{"id":21049185,"date":"2019-11-29T17:31:39","date_gmt":"2019-11-29T16:31:39","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049185"},"modified":"2019-11-29T17:37:13","modified_gmt":"2019-11-29T16:37:13","slug":"irb-predstavljen-prototip-detektora-za-otkrivanje-nuklearnih-materijala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/irb-predstavljen-prototip-detektora-za-otkrivanje-nuklearnih-materijala\/","title":{"rendered":"IRB: Predstavljen prototip detektora za otkrivanje nuklearnih materijala"},"content":{"rendered":"\n

Prototip sofisticiranog silicij-karbid detektora za kontrolu tereta u pomorskim lukama i otkrivanje posebnih nuklearnih materijala koji je razvijan tijekom tri godine u sklopu projekta E-SiCure u okviru NATO Programa znanost za mir i sigurnost (SPS), predstavljen je u petak na Institutu Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a (IRB). <\/p>\n\n\n\n

Detektor je predstavila voditeljica istra\u017eivanja dr. sc. Ivana Capan, a razvijen je u sklopu NATO projekta punoga naziva “Modificiranje silicij-karbida za poja\u010danu sigurnost na granicama i lukama”, koji je zavr\u0161io ovaj mjesec.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o jednom od najve\u0107ih projekata u sklopu ovoga programa u Hrvatskoj, vrijedan je 396.500 eura, a \u010dak 31 posto novca stiglo je u Hrvatsku, \u0161to ina\u010de nije uvrije\u017eena praksa na ovim projektima kada ve\u0107ina sredstava odlazi zemljama partnerima, istaknuo je ravnatelj IRB-a David M. Smith. Podsjetio je da se morskim putem danas odr\u017eava oko 90 posto svjetske trgovine, naj\u010de\u0161\u0107e brodskim kontejnerima, a vi\u0161e od 50.000 trgova\u010dkih brodova na me\u0111unarodnoj razini prevozi sve vrste tereta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ako se pak uzmu u obzir i sve slo\u017eenije geopoliti\u010dke rizike, uklju\u010duju\u0107i i decentralizirane teroristi\u010dke prijetnje, logi\u010dno je da naglo raste interes u podru\u010dju istra\u017eivanja i razvoja novih tehnologija detekcije opasnoga tereta, rekao je Smith.<\/p>\n\n\n\n

Projekt potaknut smanjenjem zaliha helija-3<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U odnosu na druge E-SiCure projekte, ovaj projekt ima i ove posebnosti – rije\u010d o trogodi\u0161njem me\u0111unarodnom projektu koji odska\u010de po broju sudionika – uz IRB, nositelji su i portugalsko Sveu\u010dili\u0161te u Aveiru i slovenski Institut Jo\u017eef \u0160tefna, a partneri su iz Australije – “Australian nuclear science and technology organization” i “National Institutes for Quantum and Radiological Science and Technology” iz Japana.<\/p>\n\n\n\n

Capan je napomenula kako je projekt potaknula \u010dinjenica da su zalihe helija-3 na izmaku, pa treba tra\u017eiti zamjenska rje\u0161enja. Helij-3 je lagan, ne-radioaktivni izotop helija s dva protona i jednim neutronom, ne mo\u017ee se sintetizirati, a nalazi se, primjerice, u svim detektorima u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n

Tako je, istaknula je voditeljica projekta, “na\u0161 cilj bio uz pomo\u0107 teorijskih, eksperimentalnih i primijenjenih istra\u017eivanja razviti specijalizirane detektore od silicij-karbida”. Taj je materijal izabran jer nije toksi\u010dan i zbog njegovih fizikalnih svojstva, me\u0111u kojima je i superiorna otpornost na utjecaje zra\u010denja u odnosu na druge sli\u010dne materijale.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dima je pak veliki izazov bio pasivizirati nepravilnosti koje nastaju u samom materijalu tijekom rasta kristalai, objasnila je Capan. Detektor je jednostavan za kori\u0161tenje, mo\u017ee se napajati iz obi\u010dnih baterija i malih je dimenzija – od jednoga \u010detvornog milimetra razvijenoga pro\u0161le godine do \u010detiri \u010detvorna milimetra koji je razvijen ove godine. U\u010dinkovitost detektora demonstrirana je kroz laboratorijske testove s alfa \u010desticama te testovima u nuklearnom reaktoru na Institutu “Jo\u017eef \u0160tefan”.<\/p>\n\n\n\n

