Stanovnici Oristana, prostrane mo\u010dvarne nizine na zapadu Sardinije, poku\u0161avaju ostvariti zahtjevan projekt prilagodbe klimatskim promjenama, kako bi \u0161to du\u017ee odlo\u017eili potapanje svojih domova. <\/p>\n\n\n\n
Da takva sudbina nije daleka budu\u0107nost, potvrdile su nedavne znanstvene projekcije Mre\u017ee mediteranskih stru\u010dnjaka za klimatske i okoli\u0161ne promjene (MedECC), koje sama mre\u017ea naziva \u0161okantnima. <\/p>\n\n\n\n
Prema njima, klimatsko zagrijavanje pogodit \u0107e Sredozemlje te\u017ee i br\u017ee od ve\u0107ine ostalih dijelova svijeta. Tako, porast temperature na Mediteranu do kraja stolje\u0107a, ovisno o modelima, iznosit \u0107e od 2,2 do \u010dak 3,8 Celzijevih stupnjeva, dok \u0107e prosje\u010dna razina mora porasti izme\u0111u 52 i 190 cm!<\/p>\n\n\n\n
Trideset i pet tisu\u0107a stanovnika pokrajine Oristano morati \u0107e svoje domove do kraja stolje\u0107a podi\u0107i na uzvi\u0161enjima uz mo\u010dvare. Sudbinu Oristana \u010deka 185 tisu\u0107a \u010detvornih kilometara preostalih mediteranskih mo\u010dvara, koje su, pritom, degradirane, smanjenog kapaciteta i kojima se lo\u0161e upravlja, a zbog svega su potrebnije Zemlji nego ikada, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 \u0107e najmanje 20 gradova s po vi\u0161e od 10 milijuna stanovnika u svijetu biti ugro\u017eeno dizanjem razine mora ve\u0107 do 2050., slu\u017ebeni su podaci.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ezdesettrogodi\u0161nji ribar\u00a0Giuseppe Cocco, \u010dlan zadruge Svetog Andrije, koja ima koncesiju na Ribnjak S’Ena Arrubia u okrugu Oristano, istresao je s kolegom i drugu vre\u0107u ribe u plasti\u010dnu ma\u0161telu na vagi. Dok se riba jo\u0161 koprcala, Giuseppe je spustio gumeni kombinezon do pojasa, pripalio cigaretu i odgovorio skupini okoli\u0161nih novinara agencija Medietrana (AMAN):<\/p>\n\n\n\n
\u201eHa, prije je trebalo manje raditi i bilo je puno vi\u0161e ribe!\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ribnjak, smje\u0161ten u jednom od brojnih \u0161irokih umjetnih kanala koji su povezali more i dijelove ramsarski za\u0161ti\u0107ene mo\u010dvare, suo\u010dava se s tisu\u0107ama kormorana, poplavama, su\u0161ama i invazivnim vrstama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNe bih ih htio ubijati, ali kad se skupi vi\u0161e od 5000 kormorana, nama ne ostaje mnogo. Jer, svaki pojede kilo ribe dnevno\u201c, nastavio je Giuseppe, \u0161ire\u0107i ruke iznad ribnjaka koji je zbog za\u0161tite od kormorana sa svih strana \u201eodjeven\u201c zelenkastom mre\u017eom.<\/p>\n\n\n\n
Mladi ribar\u00a0Alessandro, koji je kao tehni\u010dki direktor nedavno preuzeo zadrugu, ka\u017ee da ih je trenutno oko 4000, \u0161to je odr\u017eivo, ali kad se taj broj udvostru\u010di, riba posve nestane iz mo\u010dvare.<\/p>\n\n\n\n
Kanala, mosta i ribnjaka nekada nije bilo i sve je okolo bilo prekriveno trskom i \u0161umom. Mo\u010dvara je prvi put meliorirana 1930-ih, a drugi put, jo\u0161 sna\u017enije, 1970-ih, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od invazivnih vrsta, alga grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) zna se namno\u017eiti do te mjere da zalijepi ribarske mre\u017ee i \u010dini ih neupotrebljivima. U tom stanju mo\u010dvara ostane posve bez kisika.<\/p>\n\n\n\n
