Pacijentima s dugogodi\u0161njom ovisno\u0161\u0107u o narkoticima u mozak \u0107e biti ugra\u0111en implantat koji bi trebao regulirati njihovu potrebu za drogom, \u0161to je prvo takvo istra\u017eivanje u Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n
Gerod Buckhalter\u00a0(33) vi\u0161e od deset godina bori se s ovisno\u0161\u0107u o narkoticima. Nekoliko ih je puta prestajao uzimati, no ponovno im se vra\u0107ao, \u0161to je rezultiralo vi\u0161estrukim slu\u010dajevima predoziranja, zbog \u010dega su mu kirurzi nedavno ugradili svojevrsni “pacemaker za mozak”, pi\u0161e BBC.<\/p>\n\n\n\n
Dr.\u00a0Ali Rezai, koji je uz pomo\u0107 kolega obavio zahvat, upozorava da se, premda mnogi vjeruju kako je rije\u010d o tehnologiji koja bi mogla promijeniti puno toga, ovakve stvari ne smiju koristiti za “pobolj\u0161anje ljudske rase”.<\/p>\n\n\n\n
Buckhalter je operiran 1. studenoga u bolnici na Sveu\u010dili\u0161tu Zapadne Virginije, a nakon njega istome zahvatu bit \u0107e podvrgnuto jo\u0161 troje dobrovoljaca.<\/p>\n\n\n\n
Proces po\u010dinje nizom skeniranja mozga, nakon \u010dega se obavlja operativni zahvat tijekom kojega lije\u010dnici pacijentu naprave malu rupu u lubanji. Kroz nju se u to\u010dno odre\u0111eni dio mozga uvodi elektroda od 1 mm \u010dija je zada\u0107a regulirati impulse ovisnosti i samokontrolu me\u0111u pacijentima.<\/p>\n\n\n\n
Elektroda ima bateriju koja se ugra\u0111uje ispod klju\u010dne kosti, a mo\u017edanu aktivnost potom prati niz stru\u010dnjaka za ovisnost, psiholozi i fizijatri.<\/p>\n\n\n\n
Rjie\u010d je dubokoj stimulaciji mozga (DBS), koju je FDA (Ameri\u010dka agencija za hranu i lijekove) odobrila za lije\u010denje Parkinsonove bolesti, epilepsije i opsesivno-kompulzivnog poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n
Implantate u mozgu danas ima oko 180.000 ljudi u svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Treba istaknuti da je DBS prvi put odobren za lije\u010denje ovisnosti o narkoticima, \u0161to je bilo prili\u010dno zamr\u0161eno jer su u dono\u0161enju odluke sudjelovali brojni znanstvenici, psiholozi i eti\u010dari.<\/p>\n\n\n\n
Zdravlje i pona\u0161anje pacijenata u idu\u0107e \u0107e dvije godine izbliza pratiti brojni stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n
– Ovisnost je vrlo slo\u017eena jer se radi o \u010ditavom nizu genetskih elemenata. Brojni ovisnici o narkoticima danas nemaju pristup lije\u010denju. A ovakav na\u010din lije\u010denja je namijenjen samo onim pacijentima kod kojih nijedna druga metoda nije polu\u010dila rezultate, bez obzira na to je li rije\u010d o medicini, bihevioralnoj terapiji ili o dru\u0161tvenim intervencijama – rekao je dr. Razai te dodao da je predoziranje u SAD-u najve\u0107i uzrok smrtnosti me\u0111u populacijom mla\u0111om od 50 godina.<\/p>\n\n\n\n
No stru\u010dnjaci ukazuju na eti\u010dke probleme kad je posrijedi “spajanje ljudi i tehnologije”. I dr. Razai je skepti\u010dan kad je rije\u010d o umije\u0161anosti tehnolo\u0161kih tvrtki u ovo podru\u010dje medicine.<\/p>\n\n\n\n
– To je vrlo dobro za znanost, no potrebno nam je vi\u0161e znanstvenih saznanja da bismo o ljudskome mozgu doznali vi\u0161e. Ova metoda ni u kojem slu\u010daju ne smije poslu\u017eiti za ‘pobolj\u0161anje ljudske rase’, jer se ne radi o tehnologiji za masovnu potro\u0161nju – istaknuo je Razai.<\/p>\n\n\n\n
Smatra da se u skladu sa strogim propisima mo\u017ee odlu\u010divati o tome komu se, nakon podno\u0161enja zahtjeva, mo\u017ee ugraditi takav implantat.<\/p>\n\n\n\n
– Nije to kao kad vas cijepe ili kad napravite tetova\u017eu jer svi dobro znamo da operativni zahvat sa sobom nosi rizike koji nisu zanemarivi. Ovakav je zahvat namijenjen samo onima s kroni\u010dnom ovisno\u0161\u0107u kod kojih nema nikakvih naznaka oporavka od nje – isti\u010de dr. Razai.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pacijentima s dugogodi\u0161njom ovisno\u0161\u0107u o narkoticima u mozak \u0107e biti ugra\u0111en implantat koji bi trebao regulirati njihovu potrebu za drogom, \u0161to je prvo takvo istra\u017eivanje u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Gerod Buckhalter\u00a0(33) vi\u0161e od deset godina bori se s ovisno\u0161\u0107u o narkoticima. Nekoliko ih je puta prestajao uzimati, no ponovno im se vra\u0107ao, \u0161to je rezultiralo vi\u0161estrukim […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049118,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327,16368,16369,1],"tags":[21016,16493,19632,21015],"class_list":["post-21049117","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","category-oboljenja-i-poremecaji","category-ovisnost-i-lijecenje","category-znanost","tag-elektroda","tag-mozak","tag-ovisnost","tag-ovisnost-o-narkoticima"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049117"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049117\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049118"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}