Alphabet Inc’s Google objavio je da je ostvario \u00bbkvantnu nadmo\u0107\u00ab svojim kvantnim ra\u010dunalom koje je u nekoliko minuta rije\u0161ilo slo\u017eeni problem za koji bi dana\u0161njim najsna\u017enijim superra\u010dunalima trebale tisu\u0107e godina, prenose agencije o studiji objavljenoj u srijedu.<\/p>\n
Googleovi znanstvenici o\u010dekuju da \u0107e kvantna ra\u010dunala za nekoliko godina ostvarivati napredak u podru\u010djima kao \u0161to su umjetna inteligencija, kemija, prenosi agencija Reuters i podsje\u0107a da su znanstvenici desetlje\u0107ima radili na kvantnim ra\u010dunalima jer ona obe\u0107avaju mnogo ve\u0107e brzine.<\/p>\n
\u00bbTa fenomenalna brzina, ubrzanje u usporedbi sa svim poznatim klasi\u010dnim algoritmima je eksperiment kvantne nadmo\u0107i\u00ab, citira France presse re\u010denicu iz studije koju su znanstvenici objavili u \u010dasopisu Nature.<\/p>\n
U klasi\u010dnim ra\u010dunalima mjerna jedinica je \u00bbbit\u00ab i mo\u017ee imati vrijednost ili 1 ili 0. No mjerna jedinica kvantnog ra\u010dunala je kubit (kvantni bit) i mo\u017ee istodobno imati obje vrijednosti i 1 i 0.<\/p>\n
Ta pojava otvara vrata za obavljanje brojnih kalkulacija istodobno, ali kubiti moraju biti sinhronizirani kori\u0161tenjem kvantnog u\u010dinka poznatog kao kvantno sprezanje. No tu postoji problem: znanstvenici moraju ohladiti kubite do gotovo apsolutne nule da ograni\u010de vibracije ili \u00bbbuku\u00ab koja ina\u010de izaziva pogre\u0161ke u izra\u010dunima.<\/p>\n
Znanstvenici su se godinama borili da izgrade ure\u0111aje s dovoljno kubita koji \u0107e biti konkurentni konvencionalnim ra\u010dunalima.
\nGooglov procesor Sycamore ima 54 kubita, a jedan od njih nije radio pa je ure\u0111aj radio s 53 kubita.<\/p>\n
John Martinis i njegovi kolege dali su procesoru zada\u0107e koje je Sycamore mogao obaviti u tri minute i 20 sekunda. Tvrde da bi, nasuprot tome, najboljem svjetskom superra\u010dunalu trebalo za istu zada\u0107u 10.000 godina.<\/p>\n
\u00bbTo je impresivan ure\u0111aj i naravno impresivna prekretnica. Me\u0111utim, mi smo jo\u0161 desetlje\u0107ima daleko od kvantnog ra\u010duna koje \u0107e mo\u0107i rije\u0161iti probleme koje \u017eelimo\u00ab, rekao je prof Johnathan Oppenheim, iz UCL-a koi nije sudjelovao u studiji.<\/p>\n
Sli\u010dnu su ocjenu iznijeli i znanstvenici u The New York Timesu napisav\u0161i da je postignuti uspjeh ne\u0161to poput leta bra\u0107e Wright 1903. Bio je to dokaz da je ne\u0161to mogu\u0107e, no trebat \u0107e godine da se ostvari puni potencijal.<\/p>\n
Suparni\u010dka kompanija IBM, koja tako\u0111er razvija kvantna ra\u010dunala, dovodi u pitanje neke Googleove brojke.<\/p>\n
\u00bbMislimo da idealna simulacija iste zada\u0107e mo\u017ee biti izvedena na klasi\u010dnom sustavu u roku od 2,5 dana s mnogo ve\u0107om pouzdano\u0161\u0107u\u00ab, kazali su znanstvenici iz IBM-a Edwin Pednault, John Gunnel i Jay Gambetta.<\/p>\n
Tako\u0111er dovode u pitanje Googleovu definiciju \u00bbkvantne nadmo\u0107i\u00ab.<\/p>\n
\u00bbPrvo zato \u0161to po samoj definiciji taj cilj nije postignut. Ali ponajprije zato \u0161to kvantna ra\u010dunala nikada ne\u0107e \u00bbnadmo\u0107no\u00ab ovladati nad klasi\u010dnim ra\u010dunalima, ve\u0107 \u0107e prije raditi uskla\u0111eno s njima jer svako od njih ima svoje jake strane\u00ab, upozoravaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Alphabet Inc’s Google objavio je da je ostvario \u00bbkvantnu nadmo\u0107\u00ab svojim kvantnim ra\u010dunalom koje je u nekoliko minuta rije\u0161ilo slo\u017eeni problem za koji bi dana\u0161njim najsna\u017enijim superra\u010dunalima trebale tisu\u0107e godina, prenose agencije o studiji objavljenoj u srijedu. Googleovi znanstvenici o\u010dekuju da \u0107e kvantna ra\u010dunala za nekoliko godina ostvarivati napredak u podru\u010djima kao \u0161to su umjetna […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048411,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324,1],"tags":[16595],"class_list":["post-21048410","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","category-znanost","tag-google"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048410"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048410\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}