Da bismo izbjegli potpunu katastrofu, pro\u0161le godine smo otvorili sve ulaze da riba izi\u0111e, jada se Alessandro pred kojim je osmi\u0161ljavanje nove budu\u0107nosti zadruge.<\/p>\n\n\n\n
Mediteranska vla\u017ena stani\u0161ta su pod velikim pritiscima. Samo od 1978., tokovi rijeka skra\u0107eni su izme\u0111u jedne i tri \u010detvrtine, poplavni kapaciteti smanjeni za petinu, tre\u0107ini vrsta koje ih naseljavaju prijeti izumiranje, te je upitan dom i odmori\u0161te za vi\u0161e od 50 tisu\u0107a ptica od kojih je 95 posto ugro\u017eeno dizanjem razine mora.<\/p>\n\n\n\n
Petina mediteranskih mo\u010dvarnih povr\u0161ina pod za\u0161titom je Ramsarske konvencije, odnosno njih 424. Po povr\u0161ini je najvi\u0161e mo\u010dvara za\u0161ti\u0107eno u Francuskoj, 37 tisu\u0107a \u010detvornih kilometara, a po broju prednja\u010di \u0160panjolska sa 75 lokaliteta.<\/p>\n\n\n\n
Tako degradirane mo\u010dvare dodatno priti\u0161\u0107e udar klimatskog zagrijavanja na Sredozemlje. Predvi\u0111eni prosjek maksimalnog porasta temperature u svijetu do 2100. je 2 stupnja Celzijeva, a na Mediteranu, ako se ostvari najcrnji scenarij, do 3,8. Pratit \u0107e ga sve \u010de\u0161\u0107i, du\u017ei i intenzivniji toplinski valovi i \u0161irenje pustinjskih povr\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n
Koli\u010dina oborina mogla bi se smanjiti za 15-30 posto, ali \u0107e ki\u0161e biti sve intenzivnije, \u0161to \u0107e bitno pove\u0107ati rizik od poplava, kao i eroziju tla koja \u0107e dodatno razoriti obale, te do 15 posto smanjiti raspolo\u017eive zalihe pitke vode, podaci su MedECC-a.<\/p>\n\n\n\n
Sredozemno more \u0107e biti toplije za 1,8-3,5 Celzijeva stupnja, a njegova prosje\u010dna razina \u0107e znatno nadi\u0107i prosje\u010dnu razinu mora u svijetu od 30-98 cm i dosegnuti 52-190 cm! Na nekim obalnim podru\u010djima Sredozemlja more \u0107e porasti i 10 centimetara vi\u0161e od ostalih.<\/p>\n\n\n\n
Ja\u010danje prirodnih obalnih okoli\u0161a moglo bi bitno pove\u0107ati otpornost Mediterana na posljedice klimatskih promjena, kazao je\u00a0Giovanni De Falco, geolog mora iz Instituta za prou\u010davanje antropi\u010dkih utjecaja na odr\u017eivost u Oristanu.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u010dvare su samo srce \u017eivota i zato ih trebamo vi\u0161e nego ikada, dodao je izvr\u0161ni tajnik Inicijative mediteranskih mo\u010dvara (MedWet)\u00a0Alessio Satta\u00a0novinarima koje su u Oristano pozvali Sredi\u0161te za suradnju na Maditeranu IUCN-a iz Malage, zaklada MEDSEA i Zaklada za prirodu MAVA.<\/p>\n\n\n\n
One su prirodni \u0161titovi: daju nam pitku vodu, vodu za usjeve, omogu\u0107uju ogromnu biolo\u0161ku raznolikost, podupiru kulture i postaju sve va\u017enije u borbi za ubla\u017eavanje i prilago\u0111avanje klimatskim promjenama, isti\u010de Satta i dodaje: Ali, kao \u0161to vidite, na\u0161a vla\u017ena stani\u0161ta su u velikim problemima i tra\u017ee na\u0161u brigu.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci su novinarima predstavili projekt Maristanis, kojim se nastoje suo\u010diti s golemim okoli\u0161nim i socijalnim problemima, a koji \u0107e poku\u0161ati razviti i u ramsarski za\u0161ti\u0107enim mo\u010dvarama u Tunisu, Crnoj Gori i Albaniji.<\/p>\n\n\n\n
