Osobno ra\u010dunalo ima 74 posto hrvatskih ku\u0107anstava,\u00a0\u0161to je za dva postotna boda manje nego u 2018., dok ih 81 posto ima\u00a0pristup internetu i to svi \u0161irokopojasni brzi pristup, tzv. broadband, pokazuju prvi rezultati Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (DZS). <\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o rezultatima istra\u017eivanja primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT ili ICT) u ku\u0107anstvima i kod pojedinaca u ovoj godini, do kojih je DZS do\u0161ao telefonskim intervjuima s ne\u0161to vi\u0161e od 2.700 osoba u dobi od 16 do 74 godine, odnosno toliko ih se odazvalo istra\u017eivanju od ukupno predvi\u0111enog uzorka od gotovo pet tisu\u0107a osoba.<\/p>\n\n\n\n
Kod ku\u0107anstava koja ove godine nisu imala pristup internetu 66 posto navodi da za to nema potrebu, dok ih 46 posto ka\u017ee da nema dovoljno znanja za to, a 36 odnosno 35 posto kao razloge spominje previsoku cijenu te usluge i potrebne opreme. Tri posto ih je pak reklo da uslugu pristupa nije dostupna na njihovoj lokaciji.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, od 81 posto ku\u0107anstava koja ove godine imaju pristup internetu, sva imaju \u0161irokopojasni pristup, \u0161to je vi\u0161e za jedan postotni bod manje nego u 2018., no s obzirom na na\u010dine tog pristupa, 70 posto ku\u0107anstva ili za 4 postotna boda vi\u0161e ih je nego lani to \u010dinilo mobilnim putem. Fiksni je pristup ‘pao’ za jedan postotni poen, na 87 posto.<\/p>\n\n\n\n
Osobe od 16 do 54 godine, u\u010denici, studenti i zaposleni najvi\u0161e koriste ra\u010dunalo i internet.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o pojedina\u010dnom kori\u0161tenju ra\u010dunala i interneta, prvi rezultati DZS-a pokazuju da je najvi\u0161e korisnika u dobi izme\u0111u 16 i 54 godine, a to su u\u010denici, studenti i zaposleni, s time da se nastavlja trend iz pro\u0161lih godina po kojemu u svim dobnim skupinama raste broj korisnika, ali se i kori\u0161tenje smanjuje s godinama.<\/p>\n\n\n\n
Tako primjerice 35 posto ispitanih u najstarijoj skupini od 65 do 74 godine koristi internet, za razliku od onih u najmla\u0111oj skupini, od 16 do 24 godine, koji gotovo svi koriste internet (99 posto). U dobnoj skupini od 25 do 34 godine korisnika interneta je 98 posto, od 35 do 44 godine 92 posto, a izme\u0111u 45 i 54 godine 86 posto, gdje je, kako napominju iz DZS-a, zabilje\u017een i najve\u0107i porast me\u0111u dobnim skupinama, od 8 posto u odnosu na 2018.<\/p>\n\n\n\n
Kao i ranijih godina u tim istra\u017eivanjima, pojedinci najvi\u0161e, 93 posto, internet koriste za informiranje o proizvodima i uslugama, za \u010ditanje novina i magazina njih 91 posto, te 87 posto za slanje poruka putem raznih aplikacija i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Veliki postotak njih, 79 posto, putem interneta se i informira o zdravlju, 74 posto ih \u0161alje e-mailove, a 73 posto ‘ide’ na dru\u0161tvene mre\u017ee, dok ih najmanje, 13 do 14 posto, sudjeluje u online glasovanjima i daju mi\u0161ljenja o dru\u0161tvenim ili politi\u010dkim pitanjima. Mali je postotak i onih koji posao tra\u017ee putem interneta, 18 posto, a ni slu\u017ebene zahtjeve\/obrasce javnim slu\u017ebama ne predaje ih puno vi\u0161e, tek 24 posto.<\/p>\n\n\n\n
Nastavlja se i trend porasta online kupovine, koja je, po obja\u0161njenju DZS-a porasla 10 posto u odnosu na 2018., odnosno, kako ka\u017eu, 45 posto korisnika interneta tako je kupovalo, a kao i prija\u0161njih godina najvi\u0161e su kupovali odje\u0107u i sportsku opremu, potom ku\u0107ne potrep\u0161tine, elektroni\u010dku opremu i kamere, dok su najmanje kupovali filmove, glazbu, hranu, lijekove i softver.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e kupaca, 74 posto, je pritom na internetu kupovala do pet puta, a u najvi\u0161e ili oko 45 posto svih transakcija tim su putem potro\u0161ili do 750 kuna, dok su oni koji ne kupuju putem interneta glavnim razlogom naveli da vi\u0161e vole kupovati osobno u trgovinama i brigu za sigurnost.<\/p>\n\n\n\n
Kako je DZS prvi puta u 2018. pratio i ekonomiju dijeljenja odnosno kori\u0161tenje usluga smje\u0161taja i prijevoza izme\u0111u fizi\u010dkih osoba putem ugovaranja i kupnje na internetskim platformama bez posrednika, usporedni podaci pokazuju da je ove godine 24 posto korisnika interneta preko tih platformi rezerviralo smje\u0161taj, za razliku od njih 16 posto koji su to \u010dinili u 2018.<\/p>\n\n\n\n
Smje\u0161taj putem platformi AirBnB i Homeaway je ove godine ugovorilo njih 22 posto, a lani 11 posto, dok je putem dru\u0161tvenih mre\u017ea i stranica samih iznajmljiva\u010da to \u010dinilo 8 posto korisnika ili 1 postotni poen vi\u0161e nego lani. Sli\u010dno je i sa rezerviranjem usluga privatnog prijevoza putem aplikacija i platformi – poraslo je sa lanjskih 16 na ovogodi\u0161njih 22 posto korisnika.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Osobno ra\u010dunalo ima 74 posto hrvatskih ku\u0107anstava,\u00a0\u0161to je za dva postotna boda manje nego u 2018., dok ih 81 posto ima\u00a0pristup internetu i to svi \u0161irokopojasni brzi pristup, tzv. broadband, pokazuju prvi rezultati Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (DZS). Rije\u010d je o rezultatima istra\u017eivanja primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT ili ICT) u ku\u0107anstvima i kod […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049297,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[21115,16762,21114,21116,18201,19417],"class_list":["post-21049296","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-hrvatska-kucanstva","tag-internet","tag-koristenje-interneta","tag-osobno-racunalo","tag-racunalo","tag-tehnologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049296"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049296\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}