KINESKA akademija znanosti pozvala je pro\u0161log sije\u010dnja Liua Cixina, uglednog kineskog pisca znanstvene fantastike, da posjeti njihov moderan radio-centar na jugozapadu Kine. Gotovo dvostruko ve\u0107i od ameri\u010dkog u opservatoriju Arecibo u portorikanskoj d\u017eungli, kineski je satelitski tanjur najve\u0107i na svijetu, a ne i u svemiru. Iako je dovoljno osjetljiv da otkriva \u0161pijunske satelite i kad ne emitiraju, njegova primarna namjena je znanstvena, pa i pomalo neobi\u010dna. Radi se o vode\u0107em opservatoriju na Zemlji izgra\u0111enom kako bi slu\u0161ao poruke izvanzemaljske inteligencije. Ako takav signal do\u0111e s neba u sljede\u0107ih desetak godina, Kina \u0107e ga vjerojatno prva \u010duti, za web stranicu theatlantic.com pi\u0161e Ross Andersen.<\/p>\n
Na neki na\u010din nije iznena\u0111enje \u0161to je Liu pozvan posjetiti tanjur. On ima vode\u0107u ulogu u kineskim svemirskim poslovima, a vladina svemirska agencija ponekad od njega tra\u017ei savjete o znanstvenim misijama. Liu je patrijarh kineske znanstvene fantastike. Drugi kineski pisci dodali su njegovom prezimenu po\u010dasni nastavak Da, \u0161to zna\u010di “veliki”. Prije nekoliko godina in\u017eenjeri Akademije poslali su Liuu ilustrirane podatke o napretku izgradnje tanjura te su naglasili kako u njemu pronalaze inspiraciju za svoj rad.<\/p>\n
Za\u0161to je on pozvan?<\/p>\n
No, s druge strane, Liu je i neobi\u010dan izbor za posjetitelja tanjura. Dosta je pisao o rizicima prvog kontakta. Upozorio je da bi “pojava Drugih” mogla biti neizbje\u017ena i da bi to moglo rezultirati na\u0161im izumiranjem. “Mo\u017eda \u0107e za 10.000 godina zvjezdano nebo u koje \u010dovje\u010danstvo gleda i dalje biti prazno i tiho, ali mo\u017eda \u0107emo se sutra probuditi i vidjeti izvanzemaljskih svemirski brod veli\u010dine Mjeseca parkiran u orbiti”, napisao je Liu u pogovoru jedne od svojih knjiga.<\/p>\n
Posljednjih godina Liu je postao globalno popularan. Njegov roman “The Three-Body Problem” 2015.. godine postao je prevedeno djelo koje je dobilo nagradu Hugo, najpresti\u017enije priznanje u znanstvenoj fantastici. Biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Barack Obama rekao je The New York Timesu da mu je knjiga, prva iz trilogije, dala kozmi\u010dku perspektivu tijekom te\u0161kih trenutaka njegova mandata. Liu je rekao kako je Obamino osoblje od njega zatra\u017eilo da mu po\u0161alje primjerak tre\u0107e knjige i prije izdavanja.<\/p>\n
Na kraju drugog nastavka jedan od glavnih likova iznosi temeljnu filozofiju cijele trilogije. Nijedna civilizacija ne bi trebala objavljivati svoju nazo\u010dnost u svemiru. Bilo koja druga civilizacija, koja sazna za njeno postojanje, shvatit \u0107e to kao prijetnju. Sve civilizacije to \u010dine, eliminiraju konkurente sve dok ne nai\u0111u na jednog koji je tehnolo\u0161ki superioran i onda same budu eliminirane. To mra\u010dno kozmi\u010dko stajali\u0161te nazivamo “teorijom tamne \u0161ume”, zato \u0161to svaku civilizaciju u svemiru zami\u0161lja kao lovca koji se skriva u tamnoj \u0161umi, \u010dekaju\u0107i prve zvukove suparnika.<\/p>\n
O \u010demu se radi u njegovim knjigama?<\/p>\n
