Novim na\u010dinom editiranja genoma moglo bi se ispraviti 89 posto pogre\u0161aka u DNK-u, koje uzrokuju bolesti, ka\u017eu ameri\u010dki znanstvenici.<\/p>\n
Tehnologija, koju su nazvali ‘prime editing’, opisana je kao “genetski procesor teksta” koji je u stanju to\u010dno prepisati genetski kod, pi\u0161e BBC.<\/p>\n
Znanstvenici je u laboratorijskim testiranjima koriste za ispravljanje \u0161tetnih mutacija, uklju\u010duju\u0107i i one koje izazivaju anemiju srpastih stanica.<\/p>\n
Skupina stru\u010dnjaka s ameri\u010dkog Instituta Broad (MIT) ka\u017ee da je tehnologija “sveobuhvatna i precizna”, no isti\u010du da je njihova studija tek na po\u010detku.<\/p>\n
‘Prime editing’ je nov je na\u010din \u0161to ga znanstvenici primjenjuju na podru\u010dju prepravljanja genoma, a razvija se iznimnom brzinom. Na\u0161 DNK svojevrstan je priru\u010dnik za upotrebu kada je posrijedi razvoj i funkcioniranje organizma i ima ga u gotovo svim na\u0161im stanicama.<\/p>\n
Mogu\u0107nost ure\u0111enja DNK metodom ‘prime editinga’ ve\u0107 mijenja znanstvena istra\u017eivanja i mogao bi biti revolucionaran za medicinska istra\u017eivanja, no istodobno postavlja duboka moralna i eti\u010dka pitanja, osobito nakon slu\u010daja kineskih blizanki kojima je izmijenjen gen kako bi bile za\u0161ti\u0107ene od zaraze HIV-om.<\/p>\n
Ameri\u010dki znanstvenici u studiji koriste tehnologiju Crispr-Cas9, razvijenu prije samo sedam godina. Uz njezinu se pomo\u0107 DNK skenira na pravo mjesto, a potom omogu\u0107uje da se, poput mikroskopskih \u0161kara, DNK presije\u010de na dva dijela. Upravo ova tehnologija otvara mogu\u0107nost za prepravljanje, odnosno izmjene u DNK.<\/p>\n
No treba istaknuti da te izmjene nisu uvijek savr\u0161ene i da neki dijelovi mogu zavr\u0161iti na pogre\u0161nim mjestima, \u0161to je prepreka za kori\u0161tenje ovakve tehnologije u medicini. No ono \u0161to bismo mogli o\u010dekivati od ‘prime editinga’ je upravo – preciznost.<\/p>\n
Kako funkcionira ‘prime editing’?<\/strong> “Zamislite ‘prime editing’ kao svojevrsni procesor rije\u010di koji je u stanju tra\u017eiti to\u010dno odre\u0111ene DNK sekvence i precizno ih zamijeniti. To je kao da pritisnete Ctrl-F kako biste prona\u0161li dio teksta koji \u017eelite izmijeniti, a potom pritisnete Ctrl-C i Ctrl-V da biste ga kopirali preko novog teksta.<\/p>\n Tehnologija koristi sekvence genoma stvorene u laboratoriju. One imaju dvije uloge – uz pomo\u0107 prve se pronalazi odre\u0111eni dio DNK koji \u017eelite izmijeniti, a druga sadr\u017ei promjenu koju \u017eelite unijeti. Ovaj se postupak obavlja uz enzim, poznat kao reverzna transkriptaza, koji kopira relevantne izmjene u DNK”, pojasnio je jedan od autora studije dr. David Liu.<\/p>\n Svaki se lanac DNK sastoji od gra\u0111evnih jedinica koje zovemo nukleotidima. U DNK su \u010dee pogre\u0161ke,tiri vrste nukleotida: adenin, citozin, gvanin i timin. Te osnovne komponente nukleinskih kiselina mogu biti polimerizirane bilo kojim redom.<\/p>\n Evidentiramo ih slovima A, C, G i T<\/strong>.<\/p>\n Tri milijarde ovih ‘slova’ \u010dine potpuni priru\u010dnik za izgradnju i odr\u017eavanje ljudskog tijela, no naizgled sitne pogre\u0161ke mogu izazvati bolest.