{"id":21049395,"date":"2019-12-09T08:31:08","date_gmt":"2019-12-09T07:31:08","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049395"},"modified":"2020-10-05T03:13:30","modified_gmt":"2020-10-05T01:13:30","slug":"klimatske-promjene-s-porastom-temperature-u-oceanima-nestaje-kisika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/klimatske-promjene-s-porastom-temperature-u-oceanima-nestaje-kisika\/","title":{"rendered":"Klimatske promjene: S porastom temperature u oceanima nestaje kisika"},"content":{"rendered":"\n

Klimatske promjene i one\u010di\u0161\u0107enje istiskuju kisik iz oceana, prijete\u0107i opstanku brojnih ribljih vrsta, zaklju\u010dili su, u sklopu dosad najve\u0107eg istra\u017eivanja ovog tipa stru\u010dnjaci Me\u0111unarodne udruge za za\u0161titu prirode<\/a> (IUCN). <\/p>\n\n\n\n

\n\nI premda se za one\u010di\u0161\u0107enje oceana i mora kao i za manjak hranjivih tvari zna ve\u0107 desetlje\u0107ima, istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da klimatske promjene pogor\u0161avaju stanje kada je posrijedi nedostatak kisika.<\/p>\n\n\n\n

U usporedbi sa \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a nedostatak kisika zabilje\u017een je na 45 oceanskih lokacija, a danas je isti problem uo\u010den na \u010dak 700 mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci ka\u017eu da ovakvo stanje osobito \u0161teti odre\u0111enim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke.<\/p>\n\n\n\n

Otprije je poznato i to da odre\u0111ene kemikalije, poput du\u0161ika i fosfora s farmi i industrijskih pogona, utje\u010du na razinu kisika, \u0161to je jo\u0161 uvijek primarni \u010dimbenik, osobito u podru\u010djima bli\u017eim obali.<\/p>\n\n\n\n

No zadnjih se godina ta opasnost pove\u0107ava uslijed klimatskih promjena.
S emitiranjem ve\u0107e koli\u010dine ugljikova dioksida ja\u010da i u\u010dinak stakleni\u010dkih plinova te oceani apsorbiraju i vi\u0161e topline.<\/p>\n\n\n\n

Takva toplija morska voda sadr\u017ei manje kisika, isti\u010du znanstvenici. \u010cak i male promjene u atmosferi mogu zna\u010dajno utjecati na \u017eivot u morima i oceanima.<\/p>\n\n\n\n

U vodama siroma\u0161nim kisikom bolje od riba pre\u017eivljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadr\u017ei manji postotak kisika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama, poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune. Stru\u010dnjaci isti\u010du da ve\u0107e i br\u017ee ribe imaju i ve\u0107e energetske potrebe.<\/p>\n\n\n\n

– I ranije nam je fenomen smanjenja koli\u010dine kisika u morima i oceanima bi opoznat, no sada to prvi put povezujemo s klimatskim promjenama, rekla je Minna Apes iz Me\u0111unarodne udruge za za\u0161titu prirode.<\/p>\n\n\n\n

– Ovo je mo\u017eda krajnji poziv na bu\u0111enje iz nekontroliranog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljika nastavlja pove\u0107avati, rekao je jedan od autora izvje\u0161\u0107a, Dan Laffoley, podsjetiv\u0161i da na smanjenje koli\u010dine kisika u oceanima utje\u010du globalno zagrijavanje i one\u010di\u0161\u0107enje oceana i mora tvarima koje nastaju kao posljedica kemikalija s farmi i s industrijskih pogona. Nestanak kisika iz oceana prijeti morskim ekosustavima koji su ve\u0107 ugro\u017eeni zbog zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, ka\u017ee Laffoley.<\/p>\n\n\n\n

Balti\u010dko more i Crno more najve\u0107i su zatvoreni morski ekosustavi s niskim udjelom kisika, stoji u izvje\u0161\u0107u IUCN-a. Premda su za to u Crnome moru dijelom zaslu\u017eni prirodni razlozi, u Balti\u010dkom moru su glavni uzrok smanjenja udjela kisika kori\u0161tenje gnojiva i klimatske promjene.<\/p>\n\n\n\n

Ako dr\u017eave nastave s uobi\u010dajenim pristupom emisiji stakleni\u010dkih plinova, svjetski bi oceani do 2100. mogli ostati s tri do \u010detiri posto kisika manje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klimatske promjene i one\u010di\u0161\u0107enje istiskuju kisik iz oceana, prijete\u0107i opstanku brojnih ribljih vrsta, zaklju\u010dili su, u sklopu dosad najve\u0107eg istra\u017eivanja ovog tipa stru\u010dnjaci Me\u0111unarodne udruge za za\u0161titu prirode (IUCN). I premda se za one\u010di\u0161\u0107enje oceana i mora kao i za manjak hranjivih tvari zna ve\u0107 desetlje\u0107ima, istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da klimatske promjene pogor\u0161avaju stanje kada je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049396,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16948,17770,18174,21157],"class_list":["post-21049395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-kisik","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene","tag-porast-temperature-u-oceanima"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049395"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049395\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}