{"id":21048183,"date":"2019-10-15T12:40:53","date_gmt":"2019-10-15T10:40:53","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048183"},"modified":"2019-10-15T12:40:53","modified_gmt":"2019-10-15T10:40:53","slug":"unicef-losa-prehrana-prijeti-zdravlju-djece-diljem-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/unicef-losa-prehrana-prijeti-zdravlju-djece-diljem-svijeta\/","title":{"rendered":"UNICEF: Lo\u0161a prehrana prijeti zdravlju djece diljem svijeta"},"content":{"rendered":"<p>Alarmantno visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog lo\u0161e ili nezdrave prehrane, upozorio je UNICEF u ovogodi\u0161njem Izvje\u0161taju o stanju djece u svijetu koji se ove godine bavi pitanjima prehrane djece. UNICEF otkriva da je najmanje jedno od troje djece mla\u0111e od 5 godina, vi\u0161e od 200 milijuna djece diljem svijeta &#8211; ili pothranjeno ili pati od prekomjerne te\u017eine.<\/p>\n<p>Gotovo dvoje od troje djece, izme\u0111u 6 mjeseci i 2 godine, ne konzumira hranu koja podr\u017eava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela. Ovakva neadekvatna prehrana mo\u017ee uzrokovati slabi razvoj mozga, pote\u0161ko\u0107e kod u\u010denja, pad imuniteta, pove\u0107ane infekcije i, u mnogim slu\u010dajevima, smrt.<\/p>\n<p>&#8220;Unato\u010d tehnolo\u0161kom, kulturnom i dru\u0161tvenom napretku posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, zaboravili smo najosnovniju \u010dinjenicu &#8211; ako djeca lo\u0161e jedu, ona i lo\u0161e \u017eive\u201d, rekla je Henrietta Fore, izvr\u0161na direktorica UNICEF-a. &#8220;Milijuni djece hrane se nezdravo jer jednostavno nemaju bolji izbor. Moramo promijeniti na\u010din na koji shva\u0107amo i reagiramo na pothranjenost i kvalitetu prehrane kod djece. Va\u017eno je da djeca jedu dovoljno, no potrebno im je prvenstveno osigurati zdravu i kvalitetnu prehranu.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Velik dio djece je ili pothranjen ili latentno gladan ili s prekomjernom te\u017einom<\/strong><\/p>\n<p>UNICEF-ov izvje\u0161taj daje do sada najcjelovitiju procjenu stanja prehrane djece u svijetu u 21. stolje\u0107u i navodi trostruku opasnost lo\u0161e prehrane: pothranjenost, latentnu glad uzrokovanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu te\u017einu me\u0111u djecom mla\u0111om od pet godina. Ti \u010dimbenici uzrokuju pora\u017eavaju\u0107e rezultate:<\/p>\n<p>149 milijuna djece zaostaje u fizi\u010dkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob<br \/>\n50 milijuna djece je pothranjeno ili premr\u0161avo za svoju visinu<br \/>\n340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao \u0161to su vitamin A i \u017eeljezo<br \/>\n40 milijuna djece ima prekomjernu te\u017einu ili je pretilo.<\/p>\n<p><strong>Prehrambene navike i pretilost<\/strong><\/p>\n<p>Izvje\u0161taj upozorava da lo\u0161a ishrana i lo\u0161e prehrambene navike po\u010dinju ve\u0107 od najranijih dana djetetova \u017eivota. Primjerice, iako dojenje mo\u017ee spasiti \u017eivote, samo je 42 posto djece mla\u0111e od 6 mjeseci isklju\u010divo dojeno, dok se sve ve\u0107i broj djece hrani nadomjescima za maj\u010dino mlijeko. Prodaja nadomjestaka za maj\u010dino mlijeko porasla je za 72 posto izme\u0111u 2008. i 2013. godine u zemljama sa srednjim dohotkom, kao \u0161to su Brazil, Kina i Turska, uglavnom zbog neprimjerenih reklama i lo\u0161ih politika kojima se nedovoljno promovira i podr\u017eava dojenje.<br \/>\nKad djeca po\u010dnu jesti meku ili \u010dvrstu hranu, pre\u010desto je ta prehrana pogre\u0161na, navodi se u izvje\u0161taju. U cijelom svijetu gotovo 45 posto djece izme\u0111u 6 mjeseci i 2 godine ne jede vo\u0107e ili povr\u0107e, a gotovo 60 posto ne jede jaja, mlije\u010dne proizvode, ribu ili meso.