Slatke vode u Hrvatskoj nastanjuje 137 vrsta riba i paklara \u0161to predstavlja izuzetno visoku raznolikost na relativno malom podru\u010dju, a vi\u0161e od tre\u0107ine njih \u017eivi na ograni\u010denom podru\u010dju i zbog toga je ugro\u017eeno.<\/p>\n
Podaci su objavljeni u najnovijem broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Croatian Journal of Fisheries, u \u010dlanku koji potpisuje sedam autora i kojem se napominje da je to prvi izra\u0111en popis hrvatskih slatkovodnih riba.<\/p>\n
Najopse\u017eniji popis slatkovodnih riba u Hrvatskoj temelji se na uvidu u 1360 povijesnih i novijih literaturnih jedinica od 1771. godine i obuhva\u0107a znanstvene i stru\u010dne radove, doktorske disertacije, magistarske teze, knjige, monografije, poglavlja u knjigama i tehni\u010dka izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n
\u010cak 36 posto vrsta endemi<\/p>\n
Slatkovodna ihtiofauna u Hrvatskoj svrstava se u dva razreda, 16 redova, 30 porodica i 75 rodova. Najvi\u0161e, \u010dak 78 vrsta ili 57 posto svih vrsta, zabilje\u017eeno je u redu \u0161aranki, dok se na razini porodice najve\u0107e bogatstvo pokazalo kod Leuciscida s 48 vrsta, dakle 35 svih vrsta.<\/p>\n
\u010cak 49 vrsta su endemske, od kojih devet naseljava sliv Dunava, a 40 jadranski sliv, \u0161to \u010dini 30 posto svih ribljih vrsta u Hrvatskoj.<\/p>\n
Dunavska krku\u0161a (Gobio obtusirostris) nastanjuje oba sliva jer je premje\u0161tena u jadranski sliv gdje se udoma\u0107ila.<\/p>\n
Najvi\u0161e, 21 endemska vrsta, odnosno 15,3 posto svih zabilje\u017eenih vrsta, pripada porodici Leuciscidae.<\/p>\n
Me\u0111u pravim endemima nalazi se i 15 vrsta koje isklju\u010divo nastanjuju vode Hrvatske: cetinski (Cobitis dalmatina) i jadovski vijun (C. jadovaensis), jadovska (Delminichthys jadovensis) i krbavska gaovica (D. krbavensis), dalmatinska pijurica (Phoxinellus dalmaticus), ilirski (Squalius illyricus) i zrmanjski klen (S. zrmanjae), hrvatski (Telestes croaticus), krbavski (T. fontinalis) i konavoski pijor (T. miloradi), turski klen (T. turskyi), cetinska ukliva (T. ukliva), visova\u010dki glavo\u010di\u0107 (Knipowitschia mrakovcici), svjetlica (Telestes polylepis) i kapelska svjetlica (T. karsticus). Te vrste \u010dine 11 posto ukupnog broja slatkovodnih ribljih vrsta u Hrvatskoj.<\/p>\n
<\/p>\n
Dinarski kr\u0161 sredi\u0161te za \u0161irenje vrsta<\/p>\n
Izuzetno visokom ihtiodiverzitetu na relativno malom podru\u010dju Hrvatske, najvi\u0161e su doprinijele dvije okolnosti, obja\u0161njavaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n
Prvo, hrvatske slatke vode podijeljene su u dva glavna slivna sliva, pri \u010demu su rijeke crnomorskog sliva duge, s mnogim pritokama i me\u0111usobno su jako povezane, a rijeke jadranskog sliva znatno kra\u0107e i izolirane jedna od druge, \u0161to poti\u010de stvaranje vrsta i visoki stupanj endemizma, ka\u017ee se.<\/p>\n
Pri tome, polovica hrvatskog teritorija pokrivena je kr\u0161em, koji je geolo\u0161ki i geografski pogodovao razvoju raznolikih, \u010desto izoliranih vodenih stani\u0161ta. Osobito su va\u017ena kr\u0161ka polja, izolirana, jedinstvena stani\u0161ta sa specifi\u010dnim hidrolo\u0161kim uvjetima koje \u010desto naseljavaju brojne endemske i ugro\u017eene vrste.<\/p>\n
Drugi va\u017ean razlog je slo\u017eena geolo\u0161ka povijest regije, koja je omogu\u0107ila brojnim vrstama da opstanu i nastave nesputanu evolucijsku povijest. \u0160tovi\u0161e, \u010dini se da Dinarski kr\u0161 u Hrvatskoj ima drevne populacije pojedinih slatkovodnih vrsta kao \u0161to su kolju\u0161ke, te rodova poput gaovica, pijura i klenova (Telestes, Delminichthys, Phoxinellus) te predstavlja mjesto s kojeg je zapo\u010dela kolonizacija \u0161ireg podru\u010dja, a jo\u0161 uvijek odr\u017eava drevnu genetsku raznolikost, isti\u010de se.<\/p>\n
<\/p>\n
Unesene, egzoti\u010dne i izumrle ribe<\/p>\n
Nasuprot zavi\u010dajnim vrstama, u Hrvatsku je s drugih geografskih podru\u010dja i kontinenata uneseno ukupno 32 vrste slatkovodnih riba. Me\u0111u njima je 19 stranih vrsta koje su se naturalizirale i aklimatizirale. Najvi\u0161e, 13 vrsta, uneseno je u oba sliva, \u010detiri samo u dunavski sliv, a dva u jadranski sliv.<\/p>\n
Pored njih, uneseno je 13 egzoti\u010dnih vrsta koje su uzgajane u akvakulturama ili akvarijima, ali nisu uspjele stvoriti samoodr\u017eivu populaciju.<\/p>\n
Neke vrste koje su podrijetlom iz Hrvatske premje\u0161tene su u drugi sliv: 17 vrsta je iz dunavskog preneseno u jadranski sliv, jedna u suprotnom smjeru.<\/p>\n
U popisu se nalaze i one vrste koje su nekada naseljavale slatke vode Hrvatske, a koje se danas smatraju regionalno izumrlima, kao \u0161to vrste jesetri (rod Acipenser), moruna (rod Huso) i dunavska haringa (Alosa immaculata).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Slatke vode u Hrvatskoj nastanjuje 137 vrsta riba i paklara \u0161to predstavlja izuzetno visoku raznolikost na relativno malom podru\u010dju, a vi\u0161e od tre\u0107ine njih \u017eivi na ograni\u010denom podru\u010dju i zbog toga je ugro\u017eeno. Podaci su objavljeni u najnovijem broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Croatian Journal of Fisheries, u \u010dlanku koji potpisuje sedam autora i kojem se napominje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048144,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326,16346],"tags":[],"class_list":["post-21048143","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-biljke-i-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048143"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048143\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}