{"id":21048768,"date":"2019-11-09T12:27:14","date_gmt":"2019-11-09T11:27:14","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048768"},"modified":"2019-11-09T12:27:14","modified_gmt":"2019-11-09T11:27:14","slug":"dosta-je-bacanja-elektricnih-aparata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dosta-je-bacanja-elektricnih-aparata\/","title":{"rendered":"Dosta je bacanja elektri\u010dnih aparata"},"content":{"rendered":"

Tehni\u010dar Christopher Olk<\/strong> oprezno vadi pokvareni pogonski ure\u0111aj DVD-aparata i ponovo ga vra\u0107a natrag. “Ako je pokvarena mehanika ili elektronika, onda to mogu popraviti. Ali, ako je oti\u0161ao \u010dip ili rashladni sustav, onda ne mogu. Za to mi nedostaju aparati i zamjenski dijelovi”, ka\u017ee ovaj 26-godi\u0161njak koji u Aachenu radi na svojoj doktorskoj disertaciji na temu baterijske tehnike.<\/p>\n

Olk je jedan od \u010detiri tehni\u010dara koji ove subote u malom prostoru Repaircaf\u00e9a u Gra\u0111anskom centru u K\u00f6lnu poku\u0161avaju popraviti pokvarene elektri\u010dne aparate: aparate za brijanje, toastere, monitore, svjetiljke – sve \u0161to su donijeli ljudi iz susjedstva, pi\u0161e Deutche Welle.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U Europi ne manjka pokvarenih aparata. Vi\u0161e od 12 milijuna tona elektroni\u010dkog otpada nastaje svake godine u Europi po \u010demu je ona na drugom mjestu u svijetu, iza Azije. To je izra\u010dunala Platforma za unapre\u0111enje cirkularnoga gospodarstva PACE. Proizvo\u0111a\u010di moraju mijenjati proizvode “\u017delimo izbje\u0107i elektroni\u010dki otpad i nastojimo ljude motivirati da djeluju u skladu sa za\u0161titom okoli\u0161a. S time trenutno mnogi muku mu\u010de”, ka\u017ee Dunja Karabai\u0107, jedna od pokreta\u010dica Repaircaf\u00e9a.<\/p>\n

Du\u017ei vijek elektri\u010dnih aparata, to \u0161to se u Repaircaf\u00e9e u K\u00f6lnu poku\u0161ava posti\u0107i na malo, sad \u017eeli i Europska komisija novom Direktivom o ekolo\u0161kom dizajnu. Od 2021. \u0107e proizvo\u0111a\u010di u cijeloj Europskoj uniji morati ne samo navoditi to\u010dne podatke o potro\u0161nji energije nego i pobolj\u0161ati mogu\u0107nosti popravka elektroni\u010dkih aparata kao \u0161to su perilice rublja, hladnjaci, perilice posu\u0111a, elektromotori, LED-monitori, svjetiljke, kako bi se produ\u017eio njihov vijek trajanja. Osim toga proizvo\u0111a\u010di \u0107e morati najmanje deset godina nakon prodaje aparata imati na raspolaganju zamjenske dijelove.<\/p>\n

Nova uredba<\/strong> se ne odnosi na prijenosna ra\u010dunala i pametne telefone, o tomu malo kasnije. Ekolo\u0161ki potencijal i pravo na popravak Europska komisija procjenjuje da bi do 2030. godine svake godine moglo biti u\u0161te\u0111eno 167 teravatsati (167.000.000.000 kwh) energije. To bi odgovaralo godi\u0161njoj potro\u0161nji energije u Danskoj koja ima 5,8 milijuna stanovnika. To bi se trebalo posti\u0107i s jedne strane ve\u0107om u\u010dinkovito\u0161\u0107u aparata, a s druge strane manje bi aparata trebalo biti proizvedeno ako se ve\u0107 kori\u0161teni mogu popraviti. Na struji i tro\u0161kovima nabave gra\u0111ani EU-a bi trebali biti rastere\u0107eni za po 150 eura godi\u0161nje – to je plan Europske komisije.<\/p>\n

“Direktiva o ekolo\u0161kom dizajnu omogu\u0107uje nam da na\u0161e resurse koristimo u\u010dinkovitije kako bismo ostvarili jasne gospodarske i ekolo\u0161ke prednosti”, obja\u0161njava dopredsjednik Europske komisije za zapo\u0161ljavanje, rast, investicije i konkurentnost Jyrki Katainen u slu\u017ebenom priop\u0107enju. I organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a pozdravljaju ovu direktivu. “Razumno je dati pravo Europljanima da popravljaju svoje proizvode”, ka\u017ee Chlo\u00e9 Fayole, direktorica za program i strategiju Europske gra\u0111anske i ekolo\u0161ke organizacije ECOS. Koliko dugo se mo\u017ee koristiti aparate?<\/p>\n

Koliko \u0107e se aparate du\u017ee mo\u0107i koristiti i kakvi se efekti o\u010dekuju nije mogu\u0107e to\u010dnije procijeniti. Ali, ako je mogu\u0107e aparate lak\u0161e popravljati “automatski \u0107e se smanjiti koli\u010dina skladi\u0161tenja proizvoda, a to zna\u010di da \u0107e nastajati manje elektroni\u010dkog otpada. No, jo\u0161 nitko nije testirao neki model, ho\u0107e li se to u praksi stvarno dogoditi”, ka\u017ee Jean-Pierre Schweitzer, stru\u010dnjak za ekodizajn u organizaciji European Environmental Bureau (EEB) u razgovoru za DW. EEB je izradio izvje\u0161taj o efektima produ\u017eenja kori\u0161tenja elektroni\u010dkih aparata. U njemu stoji: ako bi se strojevi za pranje rublja u Europi koristili godinu dana du\u017ee nego do sada, to bi imalo isti pozitivni u\u010dinak za klimu kao da se za 133.000 smanji broj automobila na cestama.<\/p>\n

