Tijekom duboka sna mozak ‘posprema’ i uklanja ‘otpad’ koji\u00a0se nakupio\u00a0tijekom\u00a0dana te\u0161kog razmi\u0161ljanja, pokazuje novo\u00a0istra\u017eivanje. <\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su utvrdili da posebice tijekom faze sna koju karakteriziraju spori valovi i koja je ‘stije\u0161njena’ izme\u0111u perioda snova ne\u0161to poput teku\u0107ine za \u010di\u0161\u0107enje pulsira mozgom i odnosi ‘sme\u0107e’, navodi se u radu objavljenom u \u010dasopisu Science.<\/p>\n\n\n\n
Koriste\u0107i posebnu tehniku snimanja mozga znanstvenici su detektirali seriju doga\u0111aja koji se odvijaju dok mozak tone u duboki san i mo\u017edani valovi usporavaju se i sinhroniziraju.<\/p>\n\n\n\n
Otkrili su da se protok krvi prema\u00a0mozgu usporava omogu\u0107avaju\u0107i nadiranje \u010diste, bezbojne\u00a0cerebrospinalne teku\u0107ine. Ta teku\u0107ina ispire proteinski otpad koji se taj dan nakupio kao i druge tvari koje bi mogle na\u0161koditi mozgu ako ih se ne ukloni<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u201cNikad nismo vidjeli valove teku\u0107ine u ovim razmjerima u budnom mozgu, \u0161to sugerira da san karakterizira jedinstveni obrazac protoka teku\u0107ina kroz mozak\u201d, ka\u017ee Laura Lewis s Bostonskog sveu\u010dili\u0161ta i voditeljica studije.<\/p>\n\n\n\n \u201cRanija istra\u017eivanja na \u017eivotinjama pokazala su da se tijekom sna\u00a0bjelan\u010devine poput beta-amiloida (povezanih s Alzheimerovom bolesti) br\u017ee uklanjaju iz mozga\u201d, ka\u017ee Lewis. <\/p>\n\n\n\n \u201cNa temelju tih studija pitali smo se koji je razlog tih zbivanja i \u017eeljeli smo provjeriti mijenja li se cerebrospinalna teku\u0107ina tijekom sna zbog toga \u0161to se vjeruje da je ta teku\u0107ina va\u017ena za uklanjanje otpada\u201d.<\/p>\n\n\n\n Lewis i njezin tim sumnjaju da nekvalitetni san kod pacijenata s neurolo\u0161kim poreme\u0107ajima mo\u017ee utjecati na proces \u010di\u0161\u0107enja \u0161to rezultira nakupljanjem \u0161tetnih tvari i mo\u017ee voditi u degenerativne promjene.<\/p>\n\n\n\n \u201cProvodimo nova istra\u017eivanja\u00a0kako bismo utvrdili na\u010din na koji se valovi cerebrospinalne teku\u0107ine mogu promijeniti pri zdravom starenju i u slu\u010daju neurolo\u0161kih\u00a0promjena\u201d, ka\u017ee ona. <\/p>\n\n\n\n \u201cTako\u0111er \u0107emo istra\u017eiti\u00a0ho\u0107e li to biti povezano s manje uklonjenog otpada iz mozga tijekom\u00a0sna kod tih pacijenata\u201d.<\/p>\n\n\n\n Novo istra\u017eivanje pokazuje kako bi ritmi\u010dni protok teku\u0107ine tijekom duboka sna mogao biti na\u010din na koji mozak ispire \u0161tetne tvari, napisali su danski znanstvenici u komentaru koji je pratio objavu rada.<\/p>\n\n\n\n Razumijevanje toga procesa moglo bi baciti svjetlo na to kako poreme\u0107aj sna mo\u017ee biti povezan s odre\u0111enim neurolo\u0161kim poreme\u0107ajima, ka\u017eu Soren Grub sa sveu\u010dili\u0161ta Kopenhagen i Martin Lauritzen, profesor klini\u010dke neurofiziologije s Rigshospitaleta.<\/p>\n\n\n\n \u201cPoreme\u0107aji faze sna koju karakteriziraju spori valovi \u010desto prate starenje, velike depresivne poreme\u0107aje i demenciju”, ka\u017eu oni.<\/p>\n\n\n\n \u201cBit \u0107e zanimljivo vidjeti mo\u017ee li se dinamika cerebrospinalne teku\u0107ine povezane s fazom sporih\u00a0valova sna koristiti kao\u00a0biomarker bolesti i mo\u017ee li pobolj\u0161anje\u00a0faze sna koju karakteriziraju spori valovi za\u0161tititi mo\u017edanu funkciju od neurodegenerativnih promjena\u201d.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tijekom duboka sna mozak ‘posprema’ i uklanja ‘otpad’ koji\u00a0se nakupio\u00a0tijekom\u00a0dana te\u0161kog razmi\u0161ljanja, pokazuje novo\u00a0istra\u017eivanje. Znanstvenici su utvrdili da posebice tijekom faze sna koju karakteriziraju spori valovi i koja je ‘stije\u0161njena’ izme\u0111u perioda snova ne\u0161to poput teku\u0107ine za \u010di\u0161\u0107enje pulsira mozgom i odnosi ‘sme\u0107e’, navodi se u radu objavljenom u \u010dasopisu Science. Koriste\u0107i posebnu tehniku snimanja mozga znanstvenici […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049413,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[21163,16493,21164,17490],"class_list":["post-21049412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-duboki-san","tag-mozak","tag-mozak-cisti-otpad","tag-san"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049412"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049412\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}