{"id":21049375,"date":"2019-12-08T11:03:28","date_gmt":"2019-12-08T10:03:28","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049375"},"modified":"2019-12-08T11:03:29","modified_gmt":"2019-12-08T10:03:29","slug":"bacanje-hrane-koliko-presitih-toliko-i-gladnih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/bacanje-hrane-koliko-presitih-toliko-i-gladnih\/","title":{"rendered":"Bacanje hrane: Koliko presitih toliko i gladnih"},"content":{"rendered":"\n

Vi\u0161e od 300 tisu\u0107a tona hrane bace ku\u0107anstva godi\u0161nje u Hrvatskoj, dok udruge i organizacije istodobno nastoje pobuditi solidarnost prema stotinama gladnih i besku\u0107nika. <\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje nedavno objavljeno u me\u0111unarodnom \u010dasopisu Waste Management potvrdilo je ranije poznate podatke da se u Hrvatskoj godi\u0161nje u prosjeku baci 75 kilograma hrane po stanovniku.<\/p>\n\n\n\n

Provedeno je na 115 hrvatskih ku\u0107anstava u razdoblju od 2. svibnja do 2. rujna 2017. i pokazalo je da mnoga od njih nisu ni svjesna koliko hrane bacaju.<\/p>\n\n\n\n

Kada se dobivena te\u017eina pomno\u017ei s brojem stanovnika, mo\u017ee se zaklju\u010diti da samo ku\u0107anstva u Hrvatskoj godi\u0161nje bace najmanje 300 tisu\u0107a tona hrane.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dica Branka Ilakovac isti\u010de da u koli\u010dini ukupno ba\u010dene hrane, koja iznosi oko 380 tisu\u0107a tona, ku\u0107anstva sudjeluju sa 77 posto, dok se u Europi baca oko 92 kg hrane po stanovniku, od \u010dega ku\u0107anstva proizvedu malo vi\u0161e od polovice.<\/p>\n\n\n\n

U Europi se ukupno baci 88 milijuna tona, a u svijetu \u010dak 1,3 milijarde tona hrane.<\/p>\n\n\n\n

U svijetu je broj pothranjenih i gladnih prvi put narastao na gotovo milijardu ljudi, a isto toliko postoji onih s prekomjernom te\u017einom. To je dvostruki teret za zdravstvo povezan s hranom, isti\u010de Branka Ilakovac i napominje da se u svijetu proizvede dovoljno hrane za sve, ali da ju jedni bacaju a drugima o\u010dajni\u010dki nedostaje.<\/p>\n\n\n\n

Sve potrebe za hranom gladnih u svijetu bile bi zadovoljene kad bi oni samo dobili hranu koja se baca u SAD-u i u Velikoj Britaniji, kazala je.<\/p>\n\n\n\n

Kupujemo i kuhamo vi\u0161e nego \u0161to nam treba<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Gotovo polovicu ukupne koli\u010dine ba\u010dene hrane u Hrvatskoj, to\u010dnije 46 posto, \u010dini vo\u0107e i povr\u0107e. Slijede nejestivi dijelovi hrane, poput ljuski jaja, listova \u010daja i kave s 12 posto, zatim kruh i peciva s devet posto, krumpir s osam i meso sa sedam posto, pokazala su navedena istra\u017eivanja. Najmanje se baca tjestenina i ri\u017ea te mlijeko i mlije\u010dni proizvodi, svako po \u010detiri posto, riba i pripremljena jela po tri posto, te kola\u010di, keksi i prera\u0111eno vo\u0107e i povr\u0107e po dva posto.<\/p>\n\n\n\n

