Narcisoidna osoba je po definiciji netko s izrazitim osje\u0107ajem grandioznosti, potrebom za divljenjem i nedostatkom empatije, \u010diji simptomi po\u010dinju u ranoj odrasloj dobi.<\/p>\n
Studija o narcizmu na kojoj trenuta\u010dno rade znanstvenici Queen’s Universityja u Belfastu upu\u0107uje na to da ovakve osobe \u010desto uspijevaju razgnjeviti ostale ljude, no da su manje depresivne ili pod stresom.<\/p>\n
Psiholog dr. Kostas Papageorgiou, jedan od autora studije ka\u017ee da negativne reakcije na narcizam mogu staviti u drugi plan pozitivne strane narcisa, pi\u0161e BBC.<\/p>\n
Znanstvenici poku\u0161avaju ustanoviti zbog \u010dega se stje\u010de dojam da je narcisoidnost u “modernim dru\u0161tvima u porastu” u politici, na dru\u0161tvenim mre\u017eama i me\u0111u slavnim osobama te se istodobno percipira kao “dru\u0161tveno toksi\u010dna” osobina.<\/p>\n
Minimalan osje\u0107aj srama ili krivnje<\/strong><\/p>\n Znanstvenici narcise opisuju kao osobe sklone rizi\u010dnom pona\u0161anju, koje imaju nerealno superiorno mi\u0161ljenje o sebi, preveliko samopouzdanje, pokazuju malo suosje\u0107anja prema drugima i nemaju izra\u017een osje\u0107aj srama ili krivnje.<\/p>\n Vode\u0107i ra\u010duna o ovim negativnim odlikama istra\u017eiva\u010di su \u017eeljeli ustanoviti za\u0161to je narcisoidnost u tolikoj mjeri o\u010dita i \u010desto nagra\u0111ivana umjesto da se ka\u017enjava.<\/p>\n Narcisoidnost<\/strong> psiholozi smatraju jednom od “mra\u010dnih osobina” te je stavljaju uz bok psihopatiji, makijavelizmu i sadizmu. No studija dr. Papageorgioua, koja je obuhvatila 700 ljudi ukazuje na to da je narcizam, premda mo\u017eda lo\u0161 za okolinu i dru\u0161tvo, koristan za samoga narcisa.<\/p>\n Oni mo\u017eda gaze preko drugih i posvuda oko sebe ostavljaju trag emotivne \u0161tete, no sami su narcisi, \u010dini se, “za\u0161ti\u0107eni” od lo\u0161ih osje\u0107aja kada su posrijedi oni sami. Pod manjim su stresom i na \u017eivot gledaju s manje stresa jer njihovo samopouzdanje i osje\u0107aj va\u017enosti na njih djeluju “za\u0161titni\u010dki”.<\/p>\n Opsjednutost mo\u0107i<\/strong><\/p>\n Ovo istra\u017eivanje uslijedilo je nakon ranijeg rada stru\u010dnjaka iz Belfasta, koje je pokazalo da su narcisoidne osobe \u010desto uspje\u0161nije na poslu i u dru\u0161tvenom \u017eivotu jer posjeduju svojevrsnu “mentalnu otpornost” koja im poma\u017ee da prevladaju razna odbijanja i razo\u010daranja.<\/p>\n Dr. Papageorgiu je istra\u017eivao i na koji na\u010din razli\u010dite manifestacije narcizma rezultiraju druk\u010dijim emotivnim ishodom.<\/p>\n Narcisi kod kojih je izra\u017een osje\u0107aj “grandioznosti” mogu biti “opsjednuti statusom i mo\u0107i” kao i “osje\u0107ajem va\u017enosti”, poja\u0161njava. No “ranjivi” narcisi mogu biti puno defenzivniji te pona\u0161anje ostalih ljudi oko sebe nerijetko do\u017eivljavaju “neprijateljskim”.<\/p>\n Kada je posrijedi njihova sposobnost da se izbore sa stresom, “grandiozni” narcisi naj\u010de\u0161\u0107e imaju “vrlo pozitivne” osobine, ka\u017ee Papageorgieou. I premda svi aspekti narcisoidnosti nisu pozitivni, neki od njih mogu rezultirati pozitivnim ishodom, poja\u0161njava.<\/p>\n Ovakve psiholo\u0161ke osobine ne bi trebalo smatrati ni dobrima ni lo\u0161ima, ve\u0107 bismo na njih trebali gledati kao na rezultat evolucije i manifestacije ljudske prirode, \u0161to mo\u017ee biti korisno ili \u0161tetno, ovisno o kontekstu.<\/p>\n Daljnja istra\u017eivanja mogla bi rezultirati otkrivanjem na\u010dina koji bi pridonijeli poticanju pozitivnih osobina te istodobnom smanjenju ostalih negativnih osobina zbog op\u0107eg dobra zajednice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Narcisoidne osobe mo\u017eda imaju “bezgrani\u010dne” zablude o tomu u kolikoj su mjeri va\u017ene te su li\u0161ene osje\u0107aja srama, no psiholozi tvrde da su vjerojatno sretnije od ve\u0107ine ostalih ljudi. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja ukazuju na to 1 do 6 posto stanovni\u0161tva pati od narcisoidnog poreme\u0107aja li\u010dnosti, a u 50 do 75 slu\u010dajeva rije\u010d je o mu\u0161karcima […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048540,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338,16337,16347,16368,16367],"tags":[17858],"class_list":["post-21048538","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","category-drustvene-znanosti","category-genetika","category-oboljenja-i-poremecaji","category-psihijatrija","tag-narcisoidnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048538"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048538\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/10\/arm-3345706_1920-300x200.jpg\")
<\/p>\n