Globalne zalihe krvi za spasonosne transfuzije nedovoljne su za ispunjenje potreba i u ve\u0107ini zemalja u svijetu ih kriti\u010dno manjka, pokazalo je novo istra\u017eivanje.<\/p>\n
Prva detaljna analiza globalne opskrbe i potra\u017enje krvi pokazala je da u 119 od 195 zemalja nema dovoljno zaliha za ispunjenje potreba bolnica, pi\u0161e ScienceAlert.<\/p>\n
Radi se o svakoj zemlji u srednjoj, isto\u010dnoj i zapadnoj subsaharskoj Africi, u Oceaniji (isklju\u010duju\u0107i Australiju i Novi Zeland) i u ju\u017enoj Aziji. Njima skupno nedostaje oko 102 milijuna jedinica krvi.<\/p>\n
Transfuzija krvi stup je moderne medicine kojom se godi\u0161nje spase milijuni \u017eivota. No u zemljama s niskim i srednjim prihodima, mnogi bolni\u010dki pacijenti nemaju pristup pravovremenoj i sigurnoj opskrbi.<\/p>\n
Diljem svijeta godi\u0161nje se donira vi\u0161e do 100 milijun jedinica krvi, ali 42 posto toga prikupi se u zemljama visokih prihoda, a u njima \u017eivi samo 16 posto svjetske populacije.<\/p>\n
“Prija\u0161nje studije fokusirale su se na sigurnost donirane krvi, poput rizika o prijenosu infekcija”, rekla je hematologinja Christina Fitzmaurice sa Sveu\u010dili\u0161ta Washington.<\/p>\n
“Ova na\u0161a prva je koja otkriva gdje su kriti\u010dne nesta\u0161ice i stoga, gdje vlade moraju ulo\u017eiti najvi\u0161e napora kako bi se donacije pove\u0107ale”.<\/p>\n
Da bi procijenili koliko je zaliha krvi potrebno nekoj zemlji, znanstvenici su izra\u010dunali koliko je jedinica potrebno za 20 razli\u010ditih medicinskih situacija, uzimaju\u0107i u obzir kolika je njihova u\u010destalost u pojedInim regijama. Tako su za svaku zemlju mogli procijeniti razliku izme\u0111u opskrbe i potra\u017enje i izra\u010dunati koliko im zaliha nedostaje.<\/p>\n
\u010clanak o tome objavili su u Lancetu.<\/p>\n
“\u0160to vi\u0161e ljudi dobiva pristup medicinskoj skrbi u zemljama niskih i srednjih primanja, potra\u017enja za transfuzijama krvi samo \u0107e porasti i bez odgovaraju\u0107e financijske, strukturalne i regulatorne podr\u0161ke, razlika izme\u0111u opskrbe i potra\u017enje dodatno \u0107e se produbiti”, kazala je Meghan Delaney iz Nacionalne dje\u010dje bolnice u Washingtonu.<\/p>\n
Ve\u0107 sad je ta razlika prevelika. Procjenjuje se da je 2017. u svijetu na zalihama bilo 272 milijuna jedinica krvi, a potra\u017enja je dosegla 303 milijuna jedinica. To zna\u010di da je svijetu ukupno nedostajalo 30 milijuna jedinica krvi, a u spomenutih 119 zemalja s nedovoljnom opskrbom taj je manjak iznosio 100 milijuna jedinica.<\/p>\n
“Ako pogledate zemlje s visokim prihodima poput SAD-a, onkologija \u0107e biti glavni korisnik transfuzije. Ali u zemljama niskih prihoda nemaju kapaciteta za slo\u017eene operacije”, ka\u017ee Evan Bloch, patolog na Sveu\u010dili\u0161tu Johns Hopkins.<\/p>\n
Gledaju\u0107i razmjerno, Ju\u017eni Sudan ima najni\u017eu opskrbu krvlju, sa samo 46 donacija na 100 tisu\u0107a stanovnika. U apsolutnim iznosima najve\u0107a je nesta\u0161ica u Indiji, gdje nedostaje 41 milijun jedinica krvi, odnosno potra\u017enja nadma\u0161uje opskrbu \u010detiristo puta.<\/p>\n
“U mnogim zemljama niskih i srednjih prihoda potrebna su strate\u0161ka ulaganja i potpora vlada za sustavno unapre\u0111enje i pro\u0161irenje opskrbe krvlju i razvoj alternativa transfuzijama krvi”, zaklju\u010dili su znanstvenici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Globalne zalihe krvi za spasonosne transfuzije nedovoljne su za ispunjenje potreba i u ve\u0107ini zemalja u svijetu ih kriti\u010dno manjka, pokazalo je novo istra\u017eivanje. Prva detaljna analiza globalne opskrbe i potra\u017enje krvi pokazala je da u 119 od 195 zemalja nema dovoljno zaliha za ispunjenje potreba bolnica, pi\u0161e ScienceAlert. Radi se o svakoj zemlji u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048494,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16327,1],"tags":[],"class_list":["post-21048493","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-zdravlje-i-medicina","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048493"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048493\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}