Od ranije je poznato da ljudska buka mo\u017ee imati negativni utjecaj na neke \u017eivotinje, no novo istra\u017eivanje objavljeno u srijedu pokazuje da se buku koju stvaramo treba tretirati kao ‘velikog svjetskog zaga\u0111iva\u010da’.<\/p>\n\n\n\n
– Utvrdili smo da buka poga\u0111a mnoge vrste vodozemaca, \u010dlankono\u017eaca, ptica, riba, sisavaca, meku\u0161aca i gmazova – naveli su znanstvenici s Kralji\u010dina sveu\u010dili\u0161ta u Belfastu u radu objavljenom u \u010dasopisu Royal Society’s Biology Letters.<\/p>\n\n\n\n
Ljudska buka prevladava u okoli\u0161u, od prijevoznih sredstava i industrije u gusto naseljenim urbanim podru\u010djima, preko zrakoplova koji prelijetaju nebom, do propelera brodova za koje se vjeruje da ometaju ultrazvu\u010dnu komunikaciju kitova i mogu igrati ulogu u njihovu masovnom nasukavanju jer dezorijentirane \u017eivotinje gube osje\u0107aj smjera.<\/p>\n\n\n\n
Analizom niza ranijih pojedina\u010dnih studija Hansjoerg Kunc i Rouven Schmidt do\u0161li su do toga da bi se trebalo zaklju\u010diti ‘da buka utje\u010de na ve\u0107inu vrsta, a ne da je samo nekoliko vrsta posebno osjetljivo na buku’ .<\/p>\n\n\n\n
– Zanimljivo je otkri\u0107e da raspon pogo\u0111enih \u017eivotinjskih vrsta obuhva\u0107a sve od malenih insekata do velikih morskih sisavaca poput kitova. Nismo o\u010dekivali da \u0107emo utvrditi reakcije na buku u \u0161irokom rasponu \u017eivotinjskih vrsta – kazao je Kunc za AFP. <\/p>\n\n\n\n
U radu se navodi da reakcija \u017eivotinjskog svijeta na buku \u010dovje\u010danstva nije jednozna\u010dna i njezin se utjecaj ne mo\u017ee jednostavno odrediti kao dobar ili lo\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Ljudska buka, primjerice, ometa ultrazvu\u010dne sustave detekcije koje koriste \u0161i\u0161mi\u0161i u potrazi za insektima \u0161to im ote\u017eava lov.<\/p>\n\n\n\n
No, to mo\u017ee biti dobra vijest za insekte jer se potencijalna lovina mo\u017ee ‘izravno okoristiti ljudskom bukom’, navodi se u radu.<\/p>\n\n\n\n
Kunc, ipak, upozorava da ukupna slika ukazuje na ozbiljno ometanje prirodnog okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
– U primjeru s \u0161i\u0161mi\u0161ima grabe\u017eljivac mo\u017eda trpi zbog toga \u0161to ne mo\u017ee locirati \u017ertvu. No vrste koje se oslanjaju na zvuk da bi uo\u010dile grabe\u017ejlivce, mogu stradati jer ne\u0107e \u010duti dovoljno rano napada\u010da i pobje\u0107i – upozorio je Kunc. <\/p>\n\n\n\n
Zaga\u0111enje ljudskom bukom i reakcija \u017eivotinjskog svijeta moraju se promatrati u kontekstu ekosustava, posebice kad se radi o naporima za za\u0161titu okoli\u0161a, navode znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n
– Buku se mora smatrati ozbiljnim oblikom promjene i zaga\u0111enja okoli\u0161a jer utje\u010de i na vodene i na kopnene vrste. Na\u0161a analiza pru\u017ea kvantitativne dokaze\u00a0 potrebne zakonodavnim tijelima da u\u010dinkovito reguliraju to zaga\u0111ivanje okoli\u0161a –\u00a0naveli su.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od ranije je poznato da ljudska buka mo\u017ee imati negativni utjecaj na neke \u017eivotinje, no novo istra\u017eivanje objavljeno u srijedu pokazuje da se buku koju stvaramo treba tretirati kao ‘velikog svjetskog zaga\u0111iva\u010da’. – Utvrdili smo da buka poga\u0111a mnoge vrste vodozemaca, \u010dlankono\u017eaca, ptica, riba, sisavaca, meku\u0161aca i gmazova – naveli su znanstvenici s Kralji\u010dina sveu\u010dili\u0161ta u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049000,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372,16346,16325],"tags":[17009,20961,20963,20962],"class_list":["post-21048999","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","category-biljke-i-zivotinje","category-zemlja","tag-buka","tag-covjecanstvo","tag-ljudska-buka","tag-zagadivac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21048999"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21048999\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21048999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21048999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21048999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}