![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/11\/7d6f32c5eeb0ee58cea9-300x201.jpeg\")
<\/p>\nKako su nestali neandertalci? Za\u0161to je pre\u017eivio na\u0161 izravni predak Homo sapiens, a ne ta vrsta? Iako se njihov susret dogodio prije vi\u0161e od 130.000 godina na podru\u010dju Levanta, neandertalci kao vrsta nestaju tek prije 40.000 godina. Za\u0161to? Sve su to pitanja na koja odgovor nastoji dati nova studija grupe znanstvenika s uglednog ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Stanford. I to su intrigantni iako ne i sasvim novi zaklju\u010dci. Ugrubo, neandertalci su nestali zbog tropskih bolesti koje im je prenio Homo sapiens migriraju\u0107i iz Afrike.<\/p>\n
<\/p>\n
Za dublji uvid u novu studiju o sudbini neandertalaca raspitali smo se kod dva na\u0161a ugledna antropologa, prof. dr. Ivora Jankovi\u0107a, koji je pomo\u0107nik ravnatelja za me\u0111unarodnu suradnju, s Instituta za antropologiju u Zagrebu, te dr. sc. Marija Novaka, znanstvenog suradnika tako\u0111er na Institutu za antropologiju u Zagrebu.
\nNema jedinstvenih modela \u2013 Pitanja vezana za izumiranje neandertalaca i njihovu ulogu u rodoslovlju suvremenih populacija predmet su interesa od prvog otkri\u0107a ove zanimljive prapovijesne populacije. Tako su, koriste\u0107i razli\u010dite vrste gra\u0111e, primjerice, kulturnu ostav\u0161tinu, fosilnu gra\u0111u i drugo, razli\u010diti znanstvenici vidjeli neandertalce bilo kao na\u0161e pretke bilo kao izumrlu granu.
\nU tim razmi\u0161ljanjima mnogi su kao va\u017ene prednosti anatomski modernih populacija nad neandertalcima vidjeli ne samo u biolo\u0161kim odlikama ve\u0107 i naprednijoj kulturi i tehnologiji, modernom jeziku, slo\u017eenom sustavu i mre\u017ei kontakata i drugo \u2013 ka\u017eu na\u0161i sugovornici u uvodnom razmi\u0161ljanju. \u2013 Posljednjih desetak godina, a posebice u posljednjih godinu-dvije, izolacija genoma iz neandertalskih kostiju omogu\u0107ila je i nov uvid u tu problematiku.
\nSpoznaje da ve\u0107ina suvremenih populacija Euroazije u sebi nosi dio neandertalskog naslje\u0111a bila je povod za porast paleogenomskih studija, a time i novih modela koji se bave interakcijom tih populacija te izumiranjem neandertalaca \u2013 ka\u017eu i nastavljaju da ova studija Greenbauma i suradnika koristi matemati\u010dko modeliranje i polazi od pretpostavke da su zarazne bolesti imale veliku ulogu u izumiranju neandertalaca.
\n\u2013 Prema njima, ove dvije populacije imale su otpornost na razli\u010dite patogene, primjerice neandertalci su bili otporniji na patogene umjerenih klimatskih zona, dok su anatomski moderni ljudi bili otporniji na patogene tropskog podneblja.
\nParalele za svoj model autori nalaze i u etnolo\u0161kim i povijesnim primjerima kontakata, poput onog ameri\u010dkih Indijanaca i europskih doseljenika \u2013 obja\u0161njavaju dr. Jankovi\u0107 i dr. Novak. Gili Greenbaum, vode\u0107i znanstvenik na studiji, postdoktorand je na Odjelu za biologiju Sveu\u010dili\u0161ta Stanford, u obja\u0161njenju studije ka\u017ee i da je Homo sapiens kao vrsta jedini i pre\u017eivio zbog svoje otpornosti. \u2013 Nema sumnje da razvoj genomskih studija drevnih populacija pru\u017ea sasvim nov i dobrodo\u0161ao uvid u mnoge aspekte evolucije \u010dovjeka. U kombinaciji sa spoznajama arheologije i paleoantropologije u kona\u010dnici \u0107emo dobiti puno kvalitetniji uvid u pro\u0161le doga\u0111aje. No problem s kojim se \u010desto susre\u0107emo jest u senzacionalisti\u010dkim naslovima i a priori prihva\u0107anju gotovo svake nove studije i rezultata.
