{"id":21047337,"date":"2019-08-14T11:18:05","date_gmt":"2019-08-14T09:18:05","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.hr\/?p=21046333"},"modified":"2020-09-26T03:18:00","modified_gmt":"2020-09-26T01:18:00","slug":"otkrivena-granica-ljudske-izdrzljivosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-granica-ljudske-izdrzljivosti\/","title":{"rendered":"Otkrivena granica ljudske izdr\u017eljivosti"},"content":{"rendered":"<p>Gdje je krajnja granica ljudske izdr\u017eljivosti? Upitali su se to znanstvenici kada su analizirali maratonske utrke u kojima sporta\u0161i sagorijevaju velike koli\u010dine energije. Za prosje\u010dnu osobu ta energija iznosi 4.000 kalorija dnevno, a za mjeru su koristili brzinu metabolizma u stanju mirovanja tijela.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dili su kako tijelo mo\u017ee izdr\u017eati optere\u0107enje koje je 2,5 puta ve\u0107e od brzine metabolizma u mirovanju, te da svako optere\u0107enje ve\u0107e od toga nije dugoro\u010dno odr\u017eivo.<\/p>\n<p>Pritom je zanimljivo \u0161to su znanstvenici ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Duke, gdje je istra\u017eivanje i provedeno, utvrdili kako su trudnice pravi \u0161ampioni izdr\u017eljivosti, jer \u017eive na granici optere\u0107enja s kojim se ljudsko tijelo mo\u017ee nositi. Ukratko, prema mjerenjima, \u017eene u drugom stanju koriste energiju 2,2 puta br\u017ee nego u stanju mirovanja.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je zapo\u010deto s prou\u010davanjem trka\u010da koji su sudjelovali u utrci Race Across the USA, pri \u010demu su istr\u010dali gotovo 5.000 kilometara u 140 dana.<\/p>\n<p>Primije\u0107eno je da postoji povezanost izme\u0111u duljine trajanja sportskog doga\u0111aja i potro\u0161nje energije &#8211; \u0161to doga\u0111aj dulje traje, tako je te\u017ee potro\u0161iti kalorije. Kad se radi o kratkim vje\u017ebama, ljudi se mogu nositi s energetskom potro\u0161njom daleko iznad brzine njihova metabolizma, ali na dulje staze to nije odr\u017eivo.<\/p>\n<p>&#8220;Mo\u017eete raditi doista intenzivne stvari nekoliko dana, ali ako \u017eelite da to potraje, morat \u0107ete malo usporiti&#8221;, pojasnio je dr. Herman Pontzer sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke.<\/p>\n<p>Znanstvenici smatraju da njihov zaklju\u010dak o 2,5 ve\u0107oj maksimalnoj izdr\u017eljivoj brzini sagorijevanja energije ovisi o ljudskom probavnom sustavu vi\u0161e nego o srcu, plu\u0107ima ili mi\u0161i\u0107ima. Opazili su, naime, da tijelo ne mo\u017ee probaviti, apsorbirati i procesuirati dovoljno kalorija i hranjivih tvari da odr\u017ei povi\u0161eni stupanj potro\u0161nje energije.<\/p>\n<p>Tijelo pritom mo\u017ee koristiti svoje vlastite resurse, sagorijevaju\u0107i masno\u0107u ili mi\u0161i\u0107nu masu, \u0161to se kasnije mo\u017ee nadoknaditi. Me\u0111utim, to vrijedi samo za napore kra\u0107eg trajanja. Kod ekstremnih napora na granicama ljudske izdr\u017eljivosti tijelo mora balansirati svoje kori\u0161tenje energije, isti\u010du.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gdje je krajnja granica ljudske izdr\u017eljivosti? Upitali su se to znanstvenici kada su analizirali maratonske utrke u kojima sporta\u0161i sagorijevaju velike koli\u010dine energije. Za prosje\u010dnu osobu ta energija iznosi 4.000 kalorija dnevno, a za mjeru su koristili brzinu metabolizma u stanju mirovanja tijela. Zaklju\u010dili su kako tijelo mo\u017ee izdr\u017eati optere\u0107enje koje je 2,5 puta ve\u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21046332,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[16464,20198,18522,17377],"class_list":["post-21047337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-energija","tag-izdrzljivost","tag-maraton","tag-tijelo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047337"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047337\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}