{"id":21049099,"date":"2019-11-25T18:53:17","date_gmt":"2019-11-25T17:53:17","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049099"},"modified":"2020-10-15T14:46:33","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:33","slug":"slovenija-analiza-genoma-covjecje-ribice-mozda-pomogne-i-u-lijecenju-dijabetesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/slovenija-analiza-genoma-covjecje-ribice-mozda-pomogne-i-u-lijecenju-dijabetesa\/","title":{"rendered":"Slovenija: analiza genoma \u010dovje\u010dje ribice mo\u017eda pomogne i u lije\u010denju dijabetesa"},"content":{"rendered":"\n<p> <strong>Analiza genoma \u010dovje\u010dje ribice<\/strong> ( lat.proteus), na \u010demu su proteklih godinu i pol dana radili slovenski, danski \u00a0i kineski istra\u017eiva\u010di i znanstvenici, mogla bi dati odgovore na nastanak i razvoj tajanstvenog i dugovje\u010dnog vodozemca koji \u017eivi u kra\u0161kim \u0161piljama, a mo\u017ee pre\u017eivjeti i vi\u0161e od 100 godina, ali i pru\u017eiti mogu\u0107nost za medicinske studije pa i za lije\u010denje \u0161e\u0107erne bolesti. <\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje genoma, koji je 15 puta ve\u0107i od genoma homo sapiensa te jedan od najve\u0107ih genoma \u017eivotinja, vodili su stru\u010dnjaci s odjela za biologiju Biotehni\u010dkog fakulteta u Ljubljani, s danskog sveu\u010dili\u0161ta Aarhusute te Instituta BGI Research iz Kine, a u ponedjlejak je predstavljeno javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Otkri\u0107e svojstava genoma moglo bi u budu\u0107nosti pomo\u0107i u razvoju novih metoda lije\u010denja, primjerice u zacjeljivanju rana, shva\u0107anju uzroka pretilosti te otklanjanju uzroka dijabetesa, izneseno je na konferenciji za novinare u Ljubljani.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanjem genoma \u010dovje\u010dje ribice zananstvenici \u0107e, po ocjeni istra\u017eiva\u010da, do\u0107i do spoznaja kako ta \u017eivotinjska vrsta mo\u017ee godinama ostati \u017eiva skoro bez hrane, a da to ne utje\u010de na njen organizam, kako uspijeva regenerirati izgubljene udove i druge pojave koje bi se mogle primijeniti na studije u humanoj medicini i istra\u017eivanja metaboli\u010dkih procesa kod \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao ilustraciju za tu tvrdnju, jedan od istra\u017eiva\u010da u spomenutom timu Roka Kostanj\u0161ek kazao je da glad i nedostatak hrane kod \u010dovjeka izaziva intoleranciju na inzulin i pojavu \u0161e\u0107erne bolesti, \u0161to se kod \u010dovje\u010dje ribice ne doga\u0111a pa bi se nova istra\u017eivanja genoma tog jamskog vodozemca mogla iskoristiti i u razvoju lijekova za lije\u010denje \u0161e\u0107erne bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljeno istra\u017eivanje po\u010delo je u prolje\u0107e pro\u0161le godine, kad su u Ljubljani iz dvaju primjeraka \u010dovje\u010dje ribice oduzeli tkiva za analizu te ih smrznuta brzom po\u0161tom poslali u kineski institut, gdje je do\u0161lo do istra\u017eivanja genoma te vrste.<\/p>\n\n\n\n<p>Direktor jednog odjela kineskog Instituta BGI Duncan Yu kazao je da na po\u010detku nisu bili ni svjesni pred kako kompleksnom zada\u0107om su se na\u0161li.<\/p>\n\n\n\n<p>U ra\u0161\u010dlambi i analizi genoma \u010dovje\u010dje ribice, 15 puta ve\u0107eg od genoma \u010dovjeka, kori\u0161tena je kombinacija najmodernijih tehnologija koju su sami razvili u kineskom Institutu.<\/p>\n\n\n\n<p>Na taj smo na\u010din u genomu definirali milijardu nukleotida, kemijskih jedinica kojima su u genomu zapisane informacije. To zna\u010di da smo svaki nukleotid pro\u010ditali u prosjeku 160 puta. Sada te informacije objedinjavamo u jedan kona\u010dan slijed (niz), kazao je Duncan Yu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Analiza genoma \u010dovje\u010dje ribice ( lat.proteus), na \u010demu su proteklih godinu i pol dana radili slovenski, danski \u00a0i kineski istra\u017eiva\u010di i znanstvenici, mogla bi dati odgovore na nastanak i razvoj tajanstvenog i dugovje\u010dnog vodozemca koji \u017eivi u kra\u0161kim \u0161piljama, a mo\u017ee pre\u017eivjeti i vi\u0161e od 100 godina, ali i pru\u017eiti mogu\u0107nost za medicinske studije pa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049100,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16368],"tags":[21009,16612,21011,21010],"class_list":["post-21049099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-analiza-genoma-covjecje-ribice","tag-dijabetes","tag-istrazivanje-genoma","tag-lijecenje-dijabetesa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049099"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049099\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}