\nGeneti\u010dka istra\u017eivanja dobrodo\u0161la su dopuna drugim vrstama znanstvenih istra\u017eivanja, no, barem zasad, ne pru\u017eaju temelje za jedinstvene modele doga\u0111aja u pro\u0161losti \u2013 ka\u017eu na\u0161i sugovornici.<\/p>\n
Neandertalce, kao i druge populacije daleke pro\u0161losti, uostalom kao i suvremene populacije, ne treba gledati kao stati\u010dne kategorije. Neandertalci koji su obitavali na tlu Europe razlikuju se svojim prilagodbama od onih na tlu zapadne Azije. Nadalje, neandertalci su tijekom stotina tisu\u0107a godina svoje pro\u0161losti \u017eivjeli u vrlo razli\u010ditim klimatsko-ekolo\u0161kim uvjetima. Samim time, iako dobrodo\u0161le, geneti\u010dke i sli\u010dne analize, ne\u0107e nas dovesti do jednozna\u010dnog modela i razloga izumiranja neandertalaca.<\/p>\n
Najvjerojatnije je da neandertalci, kao i neke druge populacije pro\u0161losti, primjerice denisovanci, nisu izumrli u pravom smislu rije\u010di, ve\u0107 su se asimilirali u novoprido\u0161le populacije te tijekom generacija dio karakteristika, posebice adaptivni, postaje dijelom na\u0161eg genoma, upozoravaju dva ugledna antropologa. U studiji se, naime, tvrdi kako su pristigli Homo sapiensi i starosjedila\u010dki neandertalci, koegzistirali jedni pokraj drugih desecima tisu\u0107a godina.
\nBio je to oprezan su\u017eivot, a oprez se temeljio upravo na strahu od bolesti. Me\u0111utim, vrste se ipak mije\u0161aju pa je mogu\u0107e da se polagano \u0161irila otpornost na bolesti kod jedne i druge vrste. No, na kraju je Homo sapiens bio taj, isti\u010de se, koji je stekao dovoljno otpornosti da se pro\u0161iri kroz teritorij napu\u010den neandertalcima, odnosno postao je otporniji na bolesti prisutne kod neandertalaca nego neandertalci na bolesti prisutne kod Homo sapiensa.<\/p>\n
Smrtonosnije oru\u017eje Neandertalci su, dakle, u tom trenutku jo\u0161 morali razvijati otpornost prema bolestima koje su nosili Homo sapiensi. Ta je razlika, navodi se u studiji, mogla biti i sasvim mala, no opet dovoljna da omogu\u0107i prednost Homo sapiensu, koja je na kraju zna\u010dila opstanak. Tada dolaze do izra\u017eaja druge prednosti koje je Homo sapiens imao nad neandertalcima, poput smrtonosnijeg oru\u017eja ili sofisticiranijih dru\u0161tvenih struktura, \u0161to je omogu\u0107ilo da oni ostanu prevladavaju\u0107a vrsta.
\nK tome, znanstvenici sa Stanforda tvrde kako je Homo sapiens, \u0161ire\u0107i se u Euroaziju, nailazio na grupe neandertalaca koji nisu imali razvijenu otpornost poput njihovih srodnika s Levanta.
\n\u2013 Modeli poput predlo\u017eenog u radu Greenbauma i suradnika va\u017ean su dodatak za promi\u0161ljanja o mogu\u0107im scenarijima doga\u0111aja u pro\u0161losti. Posebice je pohvalno da poku\u0161avaju razumjeti razlike u obrascima populacijske interakcije na prostoru zapadne Azije od onog na tlu Europe. No, usprkos tome, rezultate studije treba uzeti kao dobrodo\u0161ao prilog paleoantropolo\u0161koj znanosti, a ne kao isklju\u010divi obrazac doga\u0111aja u pro\u0161losti \u2013 ka\u017eu dr. Mario Novak i dr. Ivor Jankovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako su nestali neandertalci? Za\u0161to je pre\u017eivio na\u0161 izravni predak Homo sapiens, a ne ta vrsta? Iako se njihov susret dogodio prije vi\u0161e od 130.000 godina na podru\u010dju Levanta, neandertalci kao vrsta nestaju tek prije 40.000 godina. Za\u0161to? Sve su to pitanja na koja odgovor nastoji dati nova studija grupe znanstvenika s uglednog ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048893,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16703,16469,19809,20835,18483],"class_list":["post-21048892","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-covjek","tag-homo-sapiens","tag-neandertalci","tag-predak","tag-zaraze"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048892"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048892\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048893"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}