U hangaru bez prozora u ameri\u010dkoj zra\u010dnoj luci Johna F. Kennedyja deseci carinika pregledavaju pakete tra\u017ee\u0107i fentanil – drogu koja svakodnevno ubija tisu\u0107e Amerikanaca. Mukotrpan je to posao jer u taj centar za razvrstavanje po\u0161te svakodnevno sti\u017ee milijun po\u0161iljaka sa svih krajeva svijeta.<\/p>\n
“Tra\u017eimo iglu u plastu sijena”, ka\u017ee agent ameri\u010dke Agencije za carinu i za\u0161titu granice (CBP) okru\u017een gomilama pisama i po\u0161iljaka u golemom skladi\u0161tu. To je jedno od brojnih boji\u0161ta ameri\u010dkog rata protiv ovisnosti o opioidima koja svake godine ubija desetke tisu\u0107a ljudi i pusto\u0161i zajednice diljem Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n
\u0160ezdeset posto sve po\u0161te koja stigne u Ameriku prolazi kroz centar na JFK-u i slu\u017ebenici danono\u0107no pregledavaju sumnjive po\u0161iljke.<\/p>\n
Uglavnom tra\u017ee fentanil, sintetski opioid koji je 50 puta potentniji od heroina i stoput sna\u017eniji od morfija, ali se, me\u0111utim, ponekad legalno propisuje za ubla\u017eavanje bolova. Po podacima ameri\u010dke vlade, oko 32 tisu\u0107e Amerikanaca umrlo je pro\u0161le godine od predoziranja opioidima.<\/p>\n
Ve\u0107ina fentanila ili “analognih” proizvoda koji imaju sli\u010dne u\u010dinke, ali ne\u0161to druga\u010diju kemijsku formulu otkrivenih na JFK-u, kupljeni su na tzv. “crnoj mre\u017ei”, s internetskih stranica smje\u0161tenih u Kini ili Hong Kongu.<\/p>\n
Ku\u0107na dostava<\/strong><\/p>\n Korisnici to pla\u0107aju kriptovalutama, klasi\u010dnim kreditnim karticama ili PayPalom, ka\u017ee Ray Donovan, \u0161ef njujor\u0161kog ogranka savezne agencije za borbu protiv narkotika (DEA).<\/p>\n “Ne moraju izlaziti iz ku\u0107e. Mogu naru\u010diti fentanil izravno iz Kine s dostavom na ku\u0107ni prag”, rekao je Donovan. Agent CBP-a Robert Redes u centru na JFK-u radi vi\u0161e od 15 godina i sje\u0107a se ‘bezazlene’ glazbene ro\u0111endanske \u010destitke koja je u o\u017eujku pro\u0161le godine stigla iz Toronta. Unutra su bila skrivena tri grama fentanila.<\/p>\n Koli\u010dina dovoljna da ubije 1500 ljudi. Kupac, 34-godi\u0161nji mu\u0161karac iz Pennsylvanije, uhi\u0107en je, a pretragom njegove ku\u0107e otkrivena je gomila tableta, marihuane i halucionogenih gljiva.<\/p>\n Po\u0161to agenti posebno paze na po\u0161iljke iz Kine, krijum\u010dari se \u010desto koriste posrednicima baziranim u tre\u0107im zemljama, obja\u0161njava Donovan, koji je vodio uhi\u0107enje Joaquina “El Chapa” Guzmana, meksi\u010dkog kralja narkotika. S obzirom na to da je nemogu\u0107e pregledati svu po\u0161tu koja stigne na JFK, agenti ih dnevno pregledaju oko tisu\u0107u visokorizi\u010dnih, a u selekciji im poma\u017eu obu\u010deni psi traga\u010di i podaci obavje\u0161tajnih slu\u017ebi.<\/p>\n Laserska tehnologija<\/strong><\/p>\n Sumnjive po\u0161iljke se pregledavaju rendgenom ili laserskom tehnologijom. Ponekad ih i otvaraju no\u017eem, pa\u017eljivo, jer udisanje samo nekoliko miligrama fentanila mo\u017ee biti fatalno. “Mi se bavimo razmjerno malim koli\u010dinama”, suprotno od zapljena heroina ili kokaina koje se mjere u kilogramima, ka\u017ee Redes.