{"id":21048749,"date":"2019-11-08T09:04:25","date_gmt":"2019-11-08T08:04:25","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048749"},"modified":"2019-11-08T09:04:25","modified_gmt":"2019-11-08T08:04:25","slug":"cak-i-malo-trcanja-moze-pomoci-da-dulje-zivite","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cak-i-malo-trcanja-moze-pomoci-da-dulje-zivite\/","title":{"rendered":"\u010cak i malo tr\u010danja mo\u017ee pomo\u0107i da dulje \u017eivite"},"content":{"rendered":"

\u010cak i malo tr\u010danja povezano je s manjim rizikom od prijevremene smrti, posebice od raka i bolesti srca<\/strong> u usporedbi s onima koji ne tr\u010de uop\u0107e, pokazuje novo istra\u017eivanje.<\/p>\n

Znanstvenici su prou\u010dili podatke 14 ranijih studija koje su obuhvatile ukupno 232.149 odraslih osoba pra\u0107enih od 5,5 do 35 godina. U tom razdoblju njih 25.951 je umrlo.<\/p>\n

U usporedbi s onima koji nisu uop\u0107e tr\u010dali oni koji jesu imali su 27 posto manje izglede umrijeti od bilo kojeg uzroka tijekom promatranog razdoblja, te 30 posto manje izglede umrijeti od kardiovaskularnih bolesti i 23 posto manje izglede umrijeti od raka.<\/p>\n

U\u010destalost, trajanje, tempo i ukupno vrijeme provedeno u tr\u010danju \u010dini se da nisu utjecali na smanjeni rizik od prijevremene smrti, pokazala je analiza.<\/p>\n

Pove\u0107ano sudjelovanje u tr\u010danju moglo bi voditi u zna\u010dajna pobolj\u0161anja zdravlja i dugovje\u010dnosti stanovni\u0161tva, napisao je Zeljko Pedisic s Instituta za zdravlje i sport na sveu\u010dili\u0161tu Victoria u Melbourneu u radu objavljenom u \u010dasopisu British Journal of Sports Medicine.<\/p>\n

Bilo koja koli\u010dina tr\u010danja, \u010dak ako je i samo jednom tjedno, bolja je ni od kakvog tr\u010danja, no vi\u0161e tr\u010danja ne mora nu\u017eno biti povezano s ve\u0107im padom rizika od prijevremene smrti, napisao je Pedisicev tim u radu.<\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje za odrasle osobe u dobi od 18 do 64 godine najmanje 150 minuta umjereno intenzivnih aerobnih vje\u017ebi ili najmanje 75 minuta intenzivnih aktivnosti svakog tjedna. Idealno, svako vje\u017ebanje trebalo bi trajati najmanje 10 minuta.<\/p>\n

Umjereno intenzivne aktivnosti mogu uklju\u010diti stvari poput o\u0161trog hoda, vrtlarenja, plesanja, aerobnih vje\u017ebi u vodi ili lagane vo\u017enje biciklom. Energi\u010dno vje\u017ebanje uklju\u010duje aktivnosti poput d\u017eoginga, plivanja ili bicikliranja minimalnom brzinom od 16 kilometara na sat, prema Ameri\u010dkoj udruzi za zdravlje srca.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje sugerira da bi tr\u010danje u mnogo manjem opsegu od tih preporuka jo\u0161 uvijek bilo korisno za zdravlje i smanjivanje rizika od prijevremene smrti, zaklju\u010dili su znanstvenici. Primjerice, tr\u010danje ne vi\u0161e od jednom tjedno manje od 50 minuta brzinom od manje od 8 kilometara na sat jo\u0161 se uvijek \u010dini da je povezano s koristima po pitanju dugovje\u010dnosti.<\/p>\n

To zna\u010di da bi tr\u010danje 25 minuta kra\u0107e od preporu\u010denog tjednog trajanja energi\u010dne fizi\u010dke aktivnosti moglo pomo\u0107i dugovje\u010dnosti, ka\u017eu znanstvenici. To od tr\u010danja stvara aktivnost koja je potencijalno dobra opcija za one kojima je pomanjkanje vremena glavna prepreka, ka\u017eu oni.<\/p>\n

No pove\u0107anje vremena provedenog u tr\u010danju iznad onog koje preporu\u010duje Ameri\u010dka udruga za zdravlje srca nije bilo povezano s daljnjim smanjivanjem rizika od prijevremene smrti od bilo kojeg uzroka, pokazala je analiza.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak i malo tr\u010danja povezano je s manjim rizikom od prijevremene smrti, posebice od raka i bolesti srca u usporedbi s onima koji ne tr\u010de uop\u0107e, pokazuje novo istra\u017eivanje. Znanstvenici su prou\u010dili podatke 14 ranijih studija koje su obuhvatile ukupno 232.149 odraslih osoba pra\u0107enih od 5,5 do 35 godina. U tom razdoblju njih 25.951 je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[18145,18517],"class_list":["post-21048749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-trcanje","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048749"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048749\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}