Projekt po\u010diva na nizu mjera i postupaka poput obnavljanja obalnih laguna i mo\u010dvarnih podru\u010dja, kojim se ja\u010daju njihovi ekosistemi i ubla\u017eavaju ljudski utjecaju i na okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, stare betonske obloge umjetnih kanala trebale bi se zamijeniti prirodnom vegetacijom. Planiraju posaditi izvorne biljne vrste da filtriraju otpadne vode poljoprivrede, a istovremeno stvaraju ili \u0161tite gnjezdili\u0161ta. Tako\u0111er, sustave pje\u0161\u010danih dina namjeravaju za\u0161tititi ekolo\u0161ki prikladnim pje\u0161a\u010dkim stazama.<\/p>\n\n\n\n
Predvi\u0111eno je uklanjanje stranih vrsta iz ekosistema te kontrolirano kori\u0161tenje vode. Za potrebe farmi uvode se projekti navodnjavanja \u201ekap po kap\u201c, a u turizmu \u0107e se pratiti u\u010dinkovitost uporabe vode. Vodi se ra\u010duna o podizanju svijesti o vlastitom identitetu gradova i sela i njihovoj ovisnosti o vodi.<\/p>\n\n\n\n
Dok stru\u010dnjaci u ugodnom ambijentu malenog Muzeja mora u Marcedd\u00ecju izla\u017eu svoje zamisli, ribarsko selo su pritisnuli modri oblaci, ispod kojih se savila duga, a na dugoj strani, na jugoistoku, jasno se ocrtavao zubasti profil planinskog okvira lagune. Kao da ka\u017eu: sve je ovdje mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Mla\u0111i farmeri prihvatili su odr\u017eiva na\u010dela rada. Jedan od njih,\u00a0Paolo Pinos, ima u Arboreji farmu od 150 krava. U tom urednom mjesta\u0161cu u mo\u010dvari, koje se po\u010delo naseljavati pod imenom Musulinijevo Selo prije 90-ak godina, obje generacije Paolovih prethodnika su bile sto\u010dari.<\/p>\n\n\n\n
“Za razliku od talijanske tradicije, uvijek sam poljoprivredu vidio u okviru plana organske odr\u017eivosti”, obja\u0161njava novinarima dok nas vodi oko prostrane staje u blizini ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Komfor je va\u017ean za zdravlje krava, njihov vijek i kvalitetu mlijeka, ka\u017ee i dodaje da uz frizijsku pasminu uzgaja manje doma\u0107e govedo koje daje manje mlijeka, ali je ono kvalitetnije, otpornije je na bolesti i vru\u0107ine, te koristi \u201edrasti\u010dno\u201c manje vode i krme.<\/p>\n\n\n\n
U farmi se sakuplja i prera\u0111uje otpadni mulj, jer je sna\u017ean izvor stakleni\u010dkih plinova. Pinos je odabrao i kukuruz koji tra\u017ei manje vode, navodnjava ga kap po kap i izbacio je upotrebu pesticida.<\/p>\n\n\n\n
Ponekad je problem prenijeti poruku onima koji su se dvije generacije poljoprivredom bavili na drugi na\u010din, ali farmeri su se du\u017eni pridr\u017eavati ekolo\u0161kih mjera jer jedino tako sebi omogu\u0107uju rad, ka\u017ee farmer sa zavr\u0161enim poljoprivrednim fakultetom, i napominje da upotrebu vode i kemijskih sredstava nadziru sateliti.<\/p>\n\n\n\n
