O\u010duvanje vrijesa u prirodnom krajoliku moglo bi biti vrlo korisno za bumbare (Bombinae), kukce opnokrilce iz porodice p\u010dela (Apidae), iznimno zna\u010dajne kada je posrijedi opra\u0161ivanje, osobito u stakleni\u010dkim nasadima.<\/p>\n
Bumbari su, poput p\u010dela vrlo va\u017eni poljoprivredni opra\u0161iva\u010di, osobito kod ciljanog stakleni\u010dkog uzgoja. Pad populacije bumbara uglavnom je uzrokovan gubitkom stani\u0161ta, ali i sve ve\u0107om upotrebom pesticida.<\/p>\n
Uspje\u0161no se koriste za opra\u0161ivanje stakleni\u010dkih kultura poput raj\u010dica, jagoda, krastavaca, paprika, patlid\u017eana i ostalih stakleni\u010dkih poljoprivrednih kultura koje zahtijevaju opra\u0161iva\u010de. Bumbari su pogodni za opra\u0161ivanje i u plastenicima i na otvorenim poljima jer im ne smetaju ki\u0161a, oblaci, hladnije vrijeme, vru\u0107ina, a opra\u0161e nekoliko desetina puta vi\u0161e cvjetove nego p\u010dele.<\/p>\n
Znanstvenici su ustanovili da nektar, a samim tim i med iz vrijesa sadr\u017ei prirodni “lijek za bumbare”, vrlo aktivan protiv \u0161tetnoga p\u010delinjeg parazita. Isti\u010du da je vrijes najva\u017enija biljka za prehranu raznih vrsta bumbara, koji su u dana\u0161nje vrijeme u opasnosti od gubitka stani\u0161ta, bolesti i pesticida. Stabla lipe i planike sadr\u017ee isti ‘lijek’, no u manjim koli\u010dinama.<\/p>\n
Grmovi vrijesa zna\u010dajan su izvor nektara za divlje p\u010dele i druge kukce-opra\u0161iva\u010de. Vrijes je vazdazeleni \u017ebunasti grm (Calluna vulgaris) zvonolikih ru\u017ei\u010dastih cvjetova. Cvate od kolovoza do prvih mrazeva i p\u010delama i bumbarima donosi vrlo izda\u0161nu ispa\u0161u.<\/p>\n
U Hrvatskoj raste prete\u017eno u primorskim krajevima od sjeverozapada pa sve do juga, posebno na ju\u017enoj strani ni\u017eih predjela. \u010cesta je biljka i u Lici te na gotovo cijelom podru\u010dju Velebita. Znanstvenici strahuju da bi \u010dovjekovo negativno djelovanje na okoli\u0161 moglo rezultirati nestankom ove ljekovite biljke koja slu\u017ei za opra\u0161ivanje.<\/p>\n
– Na\u0161a istra\u017eivanja pokazuju da je vrijes jo\u0161 vredniji nego \u0161to smo ranije mislili, s obzirom na to da je njegov nektar vrlo ljekovit za bumbare, odnosno da tu vrstu kukaca \u0161titi od ve\u0107ine parazita, kazao je koautor studije dr. Hauke Koch iz Kraljevskih botani\u010dkih vrtova u Kewu.<\/p>\n
Znanstvenici iz Kewa i londonskog sveu\u010dili\u0161ta Royal Holloway istra\u017eivali su biljke kako bi otkrili njihova ljekovita svojstva koja su u stanju za\u0161tititi kukce-opra\u0161iva\u010de u divljini.<\/p>\n
Testirali su ljekovito djelovanje nektara iz sedamnaest biljaka, me\u0111u kojima su bili br\u0161ljan, vrijes, djetelina i masla\u010dak, na parazite prona\u0111ene u probavnom traktu bumbara.<\/p>\n
Nektar iz vrijesa imao je najsna\u017eniji u\u010dinak zahvaljuju\u0107i kemikaliji ‘callunene’. Grm planike i stablo lipe imali su ne\u0161to manje u\u010dinkovitu ljekovitost.<\/p>\n
– Saznanje o tomu koje su nam biljke potrebne da bi se odr\u017eala zdrava ravnote\u017ea izme\u0111u p\u010dela, bumbara i njihovih parazita mo\u017ee nam pomo\u0107i u obnovi stani\u0161ta koja pobolj\u0161avaju zdravlje tih kukaca, kazao je profesor Mark Brown iz Royal Hollowaya.<\/p>\n
Dr. Koch isti\u010de da se ista vrijedna kemikalija nalazi i u vrijesovu medu, zbog \u010dega bi je trebalo dodatno istra\u017eiti zbog mogu\u0107ega korisnog djelovanja na ljude.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dasopisu Current Biology.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
O\u010duvanje vrijesa u prirodnom krajoliku moglo bi biti vrlo korisno za bumbare (Bombinae), kukce opnokrilce iz porodice p\u010dela (Apidae), iznimno zna\u010dajne kada je posrijedi opra\u0161ivanje, osobito u stakleni\u010dkim nasadima. Bumbari su, poput p\u010dela vrlo va\u017eni poljoprivredni opra\u0161iva\u010di, osobito kod ciljanog stakleni\u010dkog uzgoja. Pad populacije bumbara uglavnom je uzrokovan gubitkom stani\u0161ta, ali i sve ve\u0107om upotrebom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048179,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326,16346],"tags":[17196],"class_list":["post-21048178","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-biljke-i-zivotinje","tag-bumbar"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048178"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048178\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048179"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}