{"id":21048601,"date":"2019-11-01T20:44:51","date_gmt":"2019-11-01T19:44:51","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048601"},"modified":"2019-11-01T20:44:51","modified_gmt":"2019-11-01T19:44:51","slug":"znanstvenici-stvorili-umjetan-list-koji-stvara-gorivo-pomocu-sunceve-energije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-stvorili-umjetan-list-koji-stvara-gorivo-pomocu-sunceve-energije\/","title":{"rendered":"Znanstvenici stvorili umjetan list koji stvara gorivo pomo\u0107u sun\u010deve energije"},"content":{"rendered":"<p>Mada smo posljednjih nekoliko godina postigli velik napredak \u0161to se ti\u010de tehnologije odr\u017eive energije, prosje\u010dne temperature i dalje rastu, a ne smanjuju se emisije stakleni\u010dkih plinova pa nas zapravo \u010deka jo\u0161 puno posla ako \u017eelimo rije\u0161iti problem globalnog zatopljenja.<\/p>\n<p>Znanstvenici su prije nekoliko dana predstavili jedno vrlo zanimljivo otkri\u0107e koje bi nam, ako se usavr\u0161i, moglo pomo\u0107i u borbi sa zagrijavanjem na\u0161eg planeta. Naime stvorili su umjetan list koji mo\u017ee, bez zaga\u0111enja okoli\u0161a, proizvoditi sinteti\u010dko gorivo, pi\u0161e Science Alert.<\/p>\n<p><strong>Proizvodi sintezni plin<\/strong><\/p>\n<p>Spomenuti list sposoban je proizvoditi sintezni plin, mje\u0161avinu vodika i ugljikovog monoksida. Ta vrsta plina \u0161iroko se koristi u proizvodnji raznih goriva, lijekova, plastike i gnojiva; do njega se mo\u017ee do\u0107i na vi\u0161e na\u010dina, ali se uobi\u010dajeno pravi od ostataka proizvoda od ugljena ili naftnih materijala. Kona\u010dan proizvod je, stoga, vrlo \u010desto \u0161tetan za okoli\u0161.<\/p>\n<p>Umjetan list umo\u010den je u vodu i pokre\u0107e ga sun\u010deva svjetlost, a funkcionira i za obla\u010dnog vremena te mo\u017ee proizvesti sintezni plin bez ispu\u0161tanja stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n<p>&#8220;Mo\u017eda niste \u010duli za sintezni plin, ali svaki dan konzumirate proizvode koji su napravljeni pomo\u0107u njega&#8221;, rekao je kemi\u010dar Erwin Reinser sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge.<\/p>\n<p>&#8220;Ako ga uspijemo trajno proizvoditi na ovaj na\u010din, to bi moglo biti klju\u010dno pri uspostavljanju odr\u017eive industrije kemikalija i goriva&#8221;, dodao je.<\/p>\n<p><strong>\u201cMo\u017eete ga koristiti od sumraka do zore\u201c<\/strong><\/p>\n<p>Umjetan list, odnosno ure\u0111aj, opona\u0161a proces fotosinteze koji vidimo u biljkama kombiniraju\u0107i dolaznu svjetlost, vodu i ugljikov dioksid s kobaltnim katalizatorom perovskit, a stvara vodik i ugljikov monoksid koji \u010dine sintezni plin.<\/p>\n<p>Iako je u\u010dinkovitost umjetnog lista za sada vrlo niska, ona bi se mogla pove\u0107ati daljnjim istra\u017eivanjima, ulaganjem i usavr\u0161avanjem. Znanstvenici smatraju da se radi o jedinstvenoj kombinaciji materijala i katalizatora koja je bolja od drugih sli\u010dnih sustava.<\/p>\n<p>&#8220;Niste ograni\u010deni s tim da ovu tehnologiju mo\u017eete koristiti samo u toplim krajevima ili tijekom ljetnih mjeseci. Mo\u017eete je upotrebljavati od sumraka do zore bilo gdje u svijetu\u201c, rekao je Virgil Andrei sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mada smo posljednjih nekoliko godina postigli velik napredak \u0161to se ti\u010de tehnologije odr\u017eive energije, prosje\u010dne temperature i dalje rastu, a ne smanjuju se emisije stakleni\u010dkih plinova pa nas zapravo \u010deka jo\u0161 puno posla ako \u017eelimo rije\u0161iti problem globalnog zatopljenja. Znanstvenici su prije nekoliko dana predstavili jedno vrlo zanimljivo otkri\u0107e koje bi nam, ako se usavr\u0161i, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048602,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324,16326,16328],"tags":[16983],"class_list":["post-21048601","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","category-biologija","category-fizika-i-kemija","tag-fotosinteza"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048601"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048601\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}