Niz problema povezanih s nekvalitetnim snom mo\u017ee za tre\u0107inu pove\u0107ati razinu emocionalnog stresa kod pojedinca, rezultati su nove studije znanstvenika s kalifornijskog Berkeleya.<\/p>\n
Oni su nedavno proveli istra\u017eivanje kojim su \u017eeljeli ustanoviti na koji na\u010din nekvalitetan i lo\u0161 san mo\u017ee utjecati na mentalno stanje neke osobe. Za vrijeme studije ispitano je gotovo 330 osoba u dobi izme\u0111u 18 i 50 godina, a njezini su rezultati objavljeni u stru\u010dnome \u010dasopisu “Nature Human Behavior”.<\/p>\n
U prvome dijelu studije znanstvenici su koristili MRI i polisomnografiju (studiju spavanja) kako bi izmjerili mo\u017edane valove kod 18 mladih odraslih osoba dok su gledali neke emocijama nabijene video snimke. Potom su ih prvi put pratili nakon kvalitetnog i dobrog sna, a drugi put nakon neprospavane no\u0107i. Nedugo po\u0161to su pregledali video-snimke, sudionike studije zamolili su da ispune upitnik kojim su procijenili razinu stresa, pi\u0161e Independent.<\/p>\n
Znanstvenici su ustanovili da, nakon nekvalitetnog sna tijekom no\u0107i, medijalni prefrontalni korteks u mozgu ispitanika, koji pridonosi ubla\u017eavanju tjeskobe, ne funkcionira onako kako bi trebao. Istodobno su otkrili da su “dublji” emocionalni centri mozga pretjerano aktivni. Rezultati su replicirani u drugom istra\u017eivanju u kojem je sudjelovalo 30 ispitanika u dvadesetim, tridesetim i \u010detrdesetim godinama \u017eivota.<\/p>\n
Istodobno je provedena i online studija kojom se mjerila kvaliteta sna i razina tjeskobe kod 280 mladih ljudi i osoba srednje \u017eivotne dobi u razdoblju od \u010detiri dana. Pokazalo se da nekvalitetan san mo\u017ee pove\u0107ati razinu emocionalnog stresa kod nekih osoba za \u010dak 30 posto.<\/p>\n
Profesor Matthew Walker, jedan od autora studije, kazao je da su njegovi kolege uspjeli identificirati novu funkciju dubokog sna, onu koja smanjuje anksioznost tijekom no\u0107i na na\u010din da reorganizira veze u mozgu. Dr. Eti Ben Simon, jedna od autorica studije kazala je da istra\u017eivanje upu\u0107uje na to da nedovoljno sna pove\u0107ava razinu tjeskobe i obratno, da dubok san pridonosi smanjenju takvog tipa stresa. “Osobe koje pate od anksioznih poreme\u0107aja redovito se \u017eale na poreme\u0107aj u obrascima spavanja. No pobolj\u0161anje kvalitete sna rijetko se smatra klini\u010dkom preporukom za smanjenje anksioznosti. Na\u0161a studija ne samo da uspostavlja uzro\u010dnu vezu izme\u0111u sna i tjeskobe, nego i prepoznaje vrstu dubokog sna koji nam je prijeko potreban za smirenje”, rekla je Simon.<\/p>\n
Brojni adolescenti u dobi izme\u0111u 12 i 18 godina tijekom no\u0107i bi trebali odspavati izme\u0111u osam i devet sati, a odraslim osobama u dobi izme\u0111u 18 i 65 godina preporu\u010duje se san u trajanju od sedam do devet sati. Nedavno istra\u017eivanje otkrilo je i to da bi spavanje tijekom no\u0107i kra\u0107e od \u0161est sati moglo udvostru\u010diti rizik od rane smrti kod ljudi koji pate od kroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n
Posljedice nesanice idu\u0107i dan osje\u0107amo kao umor. Umor je tjelesni i psihi\u010dki fenomen, odra\u017eava se na koncentraciji, poreme\u0107aju pa\u017enje i pam\u0107enja. Neispavana osoba lak\u0161e grije\u0161i u poslu, nesigurna je i razdra\u017eljiva. Istodobno se smanjuje i tolerancija na stres.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Niz problema povezanih s nekvalitetnim snom mo\u017ee za tre\u0107inu pove\u0107ati razinu emocionalnog stresa kod pojedinca, rezultati su nove studije znanstvenika s kalifornijskog Berkeleya. Oni su nedavno proveli istra\u017eivanje kojim su \u017eeljeli ustanoviti na koji na\u010din nekvalitetan i lo\u0161 san mo\u017ee utjecati na mentalno stanje neke osobe. Za vrijeme studije ispitano je gotovo 330 osoba u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048812,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[17490,16695],"class_list":["post-21048811","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-san","tag-stres"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048811"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048811\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}