<\/p>\n “Ali malo fentanila i treba za predoziranje”, dodaje. Laserski spektrometar im je najbolje oru\u017eje. Ure\u0111aj je povezan s bazom podataka i mo\u017ee identificirati 450 vrsta narkotika bez otvaranja paketa. Krijum\u010dari \u010desto preplavljuju tr\u017ei\u0161te novim “zamjenskim” proizvodima \u0161to zna\u010di da agenti moraju stalno unapre\u0111ivati svoju digitalnu knji\u017enicu droga, ka\u017ee Redes.<\/p>\n Suprotno privatnim kompanijama poput FedEx-a, Ameri\u010dka po\u0161tanska slu\u017eba ima ograni\u010deno elektronsko pra\u0107enje po\u0161te, \u0161to ote\u017eava rad agentima. Ameri\u010dka vlada je \u010dak objavila natje\u010daj s nagradom od milijun i pol dolara onome tko smisli tehnologiju kojom \u0107e se lak\u0161e detektirati opioidi u po\u0161ti. “Mo\u017eda se \u010dini pretjerano, ali na kraju dana tehnologija \u0107e biti pobjednik”, nagla\u0161ava Redes.<\/p>\n Brzo i jeftino<\/strong><\/p>\n Posebna njujor\u0161ka tu\u017eiteljica za borbu protiv narkotika Bridget Brennan u dvadesetogodi\u0161njoj je karijeri vidjela sva zla koja nanose kokain, heroin, crack i sada fentanil, koji je, ka\u017ee, krijum\u010darima savr\u0161eni proizvod. U usporedbi s proizvodnjom heroina, za koji je potrebno uzgojiti opioidni mak, proizvodnja kilograma fentanila u laboratoriju zahtijeva manje truda, vremena i deset puta manje novca. Fentanil je toliko mo\u0107an da se od jednog kilograma mo\u017ee napraviti milijun tableta, koje se na ameri\u010dkim ulicama prodaju za osam do deset dolara po komadu.<\/p>\n Kilogram fentanila kupljen u Kini za tri do pet tisu\u0107a dolara u Americi mo\u017ee donijeti zaradu od milijun i pol dolara. Ameri\u010dka opioidna kriza po\u010dela je krajem pro\u0161log stolje\u0107a po\u0161to su lije\u010dnici, potaknuti farmakolo\u0161kom industrijom, pretjerano prepisivali opioidne analgetike, uklju\u010duju\u0107i fentanil. Predoziranja su \u010desta djelomi\u010dno i zato jer osobe koje ga kupuju na crno ne znaju \u0161to kupuju, ka\u017ee Brennan. “Kupuju tablete na kojima pi\u0161e oksikodon, \u0161to je isto opioidni analgetik, ali umjesto njega dobivaju fentanil. Ponekad niti prodava\u010di ne znaju \u0161to prodaju”, dodaje.<\/p>\n Prince<\/strong><\/p>\n Sna\u017eni opioidni analgetici namijenjeni su ubla\u017eavanju boli samo kod te\u0161kih bolesti, poput raka, upravo zato jer razvijaju jaku ovisnost. Izme\u0111u osam i 12 posto pacijenata postane ovisno do kraja lije\u010denja, a mnogi se tada okre\u0107u crnom tr\u017ei\u0161tu opijata ili nabavljaju drogu poput heroina. Tu opasnost tragi\u010dno je ilustrirala smrt glazbene ikone Princea 2016. godine.<\/p>\n Za njega je kobna bila kombinacija opioida hidrokodona koji je, o\u010dito bez Princeova znanja, bio pomije\u0161an s fentanilom. Po podacima Ameri\u010dkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), izme\u0111u 1998. i 2018. bilo je vi\u0161e od 400.000 smrti povezanih s predoziranjem opioidima, a stopa je naro\u010dito porasla u posljednje \u010detiri godine.<\/p>\n Meksiko i Kina<\/strong><\/p>\n Kina je bila prva zemlja koja je po\u010dela proizvoditi ilegalan fentanil za ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te, ali problem je eskalirao kada je po\u010delo krijum\u010darenje preko Meksika oko 2005. godine, ka\u017ee Donovan. Posao su vodili veliki meksi\u010dki karteli poput Sinaloe, kojoj je na \u010delu bio zloglasni El Chapo.