Novinare iz Hrvatske Oristano \u0107e podsjetiti na dolinu Neretve, jednu od pet za\u0161ti\u0107enih mo\u010dvara u Hrvatskoj, koje ukupno zauzimaju manje od 950 \u010detvornih kilometara. Ostale su parkovi prirode Lonjsko polje, Kopa\u010dki rit i Vransko jezero, te ribnjaci Posebni rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u010dvara u dolini Neretve, ukupne povr\u0161ine od oko 200 \u010detvornih kilometara, od kojih tri petine u Hrvatskoj, za\u0161ti\u0107ena je u ukupnoj povr\u0161ini od svega 16 km, kategorijama rezervata ili za\u0161ti\u0107enog krajolika. Delta s 12 rukavaca, nakon brojnih i opse\u017enih melioracija za potrebe poljoprivrede, svedena je na samo \u010detiri.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dni savjetnik za za\u0161titu prirode Udruge Biom\u00a0Ivan Budinski\u00a0isti\u010de da je cijela delta pokrivena mre\u017eom za\u0161tite Natura 2000, ali da unato\u010d tome, njezine ekosisteme sna\u017eno priti\u0161\u0107u zaslanjenje, krivolov i velika uzurpacija zemlji\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
U Neretvi se vi\u0161e ne talo\u017ei materijal iz gornjih tokova \u0161to je uvjet za stvaranje delte. Pri tome, rijeka donosi sve manje slatke vode zbog brojnih brana na Neretvi i preusmjeravanja dijela toka Trebi\u0161njice, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n
Unesene su brojne agresivne biljne i \u017eivotinjske vrste, me\u0111u kojima samo 12 vrsta riba.<\/p>\n\n\n\n
Lov i krivolov, koji su prisutni odavno, istrijebili su autohtone vrste poput jelena, a sada su usmjereni na ptice selice, uglavnom koriste\u0107i otrovnu olovnu sa\u010dmu. Policija nije opremljena za borbu s krivolovcima jer nema dovoljno plovila, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
Do tri \u010detvrtine dr\u017eavnog zemlji\u0161ta, na koje poljoprivrednici dobivaju dr\u017eavne poticaje, uzurpirano je. Neka se \u010dak nalaze i u ornitolo\u0161kom rezervatu, a Javna ustanova koja upravlja njima i ne zna za to, ka\u017ee Budinski i dodaje da ima dojam da lokalnoj vlasti odgovara nered.<\/p>\n\n\n\n
Poku\u0161aj da u Neretvi na\u0111emo proizvo\u0111a\u010da \u010diji bismo pristup i polo\u017eaj usporedili s onima u Oristanu, nije imao sre\u0107e. U OPG Provi\u0107 iz Opuzen, koji se na internetu hvali ekolo\u0161kom proizvodnjom, odazvao se\u00a0Ivica Provi\u0107\u00a0koji je s nepovjerenjem ispitivao za koga radimo i gdje objavljujemo. Potom je kazao da je desetak godina zaposlen na mjestu pro\u010delnika za poljoprivredu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije, ali je, ka\u017ee, OPG prepisao na sina.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanja kako klimatske promjene i podizanje razine mora utje\u010du na njegovu proizvodnju nije precizno odgovorio, nego je kazao da je najve\u0107i problem \u0161to se previ\u0161e pri\u010da, a malo radi.<\/p>\n\n\n\n
Ove godine je krenulo navodnjavanje o kojem se pri\u010da 20 godina, kazao je. Nije upoznat da postoji plan za\u0161tite mo\u010dvare od klimatskih promjena, a o tome nismo doznali ni od vlasti i udruga.<\/p>\n\n\n\n
Na upit koordinatorici Ramsarske konvencije u Hrvatskoj\u00a0Mirjani Kapi, \u010diji su anga\u017eman pohvalili u MedWetu, odgovor je stigao iz Ministarstva okoli\u0161a i energetike \u010dija je ona zaposlenica, i to prili\u010dno uop\u0107en.<\/p>\n\n\n\n
