Obilje podataka koji su rezultat bliskog susreta NASA-ine sonde sa Suncem daje znanstvenicima jedinstveni uvid u Sun\u010dev vjetar i op\u0107enito u vrijeme u svemiru dok letjelica prolazi kroz najudaljenije dijelove atmosfere na\u0161e zvijezde. <\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su u srijedu opisali prva objavljena otkri\u0107a solarne sonde Parker, letjelice lansirane 2018. na put bli\u017ee Suncu od bilo kod drugog predmeta stvorenog ljudskom rukom.<\/p>\n\n\n\n
Otkri\u0107a koja nude nove detalje o tome kako Sunce utje\u010de na vrijeme u svemiru mijenjaju saznanja astronoma o razornom Sun\u010devu vjetru koji mo\u017ee ometati satelite i elektroniku na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSvakako smo se nadali da \u0107emo s pribli\u017eavanjem Suncu uo\u010diti nove fenomene i nove procese – i svakako jesmo\u201d, ka\u017ee Nicola Fox iz odjela za heliofiziku ameri\u010dke svemirske agencije.<\/p>\n\n\n\n
“Nove informacije koje smo dobili uglavnom su potvrdile ono \u0161to smo o\u010dekivali no neke su bile potpuno neo\u010dekivane\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Zemlja je oko 149,6 milijuna kilometara udaljena od Sunca. Sonda se pribli\u017eila Suncu na oko 24 milijuna kilometara kako bi prikupila podatke kori\u0161tene u studijama objavljenima u \u010dasopisu Nature.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cak i s tim prvim podacima bili smo \u0161okirani koliko je korona druk\u010dija, promatrana izbliza”, ka\u017ee Justin Kasper, istra\u017eiva\u010d sa sveu\u010dili\u0161ta Michigan.<\/p>\n\n\n\n
Sonda bi se trebala pribli\u017eiti Suncu na oko \u0161est milijuna kilometara od povr\u0161ine zvijezde, sedam puta bli\u017ee od bilo koje druge letjelice.<\/p>\n\n\n\n
Sonda je ‘pre\u017eivjela’ ekstremnu toplinu dok je letjela kroz najudaljeniji dio Sun\u010deve atmosfere, korone u kojoj nastaje solarni vjetar koji \u010dine vrele nabijene \u010destice pune energije koje struje od Sunca i ispunjavaju Sun\u010dev sustav.<\/p>\n\n\n\n
Oscilacije u brzini tih nabijenih \u010destica koje izlaze iz Sun\u010deve korone, prema ranijim pretpostavkama, nalikovale su valovitom rasipanju poput pona\u0161anja strune na gitari povu\u010dene u sredini. Jedno od velikih iznena\u0111enja sa sonde, prema jednom od znanstvenika, je otkri\u0107e iznenadnih skokova u brzini Sun\u010deva vjetra koji su bili toliko razorni da su se magnetska polja preokretala.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOtkrili smo te diskretne, mo\u0107ne valove koji su prelazili preko letjelice poput divljih oceanskih valova\u201d, ka\u017ee Justin Kasper, glavni istra\u017eiva\u010d \u010diji je tim na sveu\u010dili\u0161tu Michigan izradio instrument na sondi Parker za mjerenje solarnih vjetrova.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOni prenose ogromne koli\u010dine energije\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo \u0107e dramati\u010dno promijeniti na\u0161e teorije o tome kako se korona i solarni vjetar zagrijavaju\u201d, ka\u017ee Kasper.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obilje podataka koji su rezultat bliskog susreta NASA-ine sonde sa Suncem daje znanstvenicima jedinstveni uvid u Sun\u010dev vjetar i op\u0107enito u vrijeme u svemiru dok letjelica prolazi kroz najudaljenije dijelove atmosfere na\u0161e zvijezde. Znanstvenici su u srijedu opisali prva objavljena otkri\u0107a solarne sonde Parker, letjelice lansirane 2018. na put bli\u017ee Suncu od bilo kod drugog predmeta stvorenog ljudskom rukom. Otkri\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049318,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[17001,16470,21125,16482,18006,16817],"class_list":["post-21049306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-letjelica","tag-nasa","tag-solarne-sonde","tag-sunce","tag-svemir-2","tag-zvijezde"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049306\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}