{"id":21048516,"date":"2019-10-29T09:49:17","date_gmt":"2019-10-29T08:49:17","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048516"},"modified":"2019-10-29T09:49:17","modified_gmt":"2019-10-29T08:49:17","slug":"glavate-zelve-plivaju-u-neizvjesnu-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/glavate-zelve-plivaju-u-neizvjesnu-buducnost\/","title":{"rendered":"Glavate \u017eelve plivaju u neizvjesnu budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to im volonteri pomognu da izmigolje iz jajeta, si\u0107u\u0161ne kornja\u010de preko oblutaka na gr\u010dkoj pla\u017ei jure do mora, na po\u010detku opasnog puta koji \u0107e pre\u017eivjeti tek svaka tisu\u0107ita.<\/p>\n<p>Kira Schirrmacher (22) pa\u017eljivo poma\u017ee tek ro\u0111enoj glavatoj \u017eelvi da se oslobodi ljuske jajeta i smije se na opasku da je neka vrsta &#8220;primalje&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Da, radim ovo cijeli dan&#8221;, ka\u017ee studentica sociologije iz Njema\u010dke.<\/p>\n<p>Ona je jedna od volontera koji brinu o \u017eelvama na pla\u017eama Kiparisijskog zaljeva, njihova najve\u0107eg gnjezdili\u0161ta u Europi.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-21048517\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/10\/142325-300x200.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/10\/142325-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/10\/142325.jpg 730w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p><strong>Turizam, klimatske promjene i zla sre\u0107a<\/strong> doveli su do toga da Me\u0111unarodna zajednica za o\u010duvanje prirode (IUCN) glavate \u017eelve uvrsti na popis ugro\u017eenih vrsta.<\/p>\n<p>Njihov ukupan broj nije poznat, ali populacije u Tihom i Indijskom oceanu kriti\u010dno su ugro\u017eene. Na Sredozemlju je situacija bolja jer su mjere o\u010duvanja vrste dale rezultate.<\/p>\n<p>Kiparisijski zaljev, na zapadu Peloponeza, na svojih 44 kilometra obale ove je godine imao 3700 gnjezdili\u0161ta, \u0161to je dvjesto vi\u0161e nego lani, ka\u017ee oceanograf Dimitris Fitilis.<\/p>\n<p>&#8220;\u010cini se da je vi\u0161e na\u0161ih \u017eenki pre\u017eivjelo i vratilo se gnijezditi&#8221;, obja\u0161njava.<\/p>\n<p>Svako gnijezdo sadr\u017ei oko 120 jaja, ali iz otprilike petine kornja\u010de se uop\u0107e ne izlegu.<\/p>\n<p><strong>U opasnosti od ro\u0111enja<\/strong><\/p>\n<p>Glavate \u017eele mogu \u017eivjeti 80 godina, narasti preko pola metra i te\u017eiti do 80 kilograma.<\/p>\n<p>Ali kada se izlegu imaju samo pet centimetara i u smrtnoj su opasnosti od ro\u0111enja. Ve\u0107 na putu do mora moraju izbje\u0107i pse, \u0161akale, lisice, galebove i druge predatore.<\/p>\n<p>Ako dospiju do mora, ondje im prijete rakovi, ribe, \u010dak i odrasle kornja\u010de. Usto, prva 24 sata moraju plivati bez prestanka kao bi im se razradila plu\u0107a.<\/p>\n<p>Odraslim glavatim \u017eelvama najve\u0107a je prijetnja \u010dovjek. One mogu progutati udice i plasti\u010dno sme\u0107e, ali vi\u0161e od pola njihovih ozljeda posljedica su udaraca u glavu, sjekirama ili veslima.<\/p>\n<p>Po\u010dinitelji su naj\u010de\u0161\u0107e ribari koji se \u017eale da krpanje mre\u017ea, \u0161to im ih velike kornja\u010de o\u0161tete jako skupo.<\/p>\n<p><strong>Globalno zagrijavanje<\/strong><\/p>\n<p>Klimatske promjene stvorile su potencijalnu neravnote\u017eu u spolovima jer se mu\u017ejaci ne mogu izle\u0107i ako je temperatura u gnijezdu iznad 29,3 stupnja Celzija.<\/p>\n<p>&#8220;To ve\u0107 ostavlja posljedice u nekim zemljama, Australiji na primjer. Ondje se zbog globalnog zagrijavanja ra\u0111a vi\u0161e \u017eenki&#8221;, ka\u017ee Fitilis.<\/p>\n<p>Drugo klju\u010dno gnjezdili\u0161te glavatih \u017eelvi, u Zaljevu Laganas na Zakintosu, godi\u0161nje privu\u010de stotine tisu\u0107a turista.<\/p>\n<p>Kao i u mnogim drugim popularnim turisti\u010dkim odredi\u0161tima, i ondje se aktivisti za za\u0161titu okoli\u0161a desetlje\u0107ima &#8216;hrvaju&#8217; s hotelijerima i vlasnicima restorana i njihovim kuharima oko mjera za za\u0161titu kornja\u010da.<\/p>\n<p><strong>Nacionalno blago<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nemamo ba\u0161 podr\u0161ku mje\u0161tana&#8221;, ka\u017ee Schirrmacher u Kiparisiji.<\/p>\n<p>Jedan mjesni hotelijer ka\u017ee da bi regija trebala razviti turizam temeljen na kornja\u010dama.<\/p>\n<p>&#8220;Trebao bi postojati brod sa staklenim dnom za promatranje kornja\u010da, ali ovda\u0161nje vlasti nisu u stanju napraviti ni po\u0161tenu cestu do pla\u017ee&#8221;, ka\u017ee ljutito.<\/p>\n<p>Ekologe dodatno brinu namjere nove gr\u010dke konzervativne vlade o ubla\u017eavanju restrikcija vezanih uz za\u0161titu okoli\u0161a kako bi privukla nove turisti\u010dke investicije.<\/p>\n<p>Fitilis nagla\u0161ava da je nazo\u010dnost kornja\u010da najva\u017eniji pokazatelj kvalitete morske vode.<\/p>\n<p>&#8220;Sretni smo \u0161to imamo ta gnijezdili\u0161ta. To je nacionalno blago. Treba ga za\u0161tititi, a ne iskori\u0161tavati&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to im volonteri pomognu da izmigolje iz jajeta, si\u0107u\u0161ne kornja\u010de preko oblutaka na gr\u010dkoj pla\u017ei jure do mora, na po\u010detku opasnog puta koji \u0107e pre\u017eivjeti tek svaka tisu\u0107ita. Kira Schirrmacher (22) pa\u017eljivo poma\u017ee tek ro\u0111enoj glavatoj \u017eelvi da se oslobodi ljuske jajeta i smije se na opasku da je neka vrsta &#8220;primalje&#8221;. &#8220;Da, radim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048518,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16326,16372,16373,16325],"tags":[17270,19701],"class_list":["post-21048516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-biologija","category-ekologija-i-okolis","category-klima","category-zemlja","tag-kornjaca","tag-kornjace"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048516"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048516\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}