Dosada\u0161nji rezultati istra\u017eivanja projekta \u010diji je cilj dobivanje biolo\u0161ki aktivnih molekula s po\u017eeljnim svojstvima iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana, predstavljen je u Institutu Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u Zagrebu.<\/p>\n
Istra\u017eivanja se provode u okviru 37 milijuna kuna vrijedna projekta ‘BioProspecting Jadranskog mora’ pod vodstvom Rozelindre \u010co\u017e-Rakovac, koji je okupio 65 znanstvenika i zaposlio 22 nova istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n
Voditeljica projekta i Centra izvrsnosti BioProCro Rozelindra \u010co\u017e Rakovac kazala je da je do sada obavljeno osam uzorkovanja materijala na kojem se provode istra\u017eivanja na podru\u010dju biolo\u0161ke i kemijske raznolikosti, te evaluacija biolo\u0161kog i kemijskog potencijala.<\/p>\n
Mikroalge su jedinstveni izvor za bilo koju industriju od farmaceutske, prehrambene, agrikulturne ili pak kozmeti\u010dke industrije, te svoju primjenu mogu na\u0107i kao antioksidanti, pro\u010di\u0161\u0107iva\u010di voda, imunostimulansi, a mogu imati i antivirusna i antikancerogena svojstva.<\/p>\n
“Dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da ekstrakti jednog jadranskog \u017earnjaka imaju izrazito jako antimikrobno, odnosno inhibitorno djelovanje na zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus), uzro\u010dnika \u0161irokog spektra bolesti kod ljudi koji mo\u017ee biti i smrtonosan za osobe imunokompromitiranog zdravlja, istaknula je \u010co\u017e Rakovac.<\/p>\n
Tako\u0111er, istra\u017eivanja jedne sme\u0111e alge pokazala su da ona ima jako inhibitorno djelovanje na fotobakteriju (Photobacterium damselae subsp. Piscicida) koja se naj\u010de\u0161\u0107e javlja kod riba izazivaju\u0107i velike ekonomske gubitke u akvakulturi. Primjenom navedenih ekstrakata smanjila bi se upotreba antibiotika u uzgoju, \u0161to bi posredno moglo utjecati na zdravlje ljudi, objasnila je.<\/p>\n
Voditelj kemijskih istra\u017eivanja i zamjenik voditeljice Centra BioProCro Marin Roje kazao je da od materijala koji je donesen iz mora u laboratorijima tra\u017ee molekule koje su odgovorne za bioaktivnost, “sveti gral bioprosketinga” i naveo neke mikroalge iz kojih su izdvojili molekule koje mogu biti korisne u industriji za\u0161tite od UV zra\u010denja, za regulaciju masnih kiselina, i upotrebu u isparivih spojeva u proizvodnji kozmetike.<\/p>\n
Istra\u017eivanja provedena na mikroalgi Dunaliella tertiolecta pokazala su da se akumulacija lipida, koji mogu poslu\u017eiti kao sirovina za proizvodnju biodizela, mo\u017ee dodatno potaknuti optimizacijom hranjivih podloga za uzgoj i abioti\u010dkih \u010dimbenika, istaknuo je Roje.<\/p>\n
Naime, proizvodnja biogoriva iz mikroalgi dobiva sve ve\u0107u pa\u017enju kao zamjena za fosilna goriva, jer mikroalge imaju visoku stopu rasta i mogu razviti do 70 posto sadr\u017eaja lipida u svojim stanicama, ovisno o vrsti, a njihovi lipidi mogu se koristiti kao biogorivo.<\/p>\n
Rozelindra \u010co\u017e Rakovac je kazala da su sada objavljene 22 publikacije, da su partnerske tvrtke iz industrije do sada pokrenule 25 projekata, te da su ve\u0107 sada do\u0161li do rezultata koji su interesantni industriji. Po\u017ealila se na problemi s nabavom materijala zbog kompliciranih propisa, koji ote\u017eavaju provo\u0111enje projekta.<\/p>\n
Bespovratna sredstava dodijeljena su iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za regionalni razvoj, u njegovo provo\u0111enje pored IRB-a, uklju\u010deni su prehrambeno-biotehnolo\u0161ki fakulteti iz Zagrebu i Osijeka, Odjel za biotehnologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i Kemijsko-tehnolo\u0161ki fakultet iz Splita.<\/p>\n
Rozelindra \u010co\u017e Rakovac upoznala je i s radovima na adaptaciji prostora Centra izvrsnosti BioProCro koje je financirao Grad Zagreb te se Centar trenutno sastoji od novoure\u0111enog uredskog prostora veli\u010dine 120 metara \u010detvornih i laboratorijskog dijela.<\/p>\n
Centar djeluje kao platforma koja ujedinjuje stru\u010dnjake na drugim lokacijama i fragmentirana istra\u017eivanja biotehnologije u Hrvatskoj, \u010dime se omogu\u0107uje u\u010dinkovitije kori\u0161tenje postoje\u0107e opreme, akumuliranog znanja, stru\u010dnosti i ljudskih resursa potrebnih za biotehnolo\u0161ko istra\u017eivanje mora u sklopu projekta, kazala je.<\/p>\n
Predstavljanju su nazo\u010dili dr\u017eavna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak i dr\u017eavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antoni\u0107 i izrazili zadovoljstvo rezultatima i podr\u0161ku znanstvenim istra\u017eivanjima koja mogu imati znatnu primjenu u industriji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dosada\u0161nji rezultati istra\u017eivanja projekta \u010diji je cilj dobivanje biolo\u0161ki aktivnih molekula s po\u017eeljnim svojstvima iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana, predstavljen je u Institutu Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u Zagrebu. Istra\u017eivanja se provode u okviru 37 milijuna kuna vrijedna projekta ‘BioProspecting Jadranskog mora’ pod vodstvom Rozelindre \u010co\u017e-Rakovac, koji je okupio 65 znanstvenika i zaposlio 22 nova […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048270,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16346,16326,16327,1],"tags":[],"class_list":["post-21048269","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-biljke-i-zivotinje","category-biologija","category-zdravlje-i-medicina","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048269","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048269"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048269\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}