Slo\u017een vremenski obrazac El Nino koji obi\u010dno donosi iznimno obilnu ki\u0161u i duga su\u0161na razdoblja u zemljama du\u017e Tihog oceana, od Perua preko Indonezije do Australije, vjerojatno \u0107e se ponovo pojaviti 2020. godine, predvi\u0111aju stru\u010dnjaci.<\/p>\n
Me\u0111unarodni tim znanstvenika ka\u017ee da vjerojatnost za pojavu El Nina idu\u0107e godine iznosi 80 posto, \u0161to se obi\u010dno doga\u0111a kada temperatura morske povr\u0161ine poraste znatno iznad uobi\u010dajene u podru\u010dju isto\u010dnoga i sredi\u0161njeg ekvatorijalnog dijela Tihog oceana. Ovaj su tjedan ustanovili da bi njihov model, a on koristi algoritam koji se temelji na analizi povezanosti izme\u0111u promjene temperature zraka na odre\u0111enim to\u010dkama diljem Tihog oceana, mogao predvidjeti pojavu El Nina bar godinu dana unaprijed.<\/p>\n
Novi temperaturni rekordi<\/p>\n
Sljede\u0107i El Nino koji se o\u010dekuje mogao bi, zbog svojeg vrhunca krajem 2020. godine, podi\u0107i prosje\u010dan globalni porast temperature do novog rekorda u 2021. godini, ka\u017eu njema\u010dki znanstvenici. Zamijetili su da porast temperature zraka zaostaje za zagrijavanjem temperature vode Tihog oceana za otprilike tri mjeseca. Po podacima WMO-a, 2016. bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja, upravo zbog jakog Nina iz 2015. i 2016., \u010diji je u\u010dinak bio jo\u0161 sna\u017eniji jer se poklopio s dugoro\u010dnim klimatskim promjenama.<\/p>\n
Predvi\u0111anje i azijskog monsuna<\/p>\n
Hans Joachim Schellnhuber, ravnatelj emeritus Potsdamskog instituta za istra\u017eivanje klimatskih utjecaja (PIK), ka\u017ee kako \u0107e uvid u novu metodu, testiranu posljednjih nekoliko godina, biti dostupan svima onima koje poga\u0111a fenomen El Nina. Nova metoda predvi\u0111anja mogla bi dati vi\u0161e vremena lokalnim vlastima da se pripreme na takav u\u010dinak El Nina. Njema\u010dki znanstvenici algoritam sada prilago\u0111avaju da bi predvidjeli vrijeme pojave i snagu El Nina, a u budu\u0107nosti bi se sli\u010dna metoda mogla koristiti za bolje predvi\u0111anje azijskog monsuna.<\/p>\n
El Nino – termin iz 19 stolje\u0107a<\/p>\n
El Nino je prirodna meteorolo\u0161ka pojava povezana s promjenama klime u tropima. Nazvana je po toploj oceanskoj morskoj struji koja oplakuje obale Perua u bo\u017ei\u0107no doba. Sam naziv ‘El Nino’ u \u0161panjolskom jeziku zna\u010di ‘dje\u010da\u010di\u0107’ i odnosi se na ‘malog Isusa’ jer se njegov u\u010dinak najvi\u0161e osje\u0107a u vrijeme Bo\u017ei\u0107a. Po podacima Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije (WMO) prvi su put termin u 19. stolje\u0107u upotrijebili ribari iz Perua i Ekvadora za ozna\u010davanje neuobi\u010dajeno tople morske vode koja je utjecala na smanjenje njihova ulova neposredno prije Bo\u017ei\u0107a.<\/p>\n
Ovaj fenomen karakteriziraju vla\u017eno i ki\u0161ovito vrijeme, kao i poplave u obi\u010dno suhim podru\u010djima Ju\u017ene Amerike te su\u0161na razdoblja u podru\u010dju Indonezije. Javlja se svake dvije do sedam godina i obi\u010dno traje izme\u0111u 9 i 12 mjeseci, a \u010desto po\u010dinje sredinom godine i vrhunac dose\u017ee izme\u0111u studenog i sije\u010dnja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Slo\u017een vremenski obrazac El Nino koji obi\u010dno donosi iznimno obilnu ki\u0161u i duga su\u0161na razdoblja u zemljama du\u017e Tihog oceana, od Perua preko Indonezije do Australije, vjerojatno \u0107e se ponovo pojaviti 2020. godine, predvi\u0111aju stru\u010dnjaci. Me\u0111unarodni tim znanstvenika ka\u017ee da vjerojatnost za pojavu El Nina idu\u0107e godine iznosi 80 posto, \u0161to se obi\u010dno doga\u0111a kada […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048695,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373,16325,1],"tags":[],"class_list":["post-21048694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","category-zemlja","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048694"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048694\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}