Liuova trilogija zapo\u010dinje krajem 60-ih godina, u vrijeme Maove Kulturne revolucije, kad mlada Kineskinja \u0161alje poruku u obli\u017enji zvjezdani sustav. Civilizacija koja je primila poruku kre\u0107e u vi\u0161estoljetnu misiju invazije Zemlje, ali ona vi\u0161e ne mari jer su je stra\u0161ni ispadi Crvene garde uvjerili da ljudi vi\u0161e ne zaslu\u017euju pre\u017eivjeti. Na putu prema na\u0161em planetu izvanzemaljska civilizacija uni\u0161tava na\u0161e akceleratore \u010destica kako bi sprije\u010dila na\u0161 napredak u ratnoj fizici poput izuma atomske bombe manje od stolje\u0107a nakon pojave prve repetiraju\u0107e pu\u0161ke.<\/p>\n
Znanstvena fantastika ponekad se opisuje kao literatura budu\u0107nosti, ali povijesna alegorija jedan je od njenih dominantnih modaliteta. Isaac Asimov bazirao je svoj serijal “Zaklada” na klasi\u010dnom Rimu, a Frank Herbert je zaplet za svoju “Dinu” prona\u0161ao u povijesti beduinskih Arapa. Liu nerado povezuje svoje knjige sa stvarnim svijetom, ali ka\u017ee kako je njegov rad nastao pod utjecajem povijesti zemaljskih civilizacija, “posebice susreta izme\u0111u tehnolo\u0161ki naprednijih civilizacija i autohtonih naseljenika nekog podru\u010dja”. Jedan takav susret dogodio se tijekom 9. stolje\u0107a, kad je kinesko Srednje kraljevstvo, nekada\u0161nje sredi\u0161te cijele Azije, na moru ugledalo brodove europskih pomorskih sila. Uslijedila je invazija koja je prouzro\u010dila gubitak statusa Kine usporediv s padom Rima.<\/p>\n
Pro\u0161log ljeta autor ovog teksta otputovao je u Kinu kako bi posjetio novi opservatorij, ali prvo se u Pekingu sastao s Liuom. Tijekom razgovora pitao ga je o filmskoj adaptaciji “The Three-Body Problema”.<\/p>\n
“Ljudi ovdje \u017eele da to budu kineski Ratovi zvijezda. Kad je u pitanju snimanje znanstveno-fantasti\u010dnih filmova, na\u0161 sustav nije zreo”, rekao je Liu, objasniv\u0161i da je skupo snimanje zavr\u0161eno sredinom 2015. godine, ali je film i dalje u postprodukciji. U jednom je trenutku cijela ekipa za specijalne efekt zamijenjena.<\/p>\n
Autor teksta Ross Andersen do\u0161ao je razgovarati s Luiom ponajprije zbog njegova statusa vode\u0107eg kineskog filozofa prvog kontakta, ali \u017eelio je tako\u0111er saznati \u0161to mo\u017ee o\u010dekivati od posjeta novom satelitskom tanjuru. Nakon \u0161to je prevoditelj preveo Andersenovo pitanje, Liu je prestao pu\u0161iti i nasmijao se: “\u010cini se da to nije u sferi znanstvene fantastike.”<\/p>\n
Tjedan dana kasnije Andersen je brzom \u017eeljeznicom otputovao iz \u0160angaja, ostaviv\u0161i iza sebe ljubi\u010dasti sjaj Blade Runnera, njegove hip-kafi\u0107e i barove. Jure\u0107i po uzdignutim tra\u010dnicama, Andersen je gledao urbane megastrukture koje su posljednjih godina izbile u kineskom krajoliku. Kina je od 2011. do 2013. upotrijebila vi\u0161e betona nego Amerika u cijelom 20. stolje\u0107u. Kina je ve\u0107 po\u010dela graditi \u017eeljeznice po Africi, a nada se da \u0107e svoje jure\u0107e vlakove uskoro slati u Europu i Sjevernu Ameriku, tunelom ispod Beringova prolaza.<\/p>\n
Neboderi i dizalice polako su nestajali dok se vlak kretao dalje u unutra\u0161njost. Tamo u smaragdnim ri\u017einim poljima, u niskoj izmaglici, bilo je lako zamisliti drevnu Kinu. Onu Kinu \u010diji je pisani jezik prihva\u0107en u ve\u0107em dijelu Azije, Kinu koja je u ljudski \u017eivot uvela metalne kovanice, papirnati novac i barut, onu Kinu koja je regulirala rije\u010dne tokove i izgradila sustave \u0161to i danas navodnjavaju brdovita zemlji\u0161ta. Ta brda su sve strmija kako se putuje prema zapadu, na kraju se putnik mora sasvim pribli\u017eiti prozoru vlaka kako bi vidio vrhove, pi\u0161e theatlantic.com.<\/p>\n
