijarde hektara ukupnog \u0161umskog pokrova. To je za 1.6 milijardi hektara vi\u0161e od trenutnih 2.8 milijardi. Od tih 1.6 milijardi hektara, 0.9 milijardi ispunjava preduvjet da ih ljudi ne koriste.<\/p>\n
To, ukratko, zna\u010di da na Zemlji trenutno postoji podru\u010dje veli\u010dine Sjedinjenih Dr\u017eava pogodno za obnovu \u0161uma. Kad bi dozrele, ove \u0161ume mogle bi skladi\u0161titi oko 205 milijardi tona ugljika.<\/p>\n
“Svi smo znali da obnova \u0161uma mo\u017ee igrati ulogu u rje\u0161avanju klimatskih promjena, ali nismo znali koliki bi utjecaj ona imala. Na\u0161e istra\u017eivanje jasno pokazuje da je po\u0161umljavanje najbolje prirodno i dostupno rje\u0161enje za klimatske promjene.”, tvrdi Thomas Crowther, suradnik na istra\u017eivanju i utemeljitelj laboratorija.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je pokazalo i koji su najprikladniji dijelovi svijeta za obnavljanje \u0161uma. Najve\u0107i potencijal ima \u0161est zemalja: Rusija, SAD, Kanada, Australija, Brazil i Kina.<\/p>\n
Alati na webu laboratorija Crowther omogu\u0107uju posjetiteljima saznanje koliko stabala mo\u017ee u odabranom dijelu svijeta rasti te koliko ugljika mogu pohraniti.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Da bi se s vremenom obuhvatile dvije tre\u0107ine emisija CO2, potrebno bi bilo po\u0161umljavanje oko 0.9 milijardi hektara zemlje u cijelom svijetu. Tako je pokazalo istra\u017eivanje Crowther Laba na \u0161vicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Z\u00fcrichu. Ovaj laboratorij istra\u017euje rje\u0161enja za klimatske promjene. U svom najnovijem istra\u017eivanju prvi put su pokazali koje bi lokacije trebalo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21046274,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21047326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047326"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047326\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}