Gotovo 400 temperaturnih rekorda sru\u0161eno je na sjevernoj polutki tijekom ljeta, pokazala je analiza temperaturnih zapisa, prenosi BBC.<\/p>\n
Rekordi su sru\u0161eni u 29 zemalja od 1. sije\u010dnja do 30. kolovoza ove godine. Tre\u0107ina svih temperaturnih rekorda zabilje\u017eena je u Njema\u010dkoj, a nakon toga slijede Francuska i Nizozemska. Analizu je proveo institut Berkeley Earth u Kaliforniji.<\/p>\n
Tijekom ljeta na 1200 lokacija na sjevernoj polutki zabilje\u017eeni su temperaturni rekordi u ljetnim mjesecima.<\/p>\n
Podaci su uzeti iz mjernih stanica koje su na istim lokacijama mjerile temperature najmanje 40 godina.<\/p>\n
Neki od tih podataka nisu pro\u0161li filtere meteorolo\u0161kih zavoda, pa se nakon te obrade koja mo\u017ee utvrditi neka pogre\u0161na o\u010ditanja ponekad manji dio rekorda poka\u017ee neto\u010dnima.<\/p>\n
Toplinski valovi u Europi u lipnju i srpnju podigli su temperature toliko da je sru\u0161en veliki broj lokalnih i nacionalnih rekorda.<\/p>\n
Francuska je postavila rekord s najvi\u0161om europskom temperaturom od 46 stupnjeva Celzija, a i Velika Britanija, Belgija, Njema\u010dka, Luksemburg i Nizozemska tako\u0111er su zabilje\u017eile svoje rekorde.<\/p>\n
Ovo je ljeto obilje\u017eio vrlo veliki broj rekordnih temperatura za Europu, ka\u017ee dr Robert Rohde, vode\u0107i znanstvenik na Berkeley Earthu.<\/p>\n
“Neka mjesta u Europi prate temperature i do 150 godina a ove su godine zabilje\u017eila rekordne temperature”, kazao je za BBC.<\/p>\n
Razmjeri toplinskih valove na kontinentu jasno su vidljivi kad se pogleda kad je najvi\u0161e rekorda sru\u0161eno. Koncem srpnja u velikom broju europskih zemalja postavljeni su temperaturni rekordi.<\/p>\n
I drugdje su sru\u0161eni rekordi – vi\u0161e od 30 temperaturnih rekorda u SAD-u, a i u Japanu je zabilje\u017eeno deset temperaturnih rekorda.<\/p>\n
Tijekom ljeta zabilje\u017eeno je ukupno 396 temperaturnih rekorda.<\/p>\n
Prije 2019. najve\u0107i broj temperaturnih rekorda bio je sru\u0161en 2010., te prije toga 2003.<\/p>\n
Dr. Rohde ka\u017ee da je sve ve\u0107i broj temperaturnih rekorda dio dugoro\u010dnih trendova u globalnom zagrijavanju.<\/p>\n
“Sa zagrijavanjem Zemlje sve je lak\u0161e postaviti temperaturne rekorde. U pro\u0161losti tek je oko dva posto vremenskih stanica godi\u0161nje bilje\u017eilo rekorde”, objasnio je.<\/p>\n
“No, u posljednje vrijeme vidimo godine poput 2019. u kojoj pet ili vi\u0161e posto stanica zabilje\u017ei nove rekorde”.<\/p>\n
Srpanj 2019. postao je najtopliji mjesec od po\u010detka mjerenja \u0161irom svijeta. Globalno je bio tek malo topliji za 0,04 stupnjeva Celzija u odnosu na do tada najtopliji mjesec – srpanj 2016.<\/p>\n
Srpanjski rekord slijedio je lipanjski globalni temperaturni rekord.<\/p>\n
Znanstvenici ka\u017eu da je to najnoviji znak da je Zemlja suo\u010dena sa zagrijevanjem bez presedana.<\/p>\n
Znanstvenici navode da je pakleni srpanjski toplinski val u Europi b<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gotovo 400 temperaturnih rekorda sru\u0161eno je na sjevernoj polutki tijekom ljeta, pokazala je analiza temperaturnih zapisa, prenosi BBC. Rekordi su sru\u0161eni u 29 zemalja od 1. sije\u010dnja do 30. kolovoza ove godine. Tre\u0107ina svih temperaturnih rekorda zabilje\u017eena je u Njema\u010dkoj, a nakon toga slijede Francuska i Nizozemska. Analizu je proveo institut Berkeley Earth u Kaliforniji. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048058,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325,16373],"tags":[16862],"class_list":["post-21048057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zemlja","category-klima","tag-vrijeme"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048057"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048057\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}