Ono je bilo toliko veliko da bi, u slu\u010daju da se nastavilo, globalna razina vjetra do kraja stolje\u0107a pala za 21 posto, a autori studije ka\u017eu da bi se zbog toga prepolovila koli\u010dina energije \u0161to je proizvode vjetroelektrane.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici nisu bili sigurni \u0161to uzrokuje smanjenje brzine vjetrova. Po jednoj teoriji ozelenjavanje Zemljine povr\u0161ine ili poja\u010dana urbanizacija pove\u0107avaju i ‘hrapavost’ njezine povr\u0161ine, \u010dime bi se ovaj fenomen mogao objasniti.<\/p>\n\n\n\n
Ali nova studija upu\u0107uje na to da ovakva pretpostavka sama po sebi ne mo\u017ee u potpunosti pojasniti promjene.<\/p>\n\n\n\n
Prou\u010davaju\u0107i podatke s 9000 zemaljskih meteorolo\u0161kih stanica u kombinaciji sa statisti\u010dkim modelima, znanstvenici su zaklju\u010dili da su se od 2010. godine vjetrovi znatno poja\u010dali diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Stopa pove\u0107anja brzine zapravo je triput ve\u0107a od brzine kojom se njihova brzina smanjivala u razdoblju prije 2010.<\/p>\n\n\n\n
Autori vjeruju kako je izglednije da je pove\u0107anje brzine povezano s promjena u obrascima oceanske i atmosferske cirkulacije, a ne samo s “hrapavo\u0161\u0107u” povr\u0161ine Zemlje.<\/p>\n\n\n\n
“Pod pojmom oceanske atmosferske cirkulacije mislimo na zagrijavanje Zemljine povr\u0161ine \u0161to stvara gradijente tlaka i posljedi\u010dno vjetrove”, pojasnio je koautor sudije dr. Adrian Chappell s britanskog Sveu\u010dili\u0161ta u Cardiffu.<\/p>\n\n\n\n
“Promjene u tim cirkulacijama izmijenile su i brzinu vjetrova. Drugo je obja\u0161njenje ‘hrapavost’ povr\u0161ine Zemlje. No vrlo je malo vjerojatno da je samo ta hrapavost utjecala na pove\u0107anje brzine vjetrova. Mislimo da je rije\u010d o kombinaciji jednog i drugog”, kazao je Chappell.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati njihova istra\u017eivanja poma\u017eu da se pojasni fenomen pove\u0107anja poja\u010danog kapaciteta vjetrova koji pu\u0161u na sjevernoameri\u010dkom kopnu, a ono iznosi 7 posto po desetlje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Vjerovalo se da iza pobolj\u0161anja stoji neka tehnolo\u0161ka inovacija, no po novom istra\u017eivanju \u010dak 50 posto je jednostavno posljedica pove\u0107ane brzine kojom vjetrovi pu\u0161u.<\/p>\n\n\n\n
Autori isti\u010du da je to “dobra vijest” za industriju energije vjetra.<\/p>\n\n\n\n
Ako se ovakav trend nastavi i tijekom idu\u0107eg desetlje\u0107a, do 2024. bi se porast proizvodnje energije vjetra mogao pove\u0107ati na 3,3 milijuna kilovatsati, \u0161to bi zna\u010dilo ukupno pove\u0107anje od 37 posto.<\/p>\n\n\n\n
Autori vjeruju da \u0107e se porast brzine vjetra u nekom trenutku u budu\u0107nosti ponovno smanjiti, no potrajat \u0107e najmanje sljede\u0107ih 10 godina.<\/p>\n\n\n\n
Obnovljivi izvori energije imaju vrlo va\u017enu ulogu u smanjenju emisije ugljikova dioksida u atmosferu. Zbog razvijenosti tehnologije, u\u010dinkovitosti i ekonomike, vjetar je kao novi obnovljivi izvor energije njezin najperspektivniji izvor u budu\u0107nosti, ali je i zna\u010dajan izvor elektri\u010dne energije sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ono je bilo toliko veliko da bi, u slu\u010daju da se nastavilo, globalna razina vjetra do kraja stolje\u0107a pala za 21 posto, a autori studije ka\u017eu da bi se zbog toga prepolovila koli\u010dina energije \u0161to je proizvode vjetroelektrane. Znanstvenici nisu bili sigurni \u0161to uzrokuje smanjenje brzine vjetrova. Po jednoj teoriji ozelenjavanje Zemljine povr\u0161ine ili poja\u010dana […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048975,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16464,20945,17269,17842],"class_list":["post-21048974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-energija","tag-globalna-razina-vjetra","tag-vjetar","tag-vjetroelektrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048974"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048974\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}