{"id":21048004,"date":"2019-10-06T11:36:55","date_gmt":"2019-10-06T09:36:55","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048004"},"modified":"2019-10-06T11:36:55","modified_gmt":"2019-10-06T09:36:55","slug":"zasto-ne-zivimo-dulje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-ne-zivimo-dulje\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ne \u017eivimo dulje?"},"content":{"rendered":"<p>U najve\u0107em dijelu dvaju posljednjih stolje\u0107a \u017eivotni vijek ljudi produljivao se ubrzanim i postojanim tempom.<\/p>\n<p>Tijekom 1840-ih godina ljudi su u prosjeku \u017eivjeli ne\u0161to dulje od \u010detrdeset godina, no nakon toga su, ranih 1900-ih, tijekom viktorijanskog razdoblja bolja prehrana, higijena, uvjeti \u017eivljenja i razvoj sanitarnog sustava utjecali na produljenje \u017eivotnog vijeka do \u0161ezdeset godina.<\/p>\n<p>Kako je odmicalo 20. stolje\u0107e, uz izuzetak ratnih godina, ostvaren je daljnji napredak uvo\u0111enjem op\u0107e zdravstvene za\u0161titite i cijepljenjem u djetinjstvu, pi\u0161e BBC.<\/p>\n<p>Novi je napredak ostvaren sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a nadalje, zahvaljuju\u0107i zdravstvenim postignu\u0107ima u na\u010dinu lije\u010denja, osobito pacijenata koji su do\u017eivjeli mo\u017edani i sr\u010dani udar.<\/p>\n<p>Ti krupni koraci bili su toliko zna\u010dajni da je, do po\u010detka 21. stolje\u0107a, o\u010dekivani \u017eivotni vijek pri ro\u0111enju iznosio 80 godina za \u017eene i 75 za mu\u0161karce. Trend se nastavljao na na\u010din da su demografi stanovnicima dodavali jo\u0161 po godinu dana \u017eivota otprilike svake \u010detiri godine.<\/p>\n<p>No potom je taj trend odjednom stao ili preciznije, prili\u010dno naglo se usporio, a prekretnica se dogodila 2011. godine.<\/p>\n<p>Devijacija ili dugoro\u010dni trend?<br \/>\nIsprva su se stru\u010dnjaci pitali je li rije\u010d o nekoj devijaciji. Naime, godina 2015. bila je iznimka. Broj smrtnih slu\u010dajeva je naglo porastao, osobito tijekom zime kada je svijetom kru\u017eio vrlo sna\u017ean soj gripe.<\/p>\n<p>No danas je jasno da se tu dogodilo i ne\u0161to vi\u0161e osim kratkoro\u010dne anomalije.<\/p>\n<p>Po zadnjim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku za 2016. &#8211; 2018., isklju\u010dene su posljedice te\u0161ke zime. I premda se u me\u0111uvremenu dogodilo manje pobolj\u0161anje, brojke su jo\u0161 uvijek ni\u017ee nego \u0161to je to bilo ranije. Aktualni trendovi upu\u0107uju na to da \u0107e trebati pro\u0107i vi\u0161e od 12 godina da stanovnici Velike Britanije &#8216;dobiju&#8217; jo\u0161 jednu godinu \u017eivota.<\/p>\n<p>Koji su uzroci?<br \/>\nNeki znanstvenici smatraju da su, nakon toliko godina napredovanja, ljudi jednostavno dosegnuli gornju granicu \u017eivotnog vijeka.<\/p>\n<p>Najstarija \u017eiva osoba u slu\u017ebenoj evidenciji bila je Francuskinja Jeanne Calment koja je umrla u dobi od 122 godine, no to je bilo prije vi\u0161e od 20 godina.<\/p>\n<p>Po rezultatima studije \u010dije je rezultate objavio znanstveni \u010dasopis Nature, granica \u017eivotnog vijeka \u010dovjeka je, ako isklju\u010dimo ekstreme poput Calment, oko 115 godina.<\/p>\n<p>Drugi to pak osporavaju. Jedan od njih je i ameri\u010dki geneti\u010dar David Sinclair koji je napisao knjigu &#8220;\u017divotni vijek&#8221;, a u njoj pi\u0161e o tomu da bi pobolj\u0161anjem gena povezanih s dugovje\u010dno\u0161\u0107u ljudi mo\u017eda mogli \u017eivjeti i dulje od Jeanne Calment.<\/p>\n<p>Slo\u017een raspon \u010dimbenika<br \/>\nStru\u010dnjak za pitanja starenja engleskoga Nacionalnog ureda za statistiku Edward Morgan smatra da se iza ovog trenda vjerojatnije skriva slo\u017een raspon \u010dimbenika. Ka\u017ee da bi volio pro\u0161iriti istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Engleski Zavod za javno zdravstvo ve\u0107 je provelo dio istra\u017eivanja. Po jednome obja\u0161njenju u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a nije bilo ve\u0107ih medicinskih ili zdravstvenih otkri\u0107a.<\/p>\n<p>Ljudi, primjerice ne umiru vi\u0161e u tolikoj mjeri od jedne bolesti, no njihovo mjesto zauzimaju druge. Uz ve\u0107i broj ljudi koji uspijevaju pre\u017eivjeti sr\u010dane i mo\u017edane udare i rak, zabilje\u017een je porast smrtnih slu\u010dajeva kao posljedica demencije.<\/p>\n<p>I dok medicinska zajednica nastoji otkriti na koji na\u010din usporiti razvoj ove bolesti, rast o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka je zaustavljen.<\/p>\n<p>Zavod za javno zdravstvo Engleske prou\u010davao je i utjecaj siroma\u0161tva na duljinu \u017eivotnog vijeka, a biv\u0161i savjetnik WHO-a Michael Marmont vjeruje da ono igra odre\u0111enu ulogu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U najve\u0107em dijelu dvaju posljednjih stolje\u0107a \u017eivotni vijek ljudi produljivao se ubrzanim i postojanim tempom. Tijekom 1840-ih godina ljudi su u prosjeku \u017eivjeli ne\u0161to dulje od \u010detrdeset godina, no nakon toga su, ranih 1900-ih, tijekom viktorijanskog razdoblja bolja prehrana, higijena, uvjeti \u017eivljenja i razvoj sanitarnog sustava utjecali na produljenje \u017eivotnog vijeka do \u0161ezdeset godina. Kako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048005,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16367,16327],"tags":[],"class_list":["post-21048004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-psihijatrija","category-zdravlje-i-medicina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048004\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}