Ku\u0107anstva s vi\u0161e djece bacaju vi\u0161e tjestenine i ri\u017ee te mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda, a ku\u0107anstva s ve\u0107im brojem \u010dlanova vi\u0161e mesa, krumpira, kruha i peciva, te tjestenine i ri\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Obrazovaniji sudionici bacili su manje krumpira, tjestenine i ri\u017ee, a oni s ve\u0107im primanjima vi\u0161e kola\u010da i keksa, kao i mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Tri \u010detvrtine sudionika istra\u017eivanja bile su \u017eene, a oko dvije tre\u0107ine osobe u dobi izme\u0111u 30 i 45 godina. Naj\u010de\u0161\u0107e ku\u0107anstvo u istra\u017eivanju sadr\u017eavalo je dvije odrasle osobe (53 posto), te je najve\u0107i broj ku\u0107anstava obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem bio bez djece, poslovica njih.<\/p>\n\n\n\n

U jednom ranijem istra\u017eivanju gotovo polovica ispitanika smatrala je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane prevelika koli\u010dina pripremljenog obroka, dok je za 29 posto ispitanika \u201ckriva\u201d prevelika koli\u010dina kupljenih namirnica.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi smanjili bacanje hrane koja im preostane, najvi\u0161e, tre\u0107ina sudionika njome nahrani psa ili ma\u010dku, a malo vi\u0161e od \u010detvrtine baci preostalu hranu iz obroka u kantu za sme\u0107e, podaci su Branke Ilakovac.<\/p>\n\n\n\n

Gospodarenje otpadom kasni<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ispostavlja se da su nedostaci prakse gospodarenja otpadom va\u017ean pratitelj te negativne, neki ka\u017eu sramotne i \u017ealosne pojave bacanja hrane. U istra\u017eivanju, ve\u0107ina ispitanika kazala je da nije imala usluge organiziranog prikupljanja i transporta biolo\u0161kog otpada, \u0161to je ekvivalentno 2,57 porcija po \u010dlanu ku\u0107anstva dnevno. Pretvaranjem u masu, prema faktorima gusto\u0107e za svaki prehrambeni proizvod i svaki obrok, ukupna prosje\u010dna dnevna vrijednost odba\u010dene hrane po \u010dlanu ku\u0107anstva iznosila je 0,21 kg, ka\u017ee Branke Ilakovac.<\/p>\n\n\n\n

Ona ka\u017ee da \u017eivi u Zagrebu i da jo\u0161 nije dobila vre\u0107ice za biootpad. Osim letaka u kojima je to op\u0107enito prikazano, nije dobila podrobniju informaciju o odvajanju biootpada.<\/p>\n\n\n\n

Fond za za\u0161titu okoli\u0161a pokrenuo je vi\u0161e inicijativa i na raspolaganju su bile velike svote za informativno-izobrazne aktivnosti povezane s odvojenim prikupljanjem otpada, o kojem se brinu jedinice lokalne samouprave. \u201cKoliko mi je poznato, sredstva nisu posve povu\u010dena\u201d, kazala je.<\/p>\n\n\n\n

Postoji veliki prostor i potrebe da se ljudi jo\u0161 informiraju, a udruge imaju dobre kapacitete za to. Jako kasnimo s time. Puno vremena smo izgubili, kazala je i dodala: Ljude treba educirati i ukazati za\u0161to je to va\u017eno, na \u0161to struka upozorava dugi niz godina.<\/p>\n\n\n\n

Od zakonodavstva do solidarnog dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatski Caritas godinama poku\u0161ava preokrenuti praksu bacanja hrane u njezino doniranje. U rujnu je na tom valu promijenjen Pravilnik o doniranju hrane iz 2015. kako bi se uklonile neke prepreke i donatorima olak\u0161alo da to \u010dine.<\/p>\n\n\n\n

Marija Batini\u0107 Sermek iz Ministarstva poljoprivrede isti\u010de da je donatorima omogu\u0107eno donirati hranu i nakon isteka roka do kojeg ju je \u201cnajbolje upotrijebiti\u201d, \u0161to ne zna\u010di da je ona neispravna, te da je donatorima omogu\u0107ena porezna olak\u0161ica i do zadnjeg dana isteka roka.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga se sigurno ne\u0107e doga\u0111ati da na police dolazi hrana mjesecima iza krajnjeg roka trajanja, kazala je u jednoj emisiji i izrazila o\u010dekivanja da \u0107e se takva hrana \u201cbrzo distribuirati dalje i jo\u0161 br\u017ee konzumirati u obiteljima primatelja pomo\u0107i\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cUvjereni smo da \u0107e novi Pravilnik omogu\u0107iti ve\u0107e doniranje hrane\u201d, kazala je.<\/p>\n\n\n\n