<\/p>\n Meksikanci su time htjeli nadoknaditi gubitke nakon \u0161to su ih kolumbijski krijum\u010dari prestali koristiti kao posrednike i izvoz kokaina u Europu, Australiju, Rusiju i Kinu odlu\u010dili uzeti u svoje ruke. Meksi\u010dki karteli tada po\u010dinju uzgajati mak kako bi proizveli heroin jak kao kolumbijski. Nisu u tome uspjeli pa su se okrenuli uvozu fentanila iz Kine i njegovom miksanju s heroinom kako bi dobili kompetitivniji proizvod. Nakon \u0161to je El Chapo uhi\u0107en, njegovi sinovi i drugi krijum\u010dari grade sve vi\u0161e laboratorija za proizvodnju fentanila jer im je taj posao bio iznimno isplativ, obja\u0161njava Donovan.<\/p>\n Ameri\u010dki predsjednik Donald Trump proglasio je 2017. opioidnu krizu “izvanrednim stanjem u javnom zdravstvu” i optu\u017eio Kinu da je potpiruje. Su\u010dena s trgovinskim ratom s Washingtonom, Kina je promijenila politiku u svibnju ove godine i sve derivate fentanila stavila izvan zakona.<\/p>\n Na popis, me\u0111utim, nisu uklju\u010dene mnoge susptance koje prethodne proizvodnji fentanila \u0161to meksi\u010dkim krijum\u010darima omogu\u0107uje da popune prazninu, rekao je \u0161ef DEA-e za Sjevernu i Srednju Ameriku Matthew Donahue.<\/p>\n Najsmrtonosnija droga<\/strong><\/p>\n U me\u0111uvremenu, agenti na JFK-u zadnjih dana otkrivaju manje fentanila. Vlasti ka\u017eu da je to zato jer ga ve\u0107ina ulazi u SAD na slu\u017ebenim grani\u010dnim prijelazima s Meksikom.<\/p>\n U CBP-u priznaju da agenti ondje mogu pregledati samo jedan posto osobnih vozila i oko 16 posto komercijalnih kamiona koji ulaze u Sjedinjene Dr\u017eave. Zapljene unutar ameri\u010dkih granica, me\u0111utim, nikad nisu bile ve\u0107e. Pro\u0161le je godine CBP presreo 985 kilograma fetanila, u usporedbi s manje od kilograma 2013. godine.<\/p>\n Kad fentanil stigne do New Yorka, ondje ga uglavnom raspa\u010davaju dominikanske bande, ka\u017ee Donovan. Zaradu potom predaju kineskim kriminalcima koji su povezani s meksi\u010dkim kartelima, nastavlja Donovan, nagla\u0161avaju\u0107i time globalnu prirodu krijum\u010darenja. Ameri\u010dke vlasti bore se krijum\u010darima droge vi\u0161e od pola stolje\u0107a, ali dosad je fentanil najsmrtonosnija droga. Vlada ujedno priznaje da napore mora usmjeriti i drugdje, poput lije\u010denja ovisnosti.<\/p>\n Nacionalni zdravstveni instituti posvetili su gotovo milijardu dolara za borbu protiv opioidne krize. “Borba protiv zloupotrebe droge traje generacijama. I ne\u0107e biti zavr\u0161ena preko no\u0107i”, kazao je Donahue.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U hangaru bez prozora u ameri\u010dkoj zra\u010dnoj luci Johna F. Kennedyja deseci carinika pregledavaju pakete tra\u017ee\u0107i fentanil – drogu koja svakodnevno ubija tisu\u0107e Amerikanaca. Mukotrpan je to posao jer u taj centar za razvrstavanje po\u0161te svakodnevno sti\u017ee milijun po\u0161iljaka sa svih krajeva svijeta. “Tra\u017eimo iglu u plastu sijena”, ka\u017ee agent ameri\u010dke Agencije za carinu i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048370,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327,16328,16369,1],"tags":[20497],"class_list":["post-21048369","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","category-fizika-i-kemija","category-ovisnost-i-lijecenje","category-znanost","tag-fentanil"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048369"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048369\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}