U njemu se ka\u017ee da istra\u017eenost ekolo\u0161kog sustava, stani\u0161ta i divljih vrsta na nacionalnoj razini jo\u0161 uvijek nije dovoljna za valorizaciju njihove ranjivosti na klimatske promjene i za razvoj prediktivnih modela te da nije istra\u017een ni utjecaj klimatskih promjena na vrste, stani\u0161ta i ekosustave.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eava nije izradila standardne izra\u010dune ekolo\u0161kih \u0161teta, upozoravaju iz udruga, \u0161to onemogu\u0107uje zakonsku za\u0161titu mo\u010dvara kod \u010destih podmetanja velikih po\u017eara.<\/p>\n\n\n\n
Ribnjak S’Ena Arrubia, koji pro\u017eivljava smjenu generacija, suo\u010dio se s neizvjesnosti jer ribarski \u017eivot nije vi\u0161e omiljen me\u0111u mladima.<\/p>\n\n\n\n
Moramo se pobrinuti da posao ne bude vi\u0161e sezonski i da svima mo\u017ee jam\u010diti stalni prihod, ka\u017ee Alessandro i dodaje da moraju smi\u0161ljati nove na\u010dine rada, koji \u0107e svakako uklju\u010divati i turizam.<\/p>\n\n\n\n
Alassandro i Paolo pola\u017eu velike nade u sinergijsko djelovanje s institucijama i ostalim gospodarskim akterima Oristana, tako da se prijelaz sa starog na novi proizvodni model mo\u017ee odvijati prema kriterijima ekolo\u0161ke odr\u017eivosti.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na opasnosti od klimatskih promjena Paolo Pinos ka\u017ee da se nadaju me\u0111unarodnoj akciji koja \u0107e minimizirati utjecaje podizanje razine mora, a u krajnjoj budu\u0107nosti razmi\u0161ljaju o premje\u0161tanju farmi prema unutra\u0161njosti, koja jo\u0161 nije gospodarski upotrijebljena.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje kolege imaju li podr\u0161ku ili se osje\u0107aju napu\u0161teni, on odgovara:<\/p>\n\n\n\n
“Imamo dojam da nas vlasti podr\u017eavaju i daju najbolje \u0161to mogu, jer je ovo podru\u010dje gospodarski va\u017eno. Tu je sedam tisu\u0107a radnih mjesta koje treba sa\u010duvati. Vlast je sama zabrinuta i tra\u017ei odgovor na to kako se suo\u010diti s nadolaze\u0107im problemima.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stanovnici Oristana, prostrane mo\u010dvarne nizine na zapadu Sardinije, poku\u0161avaju ostvariti zahtjevan projekt prilagodbe klimatskim promjenama, kako bi \u0161to du\u017ee odlo\u017eili potapanje svojih domova. Da takva sudbina nije daleka budu\u0107nost, potvrdile su nedavne znanstvene projekcije Mre\u017ee mediteranskih stru\u010dnjaka za klimatske i okoli\u0161ne promjene (MedECC), koje sama mre\u017ea naziva \u0161okantnima. Prema njima, klimatsko zagrijavanje pogodit \u0107e Sredozemlje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049216,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[18174,21072,21073,21070,21071],"class_list":["post-21049215","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-klimatske-promjene","tag-mediteran","tag-mocvare","tag-sardinija","tag-sredozemlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049215"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049215\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049216"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}