<\/p>\n Mutacija koja je pretvorila jedan specifi\u010dni A u T rezultira naj\u010de\u0161\u0107im oblikom bolesti srpastih stanica. Tay-Sachsova bolest, rijedak je genetski poreme\u0107aj koji karakterizira uni\u0161tavanje \u017eiv\u010danih stanica u sredi\u0161njem \u017eiv\u010danom sustavu i mo\u017ee dovesti do sljepo\u0107e, gluho\u0107e i gubitka mentalnih i fizi\u010dkih funkcija. Na razvoj bolesti \u010desto utje\u010de dodavanje \u010detiriju dodatnih ‘slova’ u kod.<\/p>\n ‘Prime editing’<\/strong> se koristi da bi se u eksperimentima na ljudskim stanicama koji se obavljaju u laboratoriju poni\u0161tile genetske pogre\u0161ke.<\/p>\n Bolesti kod ljudi mogu izazvati oko 75.000 razli\u010ditih mutacija. Dr. Liu smatra da bi ih nova tehnologija mogla popraviti oko 89 posto. Ostalih 11 posto odnosi se na slu\u010dajeve u kojima osoba ima previ\u0161e kopija gena ili joj nedostaje \u010ditav jedan gen.<\/p>\n “Tehnologija ‘prime editinga’ je tek po\u010detak, a ne kraj dugogodi\u0161nje te\u017enje molekularnih znanosti da omogu\u0107i bilo kakvo prekrajanje DNK u bilo kojem polo\u017eaju \u017eive stanice ili organizma, uklju\u010duju\u0107i i ljude s genetskim poreme\u0107ajima i bolestima”, kazao je Liu.<\/p>\n Kao i kod ostalih tehnologija za kojima se editiraju genomi, izazov \u0107e predstavljati stvaranje molekularne ma\u0161inerije koja \u0107e uspjeti realizirati izmjene u ciljanim dijelovima ljudskog organizma, jam\u010de\u0107i pritom njihovu sigurnost.<\/p>\n Znanstvenici pretpostavljaju da \u0107e se nova tehnologija prvi put primijeniti na bolestima kod kojih se stanice mogu izvaditi iz tijela, potom se ‘urediti’, zatim provjeriti jesu li sigurne i nakon toga se vratiti natrag.<\/p>\n Moglo bi se raditi o nekim krvnim poreme\u0107ajima poput bolesti srpastih stanica ili nasljednoga krvnog poreme\u0107aja talasemije, pri \u010demu se ko\u0161tana sr\u017e mo\u017ee ukloniti i ponovno vratiti u organizam.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Novim na\u010dinom editiranja genoma moglo bi se ispraviti 89 posto pogre\u0161aka u DNK-u, koje uzrokuju bolesti, ka\u017eu ameri\u010dki znanstvenici. Tehnologija, koju su nazvali ‘prime editing’, opisana je kao “genetski procesor teksta” koji je u stanju to\u010dno prepisati genetski kod, pi\u0161e BBC. Znanstvenici je u laboratorijskim testiranjima koriste za ispravljanje \u0161tetnih mutacija, uklju\u010duju\u0107i i one koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048351,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16328,16324,16327,1],"tags":[16501,17328],"class_list":["post-21048350","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-fizika-i-kemija","category-tehnologija","category-zdravlje-i-medicina","category-znanost","tag-dnk","tag-gen"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048350"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048350\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048351"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nZnanstvenici su u studiji, \u010diji su rezultati objavljeni u \u010dasopisu ‘Nature’ koristili ‘prime editing’ da bi precizno ubacili ili izbrisali dijelove DNK, ali i za ispravljanje pogre\u0161aka pri upisivanju jednog ‘slova’ od tri milijarde takvih ‘slova’ koja \u010dine \u010dovjekov genetski kod.<\/p>\n