Ismijava se potraga za izvanzemaljskom inteligencijom<\/p>\n
Bilo je popodne kad je Andersen stigao u Guiyang, glavni grad Guizhoua, jedne od kineskih najsiroma\u0161nijih i najudaljenijih pokrajina. \u010cini se da je upravo u tijeku socijalizacija koju je nametnula vlada. Natpisima se ljude moli da ne pljuju u zatvorenim prostorima. Idu\u0107eg jutra voza\u010d je do\u0161ao po njega kako bi ga odvezao do opservatorija. Satima su se vozili kroz sela, od kojih su neka bila prazna. Vlada je preselila mje\u0161tane kako bi napravila mjesta za novi opservatorij. Mnogi su bili nezadovoljni, \u0161to je izazvalo ne\u017eeljenu medijsku pa\u017enju, neuobi\u010dajenu za vladine projekte u Kini. Zapazili su to i zapadni mediji pa je The New York Times napisao: “Zbog kineskog teleskopa za lov na izvanzemaljce raseljeno 9000 seljana.”<\/p>\n
Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) \u010desto se ismijava kao svojevrsni religiozni misticizam, \u010dak i unutar znanstvene zajednice. Prije gotovo \u010detvrt stolje\u0107a ameri\u010dki Kongres uklonio je ameri\u010dki SETI program iz prora\u010duna, i to na temelju amandmana senatora iz Nevade Richarda Bryana, koji je rekao kako se nada da \u0107e to biti “kraj potrage za Marsovcima na ra\u010dun poreznih obveznika”. To je jedan od razloga zbog kojeg je Kina, a ne SAD, izgradila prvi moderni radijski opservatorij sa SETI-jem kao glavnim znanstvenim ciljem.<\/p>\n
Najintrigantniji znanstveni projekt proiza\u0161ao iz darvinizma<\/p>\n
SETI ima u sebi pone\u0161to religijsko. Motiviran je dubokom ljudskom \u017eeljom za povezivanjem i transcendencijom. Bavi se pitanjima ljudskog podrijetla, sirove kreativne snage prirode te na\u0161e budu\u0107nosti u svemiru. I sve to \u010dini u vrijeme kad su tradicionalne religije mnogima postale neuvjerljive. Nejasno je zbog \u010dega je Kongres smatrao da SETI nije vrijedan financiranja, tim vi\u0161e \u0161to je vlada tro\u0161ila stotine milijuna dolara novca poreznih obveznika na potragu za fenomenima \u010dije je postojanje jo\u0161 uvijek upitno. Skupe i vi\u0161edesetljetne misije potrage za crnim rupama i gravitacijskim valovima zapo\u010dele su dok su njihovi ciljevi jo\u0161 bili tek spekulativne mogu\u0107nosti. Darwin je pokazao da razvoj inteligentnog \u017eivota na planetu nije spekulativna mogu\u0107nost. SETI bi mogao biti najintrigantniji znanstveni projekt proiza\u0161ao iz darvinizma.<\/p>\n
\u010cak i bez saveznog financiranja u SAD-u, SETI je usred globalne renesanse. Dana\u0161nji teleskopi pribli\u017eili su nekad daleke zvijezde, a u njihovim orbitama mo\u017eemo vidjeti planete. Sljede\u0107a generacija opservatorija upravo sti\u017ee, a njima \u0107emo mo\u0107i zumirati atmosfere tih planeta. SETI istra\u017eiva\u010di pripremali su se za ovaj trenutak. U svome progonstvu postali su filozofi budu\u0107nosti. Poku\u0161ali su zamisliti kakve bi tehnologije napredne civilizacije mogle koristiti te kakve bi tragove te tehnologije mogle ostaviti na dostupnom svemiru. Spoznali su kako izdaleka uo\u010diti kemijske tragove umjetnih zaga\u0111iva\u010da. Znaju kako skenirati gusta zvjezdana polja u potrazi za golemim strukturama osmi\u0161ljenim za za\u0161titu od udarnih valova supernova.<\/p>\n
Yuri Milner ulo\u017eio milijune u program<\/p>\n
