{"id":21048211,"date":"2019-10-21T09:01:25","date_gmt":"2019-10-21T07:01:25","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048211"},"modified":"2023-01-13T12:27:04","modified_gmt":"2023-01-13T11:27:04","slug":"beba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/beba\/","title":{"rendered":"Beba koju se puno mazi do\u017eivljava dugoro\u010dne promjene na molekularnoj razini"},"content":{"rendered":"<p>Beba koju se puno pazi i mazi, ne osje\u0107a se samo voljeno i sigurno, nego ima dugoro\u010dne dobrobiti na molekularnoj razini. <a href=\"https:\/\/www.cambridge.org\/core\/journals\/development-and-psychopathology\/article\/epigenetic-correlates-of-neonatal-contact-in-humans\/9BD9799A7C6E0859B93E092EA0727A4B\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Tako je pokazala studija<\/a> provedena na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia u Kanadi u kojoj je sudjelovalo 94-ero novoro\u0111en\u010dadi i njihovih roditelja. Objavljena je u \u010dasopisu <em>Development and Psychopathology.<\/em><\/p>\n<h4>Dnevnik pa\u017enje<\/h4>\n<p>Roditelji su zbog studije trebali voditi dnevnik o navikama poklanjanja pa\u017enje bebi te o samom pona\u0161anju bebe. Kada i koliko pla\u010de, koliko spava, itd.<\/p>\n<p>\u010cetiri i pol godine kasnije istoj djeci je uzet uzorak DNA za analizu biokemijske modifikacije metilacije DNA. U pitanju je epigenetski mehanizam u kojem na dijelove kromosoma utje\u010du molekule vodika i ugljika. One mijenjaju na\u010din djelovanja gena i njihove pojavnosti.<\/p>\n<p>Otkriveno je pet razlika u metilaciji DNA kod djece koja su kao novoro\u0111en\u010dad vi\u0161e ma\u017eena i kod one koja nisu u to vrijeme imala toliki tjelesni kontakt s roditeljima.<\/p>\n<h4>Razlike<\/h4>\n<p>Dvije razlike se odnose na imunitet i metabolizam. Metilacija DNA djeluje kao marker normalnog biolo\u0161kog razvoja i procesa koji idu uz to. Na njega utje\u010du i vanjski, okoli\u0161ni \u010dimbenici. Tu je i epigenetska dob &#8211; biolo\u0161ko starenje krvi i tkiva. Doti\u010dni marker bio je ni\u017ei od o\u010dekivanog kod djece koja nisu imala previ\u0161e tjelesnog kontakta s bli\u017enjima u najranijoj dobi.<\/p>\n<p>Razlike izme\u0111u te epigenetske i kronolo\u0161ke dobi povezane su sa zdravstvenim problemima u pro\u0161losti, no prerano je za takve zaklju\u010dke, poru\u010duju znanstvenici. Dodaju i kako je u studiji sudjelovalo manje od sto beba (94). Ipak se pokazalo ono nepobitno: da bliski tjelesni kontakt koji podrazumijeva ma\u017eenje i njegu bebe mijenja tijelo na genetskoj razini.<\/p>\n<p>Poznato je da je dodir dobar za svako ljudsko bi\u0107e i njegov razvoj. O tome se za dobrobiti u razvoju vi\u0161e mo\u017ee pro\u010ditati <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC2865952\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ovdje<\/a>. Ipak, ovo je prvi put da je neka studija pokazala kako utje\u010de i na promjene na epigenomu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U\u010dinak pa\u017enje traje godinama<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048210,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[18164,18276,18136],"class_list":["post-21048211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-beba","tag-bebe","tag-epigenetika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048211"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066681,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048211\/revisions\/21066681"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}