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Kako odrastaju, postotak nezdrave prehrane me\u0111u djecom postaje alarmantan<\/strong><\/p>\n<p>Na to velikim dijelom utje\u010de neprimjereno ogla\u0161avanje, velike koli\u010dine lako dostupne industrijski prera\u0111ene hrane u gradovima i ruralnim podru\u010djima te sve ve\u0107i pristup brzoj hrani i zasla\u0111enim pi\u0107ima. Primjerice, izvje\u0161taj pokazuje da 42 posto adolescenata koji idu u \u0161kolu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pi\u0107a barem jednom dnevno, a 46 posto jede brzu hranu barem jednom tjedno. Te stope kre\u0107u se i do 62 posto i 49 posto za adolescente u zemljama s visokim dohotkom. Kao rezultat toga, razina prekomjerne te\u017eine i pretilosti u djetinjstvu i adolescenciji u svijetu raste. Od 2000. do 2016. godine udio djece i adolescenata s prekomjernom te\u017einom u dobi od 5 do 19 godina se udvostru\u010dio, pa tako danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom te\u017einom, dok je ranije taj omjer bio 1:10. U odnosu na 1975. godinu, danas deset puta vi\u0161e djevoj\u010dica i 12 puta vi\u0161e dje\u010daka ove dobne skupine pati od pretilosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Stanje djece u zemljama OECD-a, EU-a i u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n<p>U svim zemljama \u010dlanicama OECD-a, izuzev Japana, i svim dr\u017eavama EU-a, 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od vi\u0161ka kilograma. Hrvatska je u sredini ovog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju vi\u0161ak kilograma, a u tom segmentu bilje\u017ei porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine. Na prvome mjestu je SAD s gotovo 42 posto djece s prekomjernom te\u017einom, dok su na predzadnjem i zadnjem mjestu Estonija (20,5 posto) i Japan (14,3 posto). Od zemalja u susjedstvu, Italija ima najve\u0107i postotak djece i adolescenata s prekomjernom te\u017einom (36,9 posto), slijedi Ma\u0111arska koja je ne\u0161to lo\u0161ija od Hrvatske s 28,5 posto, dok je kod Slovenije i Austrije taj postotak ne\u0161to ni\u017ei od Hrvatske (Slovenija 27,2 posto; Austrija 26,7 posto).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Neuhranjenost djece u svijetu<\/strong><\/p>\n<p>Kako se navodi u izvje\u0161taju, najve\u0107i teret lo\u0161e ishrane snose djeca i adolescenti iz najsiroma\u0161nijih i najvi\u0161e marginaliziranih zajednica. U najsiroma\u0161nijim ku\u0107anstvima, samo jedno od petero djece u dobi od \u0161est mjeseci do dvije godine jede dovoljno raznoliku prehranu neophodnu za zdravi rast. \u010cak i u zemljama s visokim dohotkom, kao \u0161to je Velika Britanija, udio djece i adolescenata s prekomjernom te\u017einom dvostruko je ve\u0107i u najsiroma\u0161nijim podru\u010djima nego u najbogatijim podru\u010djima.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taj tako\u0111er navodi da klimatske katastrofe uzrokuju te\u0161ke krize s hranom. Na primjer, su\u0161a uzrokuje 80 posto \u0161tete i gubitaka u poljoprivredi, i na taj na\u010din drasti\u010dno utje\u010de na hranu koja je dostupna djeci i obiteljima, kao i na kvalitetu i cijenu te hrane.<\/p>\n<p>&#8220;Polako gubimo u borbi za zdravu prehranu\u201d, rekla je Fore. &#8220;Ovo nije bitka koju sami mo\u017eemo dobiti. Potrebne su nam vlade, podr\u0161ka privatnog sektora i civilnog dru\u0161tva da se prehrana djece postavi kao prioritet i da zajedni\u010dki radimo na rje\u0161avanju uzroka nezdrave prehrane u svim njenim oblicima.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Alarmantno visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog lo\u0161e ili nezdrave prehrane, upozorio je UNICEF u ovogodi\u0161njem Izvje\u0161taju o stanju djece u svijetu koji se ove godine bavi pitanjima prehrane djece. UNICEF otkriva da je najmanje jedno od troje djece mla\u0111e od 5 godina, vi\u0161e od 200 milijuna djece diljem svijeta &#8211; ili pothranjeno ili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048184,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327,1],"tags":[],"class_list":["post-21048183","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048183"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048183\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}