Izraelsko-ruski milijarder Yuri Milner ulo\u017eio je 2015. godine vlastitih 100 milijuna dolara u novi SETI program pod vodstvom znanstvenika s UC Berkeleyja. Ta ekipa provodi vi\u0161e SETI opservacija u jednom danu nego \u0161to se nekad provodilo cijele godine. Milner je 2016. godine ulo\u017eio dodatnih 100 milijuna dolara u misiju me\u0111uzvjezdane sonde. Zraka mo\u0107nog lasera, koji \u0107e biti izgra\u0111en visoko u \u010dileanskoj pustinji, izbacit \u0107e desetke tankih sondi prema \u010detiri svjetlosne godine udaljenom sustavu Alpha Centauri, kako bi izbliza istra\u017eio njegove planete. Milner je rekao kako \u0107e pojedine kamere na sondama mo\u017eda mo\u0107i razaznati i pojedina\u010dne planete. Ekipa Alpha Centauri modelirala je zra\u010denje koje \u0107e takva zraka postati u svemir i zapazila upe\u010datljivu sli\u010dnost s misterioznim “brzim radijskim izbojima”, koje astronomi uporno detektiraju, \u0161to ukazuje na mogu\u0107nost da su tako\u0111er plod nekog sli\u010dnog golemom snopa, koji napaja sli\u010dne sonde drugdje u svemiru.<\/p>\n
Andrew Siemion, vo\u0111a Milnerove SETI ekipe, aktivno prou\u010dava tu mogu\u0107nost. Posjetio je kineski tanjur dok je jo\u0161 bio u izgradnji, kako bi postavio temelj zajedni\u010dkih promatranja i pomogao uklju\u010divanju kineske ekipe u rastu\u0107u mre\u017eu radijskih opservatorija koji sura\u0111uju na SETI istra\u017eivanjima. Me\u0111u ostalima su tu opservatoriji u Australiji, Novom Zelandu i Ju\u017enoj Africi. Siemion je rekao kako je kineski teleskop najosjetljiviji na svijetu u dijelu radijskog spektra koji se “uobi\u010dajeno smatra najvjerojatnijim mjestom za izvanzemaljski transmiter”.<\/p>\n
Siemion je autoru teksta prije njegova polaska u Kinu rekao kako se lako izgubiti na putevima oko opservatorija, ali da \u0107e znati da je blizu kad nestane mobitelskog signala. Radio-transmisija je zabranjena u blizini tanjura, kako znanstvenici ne bi zamijenili neko zalutalo elektromagnetsko zra\u010denje za signal iz svemira. Superra\u010dunala i dalje pretra\u017euju milijarde la\u017eno pozitivnih signala iz pro\u0161lih SETI opservacija, koji su uglavnom uzrokovani ljudskim smetnjama.<\/p>\n
Kina ima najdu\u017eu tradiciju u astronomiji<\/p>\n
Tjedan dana prije Liu i autor teksta posjetili su mnogo starije mjesto s kojeg su se promatrale zvijezde. Nakon \u0161to je dinastija Ming 1442. godine glavnim gradom Kine proglasila Peking, car je otvorio gradili\u0161te novog opservatorija u Zabranjenom gradu. Vi\u0161e od 10 metara visoka elegantna gra\u0111evina postala je dom najdragocjenijih kineskih astronomskih instrumenata, pi\u0161e theatlantic.com.<\/p>\n
Nijedna zemaljska civilizacija nema du\u017eu tradiciju u astronomiji od Kine. Njeni rani carevi vukli su svoju politi\u010dku legitimaciju s neba u obliku “nebeskog mandata”. Prije vi\u0161e od 3500 godina kineski dvorski astronomi otisnuli su piktograme kozmi\u010dkih doga\u0111aja u kornja\u010dine i volovske kosti. Jedna od tih “proro\u010danskih kostiju” nosi najraniji poznati zapis o pomra\u010denju Sunca. Vjerojatno je to protuma\u010deno kao znak katastrofe, mo\u017eda nadolaze\u0107e invazije.<\/p>\n
