{"id":21047464,"date":"2019-10-03T08:36:07","date_gmt":"2019-10-03T06:36:07","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21047464"},"modified":"2019-10-01T21:47:35","modified_gmt":"2019-10-01T19:47:35","slug":"machu-picchu-nije-slucajno-sagraden-tamo-gdje-jest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/machu-picchu-nije-slucajno-sagraden-tamo-gdje-jest\/","title":{"rendered":"Machu Picchu nije slu\u010dajno sagra\u0111en tamo gdje jest"},"content":{"rendered":"

Machu Picchu je, naime, namjerno sagra\u0111en u sjeci\u0161tu tektonskih rasjeda. Sveti grad Inka<\/a>, ba\u0161 kao i niz drugih gradova, sagra\u0111en je s namjerom tamo gdje jest, pokazuju otkri\u0107a istra\u017eivanja predstavljenog krajem rujna na godi\u0161njem sastanku Ameri\u010dkog geolo\u0161kog dru\u0161tva u Arizoni.<\/a><\/p>\n

“Lokacija Machu Picchua nije\u00a0slu\u010dajnost”, poru\u010dio je Rualdo Menegat, geolog s brazilskog Federalnog sveu\u010dili\u0161ta u Rio Grande do Sul. “Bilo bi nemogu\u0107e sagraditi takvo \u0161to u visokim planinama da podloga nije bila slomljena”.<\/p>\n

Tajna smje\u0161taja<\/h4>\n

Machu Picchu le\u017ei uz uski greben na visini od 2400 m nadmorske visine. Oko 200 pojedina\u010dnih struktura u\u010dinilo ga je jednim od najve\u0107ih urbanih sredi\u0161ta u carstvu Inka, s populacijom ve\u0107om od 1000 ljudi. Nakon njegova otkri\u0107a 1911. godine, ovaj grad fascinira stru\u010dnjake svojom trajno\u0161\u0107u na tako nepristupa\u010dnom mjestu.<\/p>\n

Odgovor le\u017ei pod zemljom. Kombinacija satelitskih snimki i mjerenja na terenu kombinirana s geoarheolo\u0161kom analizom otkriva tajnu. Mjesto je to\u010dno sjeci\u0161tu mre\u017ee prijeloma i linija tektonskih rasjeda razli\u010ditih duljina i veli\u010dina.<\/p>\n

“Stijene su bile toliko rascjepkane da je bilo mogu\u0107e graditi gradove na visokim topografskim razinama. Strate\u0161ki sigurnima protiv geolo\u0161kih opasnosti i negostoljubivih uvjeta Anda. Glavni sektori, zgrade i stepenice izgra\u0111ene su prate\u0107i tri glavne linije raskida”, stoji u istra\u017eivanju<\/a>.<\/p>\n

Sofisticirana gradnja<\/h4>\n

Machu Picchu mo\u017eda je najpoznatiji upravo po svojoj slo\u017eenoj gradnji. Kamene zidine bez vapna izgra\u0111ene su na na\u010din da je izme\u0111u njih nemogu\u0107e provu\u0107i \u010dak i kreditnu karticu. To je vjerojatno spasilo ovaj andski biser od uni\u0161tenja u vi\u0161e navrata.<\/p>\n

\"\"

Foto: Terry Cook\/Len Abbott<\/p><\/div>\n

Peru je seizmi\u010dki aktivna regija. Kad se dogode potresi kamenje ovog grada “ple\u0161e” i pada na njihova neobja\u0161njivo dizajnirana mjesta. Ipak, po zavr\u0161etku potresa ono se vra\u0107a na svoje mjesto, a to je stotinama godina \u010duvalo zgrade od uru\u0161avanja.<\/p>\n

Bilo je i drugih prednosti izgradnje na tektonski aktivnom podru\u010dju. Rasjedi kroz koje se kanalizira ki\u0161nica pomagale su u isu\u0161ivanju grada nakon intenzivnih ki\u0161nih oluja. Dvije tre\u0107ine napora u izgradnji bilo je posve\u0107eno podzemnim odvodima. To je u ranijim istra\u017eivanjima nazvano “zna\u010dajnim dostignu\u0107ima u javnim radovima”. Tako\u0111er, visoki polo\u017eaj grada izolirao ga je od klizi\u0161ta i lavina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sjedi\u0161te tektonskih rasjeda skriva tajnu nevjerojatne trajnosti ovog grada<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21047463,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16374],"tags":[20481],"class_list":["post-21047464","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-geografija-i-geologija","tag-inke"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047464"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047464\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21047463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}