Rezultati desetogodi\u0161njeg istra\u017eivanja me\u0111unarodnog tima znanstvenika pokazuju da je ljudska emisija ugljikova dioksida stoput vi\u0161a od negativnog u\u010dinka na globalno zatopljenje svih vulkana na svijetu zajedno.<\/p>\n
Prema tim zaklju\u010dcima, vulkani pridonose emisiji ugljikova dioksida, no njihov udio u tomu puno je manji od ljudskoga, prenosi Hina.<\/p>\n
Ukupna koli\u010dina ugljikova dioksida koju emitiraju vulkani godi\u0161nje iznosi samo 0,3 do 0,4 gigatona, \u0161to je malen udio u odnosu na 37 gigatona, koliko ga je samo tijekom 2018. proizvela ljudska aktivnost, \u0161to to je pribli\u017eno 100 puta manje od emisije koja je posljedica ljudske aktivnosti.<\/p>\n
“Klimatski skeptici \u010desto isti\u010du da vulkanska aktivnost vjerojatno najvi\u0161e zaga\u0111uje zrak te da je najodgovornija za emisiju ugljikova dioksida, no to jednostavno nije to\u010dno”, isti\u010de Marie Edmonds, profesorica vulkanologije i petrologije na Queens’ Collegeu u Cambridgeu.<\/p>\n
Regulacija nivoa ugljik-dioksida
\nU nizu studija objavljenih u \u010dasopisu Elements, tim od 500 znanstvenika okupljenih u sklopu grupe Deep Carbon Observatory (COD) detaljno opisuje kako se ugljik skladi\u0161ti, emitira i ponovno absorbira u prirodnim procesima ili ga stvaraju ljudi.<\/p>\n
Oni tvrde da se samo 0,2 posto zemaljskog ugljika (blizu 43.000 gigatona) nalazi iznad povr\u0161ine oceana, zemlje i atmosfere, a ostatak ili vi\u0161e od 1,85 milijardi gigatona pohranjen je u Zemljinoj kori, pla\u0161tu i jezgri.<\/p>\n
Mjere\u0107i prisutnost odre\u0111enih izotopa ugljika u uzorcima stijena, COD je ustanovio da je tijekom 500 milijuna godina na\u0161 planet stotinama tisu\u0107a godina uspijevao izregulirati razinu ugljikova dioksida, glavnoga stakleni\u010dkog plina.<\/p>\n
Izuzetak su “golemi poreme\u0107aji” ugljikova ciklusa, poput velikih vulkanskih erupcija ili utjecaja meteorita koji su rezultirali izumiranjem dinosaura.<\/p>\n
Znanstvenici procjenjuju da je meteorit koji je ubio tri \u010detvrtine \u017eivota na Zemlji, uklju\u010duju\u0107i dinosaure prije 66 milijuna godina, prouzro\u010dio emisiju od 425 do 1.400 gigatona ugljikova dioksida.<\/p>\n
\u010covjeka kao najve\u0107a katastrofa u pro\u0161losti
\nNo, utjecaj industrijske civilizacije sada uzima neusporediv danak.<\/p>\n
“Koli\u010dina ugljikova dioksida koji se ispu\u0161ten u atmosferu kao posljedica ljudske aktivnosti, u posljednjih je deset do dvanaest godina proporcionalna ovakvim katastrofalnim promjenama kakve su se doga\u0111ale u Zemljinoj pro\u0161losti”, rekla je Edmonds.<\/p>\n
Ka\u017ee da je Zemlja ve\u0107 pro\u0161la kroz ve\u0107e koncentracije ugljikova dioksida nego \u0161to su ove dana\u0161nje, no to je bilo u vrijeme golemih poreme\u0107aja.<\/p>\n
Upozorava da su nakon toga pro\u0161le stotine tisu\u0107a godina potrebne da se dosegne ista razina.<\/p>\n
“Klimatski skeptici uvijek ka\u017eu da \u0107e na\u0161 planet uspjeti posti\u0107i ravnote\u017eu. To je istina, no ne u razdoblju relevantnom za ljude”, zaklju\u010dili su znanstvenici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rezultati desetogodi\u0161njeg istra\u017eivanja me\u0111unarodnog tima znanstvenika pokazuju da je ljudska emisija ugljikova dioksida stoput vi\u0161a od negativnog u\u010dinka na globalno zatopljenje svih vulkana na svijetu zajedno. Prema tim zaklju\u010dcima, vulkani pridonose emisiji ugljikova dioksida, no njihov udio u tomu puno je manji od ljudskoga, prenosi Hina. Ukupna koli\u010dina ugljikova dioksida koju emitiraju vulkani godi\u0161nje iznosi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21047475,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16372,16335,16325,1],"tags":[],"class_list":["post-21047474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-ekologija-i-okolis","category-energija-i-gorivo","category-zemlja","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047474"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047474\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21047475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}