Kada beba pla\u010de roditeljima srce po\u010dne ubrzano raditi, povisuje se tlak, znoje se dlanovi i ste\u017ee se \u017eeludac. Odnosno, aktiviraju nam se instinkti i imamo potrebu zadovoljiti njezine potrebe. Ba\u0161 zato je tako te\u0161ko ostaviti bebu da pla\u010de jer to ide protiv roditeljskih nagona koji nam poma\u017eu da joj osiguramo ono \u0161to joj je potrebno<\/p>\n
Pojavilo se istra\u017eivanje prema kojem je metoda “neka se ispla\u010de” i tako uspava sasvim u redu. Problem kod ovog istra\u017eivanja je u tome \u0161to je ra\u0111eno na vrlo malom uzorku od svega 43 bebe. Tako\u0111er se bavilo kratkotrajnim efektima metode ne vode\u0107i ra\u010duna o sada ve\u0107 dobro poznatim saznanjima o na\u010dinima na koji djeca do\u017eivljavaju i ispoljavaju stres.<\/p>\n
Tako recimo neka djeca koja do\u017eivljavaju iznimno visoku razinu stresa i trpe fiziolo\u0161ke promjene (ubrzani rad srca, nepravilno disanje) mogu se povu\u0107i u sebe i ne izra\u017eavati svoje emocije. Dok recimo ona koju netko tje\u0161i iako su pod stresom, ne trpe fiziolo\u0161ke posljedice. Produljeno plakanje izaziva fiziolo\u0161ke promjene Tako je dr. Margot Sunderland kroz dugogodi\u0161nji rad s djecom u Centru za mentalno zdravlje djece u Londonu ustanovila da produljeno plakanje kod beba izaziva fiziolo\u0161ke promjene. Tako recimo dolazi do povi\u0161enog krvnog tlaka, nepravilnog rada srca, nepravilnog disanja, pada imunolo\u0161kog sustava te smanjenja lu\u010denja hormona rasta. Osim ovih reakcija, smatra da se razvijaju i psiholo\u0161ki problemi koje se o\u010dituju tek kasnije u \u017eivotu u vidu nemogu\u0107nosti no\u0161enja sa stresom ili pak nemogu\u0107no\u0161\u0107u ostvarivanja emotivnih veza. Prema njoj, prestanak pla\u010da ne zna\u010di da se beba i smirila ve\u0107 da je do\u0161lo do procesa koji zove “Protest, O\u010daj, Otu\u0111enost”. Odnosno, s bebinog stajali\u0161ta, ‘za\u0161to da pla\u010dem kada me nitko ne \u010duje i nikome nije stalo do mene’.<\/p>\n
Neonatolog Howard Chilton pak smatra da u prvim mjesecima \u017eivota beba mora uspostaviti emotivnu vezu s roditeljima, procijeniti koliko se mo\u017ee pouzdati u njih te spoznati koliko je \u017eeljena i voljena. Ovo je i vrijeme kada beba u\u010di od roditelja o novoj okolini i kako se nositi s stresom. Stoga ostavljanje bebe u mra\u010dnoj sobi da se uspava plakanjem stvara osje\u0107aj nepovjerenja i nesigurnosti. Pla\u010d je sinkroniziran s reakcijom roditelja Pedijatar i stru\u010dnjak za dje\u010dji razvoj, dr. Harvey Karp smatra da bebama treba jako puno fizi\u010dkog kontakta i pa\u017enje jer im je to neophodno za psihi\u010dki i fizi\u010dki razvoj. Mozak tek treba pro\u0107i kroz ogroman razvoj i opremljen je onim osnovnim za pre\u017eivljavanje, odnosno refleksima. Jedan od njih je i pla\u010d. Koliko je va\u017ean govori i \u010dinjenica da je sinkroniziran s reakcijama roditelja. Kada beba pla\u010de roditeljima srce po\u010dne ubrzano raditi, povisuje se tlak, znoje se dlanovi i ste\u017ee se \u017eeludac. Odnosno, aktiviraju nam se instinkti i imamo potrebu zadovoljiti njezine potrebe. Ba\u0161 zato je tako te\u0161ko ostaviti bebu da pla\u010de jer to ide protiv roditeljskih nagona koji nam poma\u017eu da joj osiguramo ono \u0161to joj je potrebno. S tim da je bitno naglasiti da bebe nikada ne pla\u010du bez razloga, ve\u0107 zbog gladi, \u017ee\u0111i, umora, boli, neke neugode ili straha.<\/p>\n
Ostavljanje bebe da se pla\u010dem uspava ima za posljedice iznimno izra\u017een strah od odvajanja, probleme s uspavljivanjem i spavanjem. Kod te djece se u kasnijoj dobi javljaju problemi s kontroliranjem emocija i problemi u socijalizaciji. Da bi se sve to izbjeglo i razvili zdravi obiteljski odnosi koji se temelje na razumijevanju i povjerenju izme\u0111u roditelja i djece, treba ih graditi od samih po\u010detaka. Ponekad je te\u0161ko i iscrpljuju\u0107e zadovoljavati bebine potrebe, ali ako ih se oslu\u0161kuje i ako roditelji slijede svoje instinkte, njihova nova uloga \u0107e im biti puno lak\u0161a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada beba pla\u010de roditeljima srce po\u010dne ubrzano raditi, povisuje se tlak, znoje se dlanovi i ste\u017ee se \u017eeludac. Odnosno, aktiviraju nam se instinkti i imamo potrebu zadovoljiti njezine potrebe. Ba\u0161 zato je tako te\u0161ko ostaviti bebu da pla\u010de jer to ide protiv roditeljskih nagona koji nam poma\u017eu da joj osiguramo ono \u0161to joj je potrebno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048299,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[18276,19268],"class_list":["post-21048298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-bebe","tag-odgoj"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048298"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048298\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048299"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}