Liu i Andersen sjedili su za stolom od crnog mramora u kamenom dvori\u0161tu stare zvjezdarnice. Kroz okrugli, crveni portal na rubu dvori\u0161ta stubi\u0161te je vodilo do promatra\u010dke platforme u obliku tornja, na kojoj je stajao niz drevnih astronomskih ure\u0111aja. Me\u0111u njima je bio i golemi nebeski globus koji su podr\u017eavali bron\u010dani zmajevi. Zvjezdani globus ukraden je 1900. godine, nakon \u0161to je alijansa osam zemalja osvojila Peking kako bi ugu\u0161ila Bokserski ustanak. Njema\u010dki i francuski vojnici provalili su u dvori\u0161te u kojem su Liu i Andersen sjedili te su odnijeli 10 vrijednih instrumenata iz opservatorija.<\/p>\n
Instrumenti su na kraju vra\u0107eni, ali ostao je gorak okus incidenta. Kineska djeca pou\u010davana su da cijelo to razdoblje smatraju “stolje\u0107em poni\u017eenja”, najni\u017eom to\u010dkom kineskog pada nakon vrhunca za vrijeme dinastije Ming. U vrijeme kad je zvjezdarnica izgra\u0111ena Kina se mogla smatrati usamljenim pre\u017eivjelim iz vremena slavnih civilizacija bron\u010danog doba, koju su \u010dinili Babilonci, Mikena, pa \u010dak i Egip\u0107ani. Zapadni pjesnici smatrali su egipatske ru\u0161evine ozimandijskim dokazom da ni\u0161ta nije trajno. Ali Kina je trajala. Njeni su carevi vodili najve\u0107u svjetsku slo\u017eenu dru\u0161tvenu organizaciju. Uzimali su danak od kineskih susjeda, \u010diji su vladari slali izaslanike u Peking, kako bi na zadovoljstvo careva izveli baroknu ceremoniju klanjanja do poda.<\/p>\n
U prvoj knjizi svoje znamenite publikacije “Science and Civilisation in China” (Znanost i civilizacija u Kini), objavljenoj 1954. godine, britanski sinolog Joseph Needham zapitao se za\u0161to se u Kini nije dogodila znanstvena revolucija, s obzirom na njenu sofisticiranu intelektualnu meritokraciju, a na temelju testova koji su mjerili vje\u0161tinu njenih gra\u0111ana u klasi\u010dnim tekstovima. To ispitivanje u me\u0111uvremenu je postalo poznato kao “Needhamovo pitanje”, no i Voltaire se tako\u0111er pitao za\u0161to su se kineski matemati\u010dari zaustavili na geometriji i za\u0161to su tek jezuiti donijeli Kopernikov nauk u Kinu, a ne obrnuto. Optu\u017eio je konfucijanski naglasak na tradiciji. Ostali povjesni\u010dari okrivili su izuzetno stabilnu politiku u Kini. Ogromnim prostorima vladale su duge dinastije, \u0161to je mo\u017eda poticalo manje tehni\u010dkog dinamizma nego u Europi, gdje je vi\u0161e od 10 politika bilo nagurano na malom podru\u010dju, izazivaju\u0107i stalne sukobe. Kao \u0161to znamo iz Projekta Manhattan, ratni napori imaju na\u010din da izo\u0161tre znanstveni um.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
KINESKA akademija znanosti pozvala je pro\u0161log sije\u010dnja Liua Cixina, uglednog kineskog pisca znanstvene fantastike, da posjeti njihov moderan radio-centar na jugozapadu Kine. Gotovo dvostruko ve\u0107i od ameri\u010dkog u opservatoriju Arecibo u portorikanskoj d\u017eungli, kineski je satelitski tanjur najve\u0107i na svijetu, a ne i u svemiru. Iako je dovoljno osjetljiv da otkriva \u0161pijunske satelite i kad […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048073,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16897,19212],"class_list":["post-21048072","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-kina","tag-vanzemaljci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048072","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048072"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048072\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}