{"id":21048879,"date":"2019-11-14T12:20:55","date_gmt":"2019-11-14T11:20:55","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21048879"},"modified":"2019-11-14T12:20:55","modified_gmt":"2019-11-14T11:20:55","slug":"istrazivanje-moze-li-meditacija-pomoci-da-manje-grijesite","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/istrazivanje-moze-li-meditacija-pomoci-da-manje-grijesite\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje: Mo\u017ee li meditacija pomo\u0107i da manje grije\u0161ite"},"content":{"rendered":"

U okviru istra\u017eivanja, \u010diji su rezultati objavljeni u \u010dasopisu Brain Sciences, prou\u010davano je kako meditacija usmjerena na svijest o osje\u0107ajima, mislima i osjetima, dok se odvijaju u umu i tijelu, mo\u017ee promijeniti mo\u017edanu aktivnost na na\u010din koji sugerira poja\u010dano prepoznavanje pogre\u0161aka.<\/p>\n

“Zanimanje ljudi za meditaciju i za osvije\u0161tenost nadma\u0161uje ono \u0161to znanost mo\u017ee dokazati u smislu u\u010dinaka i koristi meditacije”, ka\u017ee Jeff Lin sa sveu\u010dili\u0161ta Michigan i koautor studije. “No za mene je bilo zadivljuju\u0107e \u0161to smo mogli vidjeti kako jedna seansa vo\u0111ene meditacije mo\u017ee proizvesti promjene mo\u017edane aktivnosti kod osoba koje ina\u010de ne meditiraju”.<\/p>\n

Otkri\u0107e sugerira da razni oblici meditacije mogu imati razli\u010dite neurokognitivne u\u010dinke i Lin obja\u0161njava da je malo istra\u017eivanja o tome kako meditacije utje\u010du na sposobnost prepoznavanja pogre\u0161aka.<\/p>\n

“U nekim oblicima meditacije usmjerite se na jednu stvar, obi\u010dno va\u0161e disanje, no meditacija otvorenog promatranja ne\u0161to je druk\u010dija”, ka\u017ee Lin. “Ona nas vodi da se okrenemo unutra\u0161njosti i obra\u0107amo pa\u017enju na sve \u0161to se doga\u0111a u na\u0161em tijelu i umu. Cilj je mirno sjediti i pozorno pratiti kako um putuje bez da obra\u0107ate pa\u017enju na okolinu”.<\/p>\n

Lin i njegov tim okupili su vi\u0161e od 200 ispitanika kako bi prou\u010dili kako meditacija otvorenog promatranja utje\u010de na to kako ljudi uo\u010davaju i odgovaraju na pogre\u0161ke.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ispitanici koji nisu nikad prije meditirali vo\u0111eni su kroz 20-minutnu meditativnu vje\u017ebu dok su znanstvenici mjerili mo\u017edanu aktivnost elektroencefalografom ili EEG-om a potom su ispunjavali ra\u010dunalni test koji je bio osmi\u0161ljen da testira reakciju na ometanje.<\/p>\n

“EEG mo\u017ee mjeriti mo\u017edanu aktivnost na razini milisekundi pa imamo precizna mjerenja neuralne aktivnosti odmah nakon pogre\u0161ki i mo\u017eemo ih usporediti s aktivnostima koje su povezane s to\u010dnim odgovorima”, ka\u017ee Lin i dodaje da je razlika signala koji pokazuje prepoznavanje pogre\u0161ke bila ve\u0107a kod skupine koja je meditirala u odnosu na kontrolnu skupinu.<\/p>\n

Iako kod skupine koja je meditirala nije uo\u010deno da je rezultat bio i napredak u obavljanju zada\u0107a rezultati ovog istra\u017eivanja otvaraju prostor za prou\u010davanje potencijala sustavne meditacije.<\/p>\n

“Ti su rezultati sna\u017ean pokazatelj onoga \u0161to samo 20 minuta meditacije mo\u017ee u\u010diniti da poja\u010da sposobnost mozga da otkrije i obrati pa\u017enju na pogre\u0161ke”, ka\u017ee drugi koautor studije Jason Moser. “To kod nas pobu\u0111uje uvjerenje u to \u0161to meditacija mo\u017ee stvarno u\u010diniti za na\u0161u u\u010dinkovitost i dnevno funkcioniranje”.<\/p>\n

Lin ka\u017ee da je sljede\u0107a faza istra\u017eivanja obuhva\u0107anje ve\u0107eg kruga ispitanika, testiranje razli\u010ditih oblika meditacije i utvr\u0111ivanje mogu li se promjene mo\u017edanih aktivnosti prevesti u promjene pona\u0161anja uz dugoro\u010dno vje\u017ebanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U okviru istra\u017eivanja, \u010diji su rezultati objavljeni u \u010dasopisu Brain Sciences, prou\u010davano je kako meditacija usmjerena na svijest o osje\u0107ajima, mislima i osjetima, dok se odvijaju u umu i tijelu, mo\u017ee promijeniti mo\u017edanu aktivnost na na\u010din koji sugerira poja\u010dano prepoznavanje pogre\u0161aka. “Zanimanje ljudi za meditaciju i za osvije\u0161tenost nadma\u0161uje ono \u0161to znanost mo\u017ee dokazati u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048880,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16327,1],"tags":[16852],"class_list":["post-21048879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-zdravlje-i-medicina","category-znanost","tag-meditacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048879\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}