{"id":21049140,"date":"2019-11-27T19:21:34","date_gmt":"2019-11-27T18:21:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049140"},"modified":"2019-11-27T19:21:35","modified_gmt":"2019-11-27T18:21:35","slug":"tehnologija-kljucni-faktor-u-poboljsaju-brzine-trcanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tehnologija-kljucni-faktor-u-poboljsaju-brzine-trcanja\/","title":{"rendered":"Tehnologija, klju\u010dni faktor u pobolj\u0161aju brzine tr\u010danja"},"content":{"rendered":"\n<p>Biv\u0161i \u010dlan francuske reprezentacije, trka\u010d <strong>Guillom Adam<\/strong> \u017eeli tr\u010dati br\u017ee i prelaziti ve\u0107e udaljenosti, zbog \u010dega koristi tehnologiju kao klju\u010dni element koji pridonosi postizanju njegovih najboljih osobnih rezultata.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>Naime, <strong>gadgeti <\/strong>su postali klju\u010dan dio opreme trka\u010da, jednako kao i tenisice u kojima tr\u010de. Danas su rijetki trka\u010di koji nemaju ure\u0111aj za brojenje koraka, GPS sat, pametni telefon i pametni sat.\u00a0Te sprave evidentiraju prije\u0111enu udaljenost, tempo i ritam tr\u010danja te broj otkucaja srca u minuti, a sporta\u0161ima poma\u017eu da iz\u00a0treninga izvuku maksimum, pi\u0161e BBC.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Znanstvenik sam i trka\u010d i kad \u017eelim informacije, \u017eelim da one budu pouzdane&#8221;, ka\u017ee Adam.<\/p>\n\n\n\n<p>No brojni gadgeti ne omogu\u0107uju vrhunskim sporta\u0161ima precizne podatke.<\/p>\n\n\n\n<p>Studija potro\u0161a\u010dke grupe &nbsp;&#8220;Which?&#8221; pokazala je da su brojni fitness ure\u0111aji neprecizno procijenili du\u017einu koju su&nbsp;trka\u010di pre\u0161li, a na duge staze su dodavali prije\u0111ene kilometre.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Uz pomo\u0107 GPS sata mo\u017eete saznati relevantne informacije, no ne znate kako je algoritam nastao ni&nbsp;koliko je pouzdan i to\u010dan, a \u017eelite li analizirati podatke, oni vam moraju biti dostupni&#8221;, kazao je Adam koji, nastoje\u0107i \u0161to bolje iskoristiti svoje treninge, sada isku\u0161ava ure\u0111aje koji su rezultat medicinskih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Senzor pod nazivom &#8220;GaitUp&#8221; razvio je dr. Benoit Mariani, a temelji se na njegovim istra\u017eivanjima o otkrivanju ranih znakova degenerativnih bolesti, poput Parkinsonove bolesti. Kako ka\u017ee dr. Mariani, fizi\u010dke znakove osoba osje\u0107a na vrlo blag na\u010din i puno ranije nego \u0161to ih standardni testovi uspijevaju otkriti.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Osje\u0107ate li slabost u mi\u0161i\u0107ima ili imate neki neurolo\u0161ki poreme\u0107aj, to \u0107e se najprije odraziti na va\u0161em kretanju. Ovakvi su znakovi prolazili &#8216;ispod radara&#8217; jer dosad nije postojalo jednostavno sredstvo za njihovo mjerenje&#8221;, kazao je Mariani.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Promjene u na\u010dinu na koji ljudi hodaju mogu puno otkriti o zdravlju osobe, gotovo poput onih koje izlaze na vidjelo u sklopu ostalih prepoznatih obilje\u017eja tjelesnog zdravlja, a to su otkucaji srca, krvni tlak, tjelesna temperatura, broj udisaja i izdisaja te\u00a0zasi\u0107enje kisikom.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Senzor koji je razvio in\u017eenjerski tim dr. Marijanija&nbsp;vi\u0161e je od mjera\u010da koraka. Uspijeva evidentirati kutove &#8220;udara&#8221;&nbsp;zadnjeg i prednjeg dijela stopala, kao i to koliko je dugo svako stopalu u doticaju s tlom. No, on nije jedini znanstvenik koji \u017eeli dobiti&nbsp;bolje podatke o na\u010dinu na koji tr\u010de elitni sporta\u0161i, ka\u017ee dr. Janis Pitsiladis sa Sveu\u010dili\u0161ta u Brightonu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>On sudjeluje u dugoro\u010dnom istra\u017eivanju pod nazivom &#8220;Sub2Hrs&#8221; \u010diji je cilj razviti metode, tehnike i tehnologiju treninga koji \u0107e pomo\u0107i trka\u010dima da postave priznat svjetski rekord u tr\u010danju maratona za manje od dva sata.<\/p>\n\n\n\n<p>No, Kenijski trka\u010d Eliud Kipchoge probio je tu barijeru 12. listopada ove godine, ali&nbsp;zbog pomo\u0107i brojnih &#8216;pejsera&#8217; i jednoga elektri\u010dnog vozila, njegov rezultat nije priznat kao svjetski rekord.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Da bi se probila barijera od dva sata, sve mora biti u redu&#8221;, kazao je Pitsiladis te dodao da treba &#8220;prona\u0107i pravog sporta\u0161a, prave vremenske uvjete i pravu stazu, za \u0161to treba utvrditi minimalnu koli\u010dinu energije koja se tro\u0161i na svakome koraku maratona&#8221;, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u0160to je trka\u010d ekonomi\u010dniji, bolje odr\u017eava tempo tr\u010danja do kraja utrke. Jer sve \u0161to napravite da biste postali ekonomi\u010dniji, bez obzira na to je li rije\u010d o tenisicama, podacima ili terenu, a radi se o postotku, dva ili tri, imat \u0107e golem utjecaj na va\u0161e performanse&#8221;, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n<p>Dosad se ve\u0107ina analiza tempa i performansi odvijala na trka\u010dkoj stazi ili nakon nekoga sportskog doga\u0111aja, no na taj se na\u010din ne evidentira uistinu ono kroz \u0161to sporta\u0161 prolazi tijekom utrke, kazao je Pitsiladis. Analiza kretanja trka\u010da za vrijeme treninga vrlo je korisna, ali&nbsp;bilo bi bolje da se odvija za vrijeme same utrke.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako je i Adam koristio &#8220;GaitUp&#8221; tijekom priprema za poznati maraton u New Yorku te mu je to&nbsp;pomoglo da osvoji titulu najbr\u017eega francuskog trka\u010da na toj utrci. Naime, maraton je istr\u010dao za dva sata i 26 minuta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Biv\u0161i \u010dlan francuske reprezentacije, trka\u010d Guillom Adam \u017eeli tr\u010dati br\u017ee i prelaziti ve\u0107e udaljenosti, zbog \u010dega koristi tehnologiju kao klju\u010dni element koji pridonosi postizanju njegovih najboljih osobnih rezultata.\u00a0 Naime, gadgeti su postali klju\u010dan dio opreme trka\u010da, jednako kao i tenisice u kojima tr\u010de. Danas su rijetki trka\u010di koji nemaju ure\u0111aj za brojenje koraka, GPS sat, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049142,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[21028,21030,21029,19417,18145,21031],"class_list":["post-21049140","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-brzo-trcanje","tag-gadgeti","tag-guillim-adam","tag-tehnologija","tag-trcanje","tag-trening"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049140"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049140\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}