Britanski i ameri\u010dki znanstvenici udru\u017eili su snage na istra\u017eivanju najranijih simptoma raka, u nastojanju da tu bolest otkriju u \u0161to ranijoj fazi. Planiraju “stvoriti” stanice raka u laboratoriju i pratiti njihov razvoj od prvoga dana, pi\u0161e BBC.<\/p>\n
To je samo jedno od istra\u017eivanja nove Me\u0111unarodne udruge za rano otkrivanje raka. Od zajedni\u010dkog rada na ranome otkrivanju ove zlo\u0107udne bolesti pacijenti \u0107e imati vi\u0161e koristi, stoji u priop\u0107enju Udruge.<\/p>\n
U istra\u017eivanje su se uklju\u010dile Humanitarna organizacija za istra\u017eivanje raka Velike Britanije, te sveu\u010dili\u0161ta Cambridge, Manchester, University College London (UCL) te Stanford i Oregon iz Sjedinjenih Dr\u017eava. Njihovi \u0107e znanstvenici razmjenjivati ideje i tehnologije iz ovog podru\u010dja.<\/p>\n
<\/p>\n
Kad se otkrije, \u010desto je kasno<\/strong><\/p>\n Znanstvenici zajedni\u010dkim snagama \u017eele razviti manje invazivne testove, poput testova krvi, testova izdisaja i udisaja, testova urina, nadzora visokorizi\u010dnih pacijenata i pobolj\u0161ati tehnike otkrivanja stanica raka u \u0161to ranijoj fazi. Priznaju da je cijeli proces poput tra\u017eenja igle u plastu sijena te da bi mogao potrajati i do 30 godina.<\/p>\n “Problem je u tomu \u0161to nikada ne\u0107emo mo\u0107i vidjeti na koji se na\u010din rak ‘ra\u0111a’ u \u010dovjekovu organizmu”, ka\u017ee dr. David Crosby, \u0161ef Odjela za istra\u017eivanje Centra za istra\u017eivanje raka u Velikoj Britaniji.<\/p>\n “Kad se karcinom i otkrije, dijagnoza je ve\u0107 postavljena”, dodaje.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di u laboratoriju u Manchesteru, primjerice stvaraju ljudsko tkivo dojke sa sinteti\u010dkim imunosnim stanicama kako bi pratili i najmanje promjene koje u kona\u010dnici mogu rezultirati razvojem raka.<\/p>\n Profesor Rob Bristow ka\u017ee da je istra\u017eivanje sli\u010dno formiranju banke tkiva, no da uvijek postoji opasnost jer ne zna\u010di da \u0107e sve rane promjene u stanicama u kona\u010dnici postati kancerogene. On i kolege smatraju da moraju biti precizniji te da moraju voditi ra\u010duna i o okolini u kojoj su pacijenti odrastali kako bi utvrdili kolik je rizik od odre\u0111enog kancerogenog oboljenja.<\/p>\n Tek \u0107e tada znati na koji na\u010din nastaviti s daljnjim istra\u017eivanjima.<\/p>\n <\/p>\n Bolje sprije\u010diti nego lije\u010diti<\/strong><\/p>\n Znanstvenici ka\u017eu da su dosada\u0161nja istra\u017eivanja o razvoju raka malobrojna i nepovezana jer im nedostaju osobe koje bi sudjelovale u istra\u017eivanjima.<\/p>\n Dr. Crosby vjeruje da \u0107e ovakva me\u0111unarodna suradnja donijeti promjene u zdravstvenom sustavu jer \u0107e postojati mogu\u0107nost intervencije u najranijoj fazi, a to zna\u010di br\u017ee i jeftinije lije\u010denje.<\/p>\n Tomu u prilog ide i podatak po kojemu 98 posto pacijenata s karcinomom dojke \u017eivi pet godina i du\u017ee ako se bolest dijagnosticira u prvome stadiju, odnosno u najranijoj fazi.<\/p>\n Za usporedbu, \u010detvrti stadij bolesti pre\u017eivi samo 26 odsto pacijenata, jer je to najnaprednija faza.<\/p>\n <\/p>\n Magnetska rezonancija je “tiha revolucija”<\/strong><\/p>\n Profesor Mark Emberton, s UCL- a smatra da je upotreba magnetske rezonancije u postavljanju dijagnoze “tiha revolucija” te da mo\u017ee zamijeniti igle, koje se koriste u biopsiji prilikom dijagnostike karcinoma prostate.<\/p>\n “Magnetska rezonancija vidi samo agresivne stanice”, poja\u0161njava Emberton i dodaje da je ovakav na\u010din postavljanja dijagnoze skuplji i da zahtijeva vi\u0161e vremena, no da jo\u0161 uvijek nije trenutak za njegovu \u0161iroku upotrebu.<\/p>\n Preciznije, hiperpolarizirane snimke magnetske rezonancije i fotoakustika, pri \u010demu lasersko svjetlo ukazuje na tumor, stvaraju zvu\u010dne valove koji se analiziraju kako bi se stvorile slike. I to predstavlja napredak u ovakvom na\u010dinu testiranja raka.<\/p>\n Prof. Emberton ka\u017ee da je idu\u0107i cilj znanstvenika ustanoviti koje se sve vrste raka mogu otkriti ovakvim na\u010dinom testiranja.<\/p>\n Na sveu\u010dili\u0161tu Cambridge, profesorica Rebecca Fitzgerald trenuta\u010dno radi na razvoju naprednog endoskopa koji \u0107e mo\u0107i otkriti prekancerogene lezije u crijevima.<\/p>\n Poja\u0161njava da ranome otkrivanju raka nije posve\u0107eno puno pozornosti te da neki neki testovi za rak mogu biti vrlo jednostavni i jeftini. Ka\u017ee i da se veseli predstoje\u0107oj suradnji s kolegama iz Amerike.<\/p>\n Centar za istra\u017eivanje raka u Velikoj Britaniji u idu\u0107ih \u0107e pet godina ulo\u017eiti 40 milijuna funta u rad Me\u0111unarodne udruge za rano otkrivanje raka, a 20 milijuna dolara osigurali su Stanford i Institut za prou\u010davanje raka iz Oregona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Britanski i ameri\u010dki znanstvenici udru\u017eili su snage na istra\u017eivanju najranijih simptoma raka, u nastojanju da tu bolest otkriju u \u0161to ranijoj fazi. Planiraju “stvoriti” stanice raka u laboratoriju i pratiti njihov razvoj od prvoga dana, pi\u0161e BBC. To je samo jedno od istra\u017eivanja nove Me\u0111unarodne udruge za rano otkrivanje raka. Od zajedni\u010dkog rada na ranome […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048378,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16328,16368,16327,1],"tags":[16720],"class_list":["post-21048377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-fizika-i-kemija","category-oboljenja-i-poremecaji","category-zdravlje-i-medicina","category-znanost","tag-rak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048377"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048377\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}