Najrazorniji uragani danas su triput \u010de\u0161\u0107i nego prije stotinu godina, ka\u017eu znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu, koji su to zaklju\u010dili kori\u0161tenjem nove metode izra\u010duna.<\/p>\n
Prethodni poku\u0161aji izolacije utjecaja klimatskih promjena na uragane \u010desto su rezultirali opre\u010dnim rezultatima.<\/p>\n
Ali nova studija upu\u0107uje na to da je pove\u0107anje \u0161tete koju uzrokuju takvi veliki cikloni povezano s globalnim zagrijavanjem, pi\u0161e ScienceAlert.<\/p>\n
Uragani ili tropski cikloni smatraju se jednom od najrazornijih prirodnih katastrofa.<\/p>\n
\u0160teta koju je 2005. godine za sobom ostavio uragan “Katrina” iznosio je 125 milijarda dolara, \u0161to je otprilike jedan posto ameri\u010dkog BDP-a.<\/p>\n
Jedno od te\u017eih pitanja s kojim se znanstvenici suo\u010davaju je na koji na\u010din usporediti uragane iz razli\u010ditih razdoblja. Je li materijalno pove\u0107anje \u0161tete zabilje\u017eeno u pro\u0161lom stolje\u0107u jednostavno posljedica \u010dinjenice da danas na podru\u010djima koja zahva\u0107aju uragani \u017eivi vi\u0161e uglavnom bogatije populacije?<\/p>\n
Ranija istra\u017eivanja pokazala su da je ve\u0107a materijalna \u0161teta povezana s boljim imovinskim stanjem stanovni\u0161tva, a ne sa statisti\u010dki zna\u010dajnijim promjenama u\u010destalosti uragana.<\/p>\n
Nova saznanja znanstvenika Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu dovode u pitanje takvo stajali\u0161te.<\/p>\n
Umjesto da vode ra\u010duna o ekonomskoj \u0161teti, autori izvje\u0161\u0107a evidentirali su povr\u0161inu koju je u razdoblju izme\u0111u 1900. i 2018. u potpunosti uni\u0161tilo vi\u0161e od 240 oluja na temelju baze podataka osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava.<\/p>\n
Kao primjer su uzeli uragan Irmu koji je 2017. pogodio Floridu. U krugu od oko 10.000 \u010detvornih metara od epicentra oluje \u017eivjelo je otprilike 1,1 milijuna stanovnika.<\/p>\n
S obzirom na to da se bogatstvo po glavi stanovnika ondje procjenjuje na 194.000 dolara, znanstvenici su zaklju\u010dili da ukupno bogatstvo u regiji koja se prote\u017ee na 10.000 \u010detvornih kilometara iznosi 215 milijarda dolara.<\/p>\n
\u0160tetu od oluje procijenili su na 50 milijarda dolara, \u0161to je u kona\u010dnici iznosilo 23 posto ukupnog bogatstva regije. Ako se od 10.000 \u010detvornih kilometara oduzme spomenutih 23 posto, u kona\u010dnici uni\u0161tena povr\u0161ina obuhva\u0107a 2300 \u010detvornih kilometara.<\/p>\n
Kori\u0161tenjem sli\u010dnih numeri\u010dkih modela o podru\u010djima, bogatstvu i naseljenosti nekih regija u posljednjih stotinu godina, znanstvenici su uspjeli izraditi realnije usporedbe o \u0161teti koja nastane nakon uragana na nekom podru\u010dju u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Ustanovili su da se u\u010destalost najrazornijih uragana pove\u0107avala za 330 posto po stolje\u0107u i vjeruju da je uglavnom posljedica porasta temperature.<\/p>\n
“Na\u0161i podaci upu\u0107uju na to da je \u0161teta ve\u0107a zbog o\u010diglednih klimatskih promjena, odnosno ekstremno sna\u017enih oluja i uragana, koji su posljedica globalnog zagrijavanja”, zaklju\u010dili su.<\/p>\n
“Nova metoda pra\u0107enja u\u010destalosti uragana uistinu je dobra”, smatra autor studije Aslak Grinsted sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu.<\/p>\n
“Podaci o u\u010destalosti uragana nisu rezultat samo mojih istra\u017eivanja, ve\u0107 se do sli\u010dnih podataka do\u0161lo i ostalim numeri\u010dkim metodama i vjerujem da su vrlo korisni”. Rezultati studije objavljeni su u stru\u010dnome \u010dasopisu PNAS.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najrazorniji uragani danas su triput \u010de\u0161\u0107i nego prije stotinu godina, ka\u017eu znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu, koji su to zaklju\u010dili kori\u0161tenjem nove metode izra\u010duna. Prethodni poku\u0161aji izolacije utjecaja klimatskih promjena na uragane \u010desto su rezultirali opre\u010dnim rezultatima. Ali nova studija upu\u0107uje na to da je pove\u0107anje \u0161tete koju uzrokuju takvi veliki cikloni povezano s globalnim zagrijavanjem, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048847,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[17770,18174],"class_list":["post-21048846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048846"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048846\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}