Medu ugro\u017eenim vrstama su, na primjer, divlji kesten te brojne grmolike vrste iz roda sorbusa.<\/p>\n
Vi\u0161e od polovine endemskih europskih vrsta drveca ugro\u017eeno je i moglo bi izumrijeti, ka\u017ee se u studiji Medunarodne unije za za\u0161titu prirode (IUCN).<\/p>\n
Hrvatska ima jednu od najbogatijih flora, a sada napokon ima i svoju Dru\u0161tvenu banku sjemena<\/p>\n
Cak 58 posto od 454 europske endemske vrste drveca \u0161to znaci da postoje samo u Europi, vrlo je ugro\u017eeno, a medu njima je gotovo 15 posto (66 vrsta) kriticno ugro\u017eeno.<\/p>\n
Tim vrstama prijete invazivni paraziti, prekomjerna sjeca i urbani razvoj, tvrdi IUCN.<\/p>\n
Jedan od celnika IUCN-a Craig Hilton-Taylor ka\u017ee da se Europska unija i konzervatori trebaju jako zabrinuti.<\/p>\n
“Drvece je vitalno za \u017eivot na Zemlji, a europska stabla u svoj raznolikosti izvor su hrane i skloni\u0161ta brojnim \u017eivotinjama, poput ptica i vjeverica”, kazao je.<\/p>\n
Medu ugro\u017eenim vrstama su, na primjer, divlji kesten, te brojne grmolike vrste iz roda sorbusa (oskru\u0161a, jarebika).<\/p>\n
Divljem kestenu najvi\u0161e prijeti kestenov moljac koji se s Balkana pro\u0161irio na ostatak Europe, ka\u017ee IUCN.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Medu ugro\u017eenim vrstama su, na primjer, divlji kesten te brojne grmolike vrste iz roda sorbusa. Vi\u0161e od polovine endemskih europskih vrsta drveca ugro\u017eeno je i moglo bi izumrijeti, ka\u017ee se u studiji Medunarodne unije za za\u0161titu prirode (IUCN). Hrvatska ima jednu od najbogatijih flora, a sada napokon ima i svoju Dru\u0161tvenu banku sjemena Cak 58 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21047478,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16346,16326,16372,16373,16325],"tags":[],"class_list":["post-21047477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-biljke-i-zivotinje","category-biologija","category-ekologija-i-okolis","category-klima","category-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047477"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047477\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21047478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}