Boris Peterlin iz Hrvatskog Caritasa slo\u017eio se da je zakonodavni okvir va\u017ean, ali isti\u010de da je najva\u017enije \u201cimati u fokusu \u010dovjeka\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cVa\u017ean je korisnik, koji je u potrebi. Caritas se zala\u017ee za ljude u potrebi i iz na\u0161e perspektive nije toliko bitno je li hrana pred istekom roka, nego je li donirana iz srca. To je ono \u0161to moramo osna\u017eiti jer \u0107e to osigurati slije\u0111enje pravne regulative\u201d, poru\u010dio je Peterlin.<\/p>\n\n\n\n

Branka Ilakovac, me\u0111utim, ka\u017ee da bacanje hrane na razini ku\u0107anstava nema izravnih posljedica na doniranje, jer ono nije ba\u0161 lako izvedivo kaf su u pitanju ku\u0107anstva. \u201cDodu\u0161e, postoje primjeri u Novom Zelandu. Oni su postavili hladnjake na javnim povr\u0161inama u koje ljudi donose svoje vi\u0161kove hrane. Ne znam kako bi to kod nas funkcioniralo, jer je stvar u mentalitetu ljudi\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n

Na ku\u0107anstva se mo\u017ee utjecati da prevencijom smanje bacanja hrane. U tom smislu, to je mogu\u0107e ako kupujemo samo prema potrebama, a ne vi\u0161e od toga kao \u0161to sada radimo. Zatim, da ne kupujemo novu hranu dok ne pojedemo onu koju imamo. Tako\u0111er, ako nam ostane od jela koje smo danas napravili, ne bismo ga trebali baciti, nego ga pojesti sutra, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n

Kod velikih trgova\u010dkih tvrtki doniranje funkcionira, i to ne samo hrane kojoj isti\u010de rok, ili koja je u\u0161la u trgovinu, nego i hrane iz skladi\u0161ta, jer su svjesni da je ne\u0107e mo\u0107i svu prodati, dodaje.<\/p>\n\n\n\n

Ona je osnovala i vodi udrugu Centar za prevenciju otpada od hrane, koja je usmjerena na ku\u0107anstva, jer smatra da je njima u tome pogledu potrebna pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi nisu svjesni da bacaju, jer bacaju cijeli \u017eivot, ka\u017ee Branka Ilakovac i zaklju\u010duje da odnos prema hrani nije nipo\u0161to tehni\u010dko pitanje, nego prije svega pitanja zrelosti dru\u0161tva. “Dru\u0161tva koje se odgovorno pona\u0161a prema dobrima i okoli\u0161u, te je istodobno solidarno”.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vi\u0161e od 300 tisu\u0107a tona hrane bace ku\u0107anstva godi\u0161nje u Hrvatskoj, dok udruge i organizacije istodobno nastoje pobuditi solidarnost prema stotinama gladnih i besku\u0107nika. Istra\u017eivanje nedavno objavljeno u me\u0111unarodnom \u010dasopisu Waste Management potvrdilo je ranije poznate podatke da se u Hrvatskoj godi\u0161nje u prosjeku baci 75 kilograma hrane po stanovniku. Provedeno je na 115 hrvatskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049377,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16370,1],"tags":[21151,17952,21152,17365,21115],"class_list":["post-21049375","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-wellness-i-prehrana","category-znanost","tag-bacanje-hrane","tag-glad","tag-gladni","tag-hrana","tag-hrvatska-kucanstva"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049375"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049375\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}