Perilica rublja trenutno se koristi prosje\u010dno oko 11 godina. Ali, po mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka ona bi se morala koristiti 20 godina. “Koristiti stari stroj tako dugo i popravljati ga \u0161tedi resurse”, ka\u017ee Rasmus Prie\u00df, stru\u010dnjak za odr\u017eivost proizvoda na Eko-institutu u Freiburgu. Ako se promotri energetsku bilancu za proizvodnju i kori\u0161tenje, laptop bi se moralo koristiti 44 godine, pametni telefon \u010dak 232 godine. Ali, oni ne potpadaju pod novu direktivu EU-a, kao ni klima-ure\u0111aji i mali elektroni\u010dki ure\u0111aji kao aparati za brijanje, mikseri i toasteri. Ti proizvodi bi trebali biti uklju\u010deni u budu\u0107im direktivama.<\/p>\n

Na popisu nije ni DVD-aparat koji popravlja Christopher Olk u Repaircaf\u00e9u u K\u00f6lnu. Direktiva s rupama Njemu je trebalo 30 minuta samo za otvaranje ku\u0107i\u0161ta kako bi mogao vidjeti unutra\u0161njost aparata. Na kraju je to bilo mogu\u0107e samo uz upotrebu sile. “Pogledajte onaj stari radio tamo”, ka\u017ee on i pokazuje na tranzistorski radio koji jo\u0161 funkcionira, a sigurno je star nekoliko desetlje\u0107a. “S donje strane se nalazi uputa kako ga otvoriti i kako izvaditi pojedine dijelove. Ve\u0107 to bi bilo korisno.” U pregovorima je sudjelovalo i njema\u010dko Savezno ministarstvo gospodarstva i energije (BMWI). Zalagalo se za to da jednostavne popravke mogu obaviti sami korisnici, a kompliciranije da i dalje obavljaju samo stru\u010dnjaci, re\u010deno je u izjavi za DW.<\/p>\n

I cijene zamjenskih dijelova mogu umanjiti korist novih pravila. Jer, za zamjenske dijelove nema propisane gornje granice cijene. Jean-Pierre Schweitzer iz EEB-a vidi rizik da bi “zamjenski dijelovi mogli postati vrlo skupi ili da se proizvode proizvodi koji \u0107e se redovito kvariti”. Pritom je Joint Research Center Europske komisije u jednoj analizi utvrdio da je “glavni razlog \u0161to se neku perilicu rublja ne popravlja to \u0161to potro\u0161a\u010d smatra da je popravak preskup”.<\/p>\n

Paolo Falcioni, generalni direktor strukovnog saveza industrije ku\u0107anskih aparata APLLIA, ipak hvali Direktivu kao “uravnote\u017eenu s obzirom na interese”. Ali, on vidi i neke nedostatke. On strahuje da \u0107e s jedne strane zbog Direktive manje aparata biti dostupno na europskom tr\u017ei\u0161tu, a s druge strane oni \u017eele u svakom slu\u010daju izbje\u0107i izigravanje tr\u017ei\u0161nog natjecanja, ka\u017ee Falcioni. “Popravljanje puno va\u017enije od recikla\u017ee” Iako ima stvari koje se mogu pobolj\u0161ati, Jean-Pierre Schweizer iz EEB-a ovu Direktivu smatra “epohalnom” jer se u novom zakonodavstvu na “popravak gleda kao ne\u0161to \u0161to je puno va\u017enije od recikliranja”. “Ako govorimo o cirkularnom gospodarstvu popravljanje je jako va\u017ena to\u010dka kojom se mo\u017ee u\u0161tedjeti puno resursa i izlu\u010divanja. A to je tek po\u010detak, trebali bismo stvarno isticati pozitivne aspekte ove direktive.”<\/p>\n

U Repaircaf\u00e9u u K\u00f6lnu je Christopher Olk u me\u0111uvremenu odustao od popravljanja DVD-aparata. To nije rijetkost u ovoj maloj radionici. Ni Braco Sladakovi\u0107, koji je donio svoj LED televizor, nije imao sre\u0107e. Pozadinsko osvjetljenje ekrana vi\u0161e ne funkcionira. “Poku\u0161ali smo, ali bilo je previ\u0161e komplicirano. To se, na\u017ealost, vi\u0161e ne isplati.” Zamjenski dio se mo\u017ee dobiti jeftino, ali popravak bi bio te\u017eak i skup. Sladakovi\u0107 \u0107e svoj pokvareni televizor mo\u017eda prodati nekom hobi-elektroni\u010daru za nekoliko eura ili \u0107e ga mo\u017eda ipak odnijeti na mjesto za skupljanje elektroni\u010dkog otpada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tehni\u010dar Christopher Olk oprezno vadi pokvareni pogonski ure\u0111aj DVD-aparata i ponovo ga vra\u0107a natrag. “Ako je pokvarena mehanika ili elektronika, onda to mogu popraviti. Ali, ako je oti\u0161ao \u010dip ili rashladni sustav, onda ne mogu. Za to mi nedostaju aparati i zamjenski dijelovi”, ka\u017ee ovaj 26-godi\u0161njak koji u Aachenu radi na svojoj doktorskoj disertaciji na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048770,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[19366],"class_list":["post-21048768","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-mobiteli"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048768\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}