Dodatna vrijednost ovoga projekta je i ta \u0161to stipendira rad mladih znanstvenika i studenata. Tako je, istaknula je, zahvaljuju\u0107i ovom projektu, na IRB-u do sada izra\u0111eno pet diplomskih radova, \u010detiri doktorata su u tijeku, a u projekt su uklju\u010dena i tri dodiplomska studenta.<\/p>\n\n\n\n

Detektor se ne\u0107e komercijalizirati, namjerava se razviti jo\u0161 sofisticiraniji proizvod<\/p>\n\n\n\n

Krajnji korisnik ovakvoga detektora u Hrvatskoj mogla bi biti Carinska uprava (CU), koja je i partner na projektu E-SiCure. Novinare je zanimalo ho\u0107e li se ovaj prototip komercijalizirati, a Capan je odgovorila kako nije realna neka masovna proizvodnja jer je tr\u017ei\u0161te razmjerno limitirano. Na dodatno pitanje tko ima pravo na proizvod ako bi ipak do\u0161lo do komercijalizacije, odgovorila je da pravo ima pet institucija koje su sudjelovale u projektu.<\/p>\n\n\n\n

Capan je istaknula kako je namjera u idu\u0107e tri godine razviti jo\u0161 sofisticiraniji proizvod koji \u0107e prona\u0107i svoju “ni\u0161u” jer \u0107emo, najavila je, ponuditi ne\u0161to \u0161to stvarno nitko drugi nema.<\/p>\n\n\n\n

To pak zna\u010di da je razvoj ovoga prototipa zapravo bio potvrda za ono “mi to mo\u017eemo”, njegova efikasnost usporediva je pak s postoje\u0107im detektorima, i zato namjeravamo napraviti ne\u0161to \u0161to je puno specifi\u010dnije i \u0161to \u0107e “odskakati” od svih ostalih i tek onda ga poku\u0161ati komercijalizirati.<\/p>\n\n\n\n

Kako je rekla Capan, taj projekt je ve\u0107 u procesu prihva\u0107anja, a zapravo se \u017eeli razviti pixel detektor koji ne\u0107e “pokrivati” samo neutrone, ve\u0107 i x-zrake te bi se, primjerice, mogao koristiti i za skeniranje ru\u010dne prtljage na aerodromima.<\/p>\n\n\n\n

Na predstavljanju su bili predstavnici znanstveno-akademske zajednice i partnera, Hrvatskoga vojnog u\u010dili\u0161ta pri Ministarstvu obrane, Carinske uprave Ministarstva financija, te medija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prototip sofisticiranog silicij-karbid detektora za kontrolu tereta u pomorskim lukama i otkrivanje posebnih nuklearnih materijala koji je razvijan tijekom tri godine u sklopu projekta E-SiCure u okviru NATO Programa znanost za mir i sigurnost (SPS), predstavljen je u petak na Institutu Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a (IRB). Detektor je predstavila voditeljica istra\u017eivanja dr. sc. Ivana Capan, a razvijen je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049186,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16328,16337,16324,1],"tags":[17282,21059,21058,21060],"class_list":["post-21049185","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika-i-kemija","category-drustvene-znanosti","category-tehnologija","category-znanost","tag-irb","tag-nuklearni-materijal","tag-prototip-detektora-za-otkrivanje-nuklearnih-materijala","tag-silicij-karbid"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049185","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049185"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049185\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049185"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049185"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049185"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}