{"id":21049442,"date":"2019-12-11T18:04:08","date_gmt":"2019-12-11T17:04:08","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049442"},"modified":"2019-12-11T18:04:09","modified_gmt":"2019-12-11T17:04:09","slug":"lafargueov-manifest-pravo-na-lijenost-medu-besplatnim-elektronickim-knjigama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/lafargueov-manifest-pravo-na-lijenost-medu-besplatnim-elektronickim-knjigama\/","title":{"rendered":"Lafargueov manifest &#8220;Pravo na lijenost&#8221; me\u0111u besplatnim elektroni\u010dkim knjigama"},"content":{"rendered":"\n<p>Projekt Besplatne elektroni\u010dke knjige (BEK) zavr\u0161ava ovogodi\u0161nji izdava\u010dki program manifestom<strong> &#8220;Pravo na lijenost\u201c<\/strong> francuskog revolucionarnog socijalista Paula Lafarguea, koji poru\u010duje da je lijenost, kao temelj dokolice u kombinaciji s kreativno\u0161\u0107u va\u017ean izvor ljudskog napretka. <\/p>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tvo za promicanje knji\u017eevnosti na novim medijima objavilo je tu knjigu, prijevod \u0110ur\u0111ice Ercegovac, kao svoj 23. naslov u 2019. godini. Slavni manifest iz prve polovice 19. stolje\u0107a polemizira s tada\u0161njim suvremenim liberalnim, konzervativnim, kr\u0161\u0107anskim, pa \u010dak i socijalisti\u010dkim idejama o radu. <\/p>\n\n\n\n<p>Napisan je tijekom Lafargueova progonstva u Londonu 1880. godine, a kona\u010dni oblik je dobio 1883. tijekom njegova utamni\u010denja u pari\u0161kom zatvoru <strong>Sainte-P\u00e9lagie<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"841\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/12\/tv-1240159_1920-1200x841.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21049444\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/12\/tv-1240159_1920-1200x841.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/12\/tv-1240159_1920-300x210.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/12\/tv-1240159_1920-768x538.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/12\/tv-1240159_1920-1536x1076.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/12\/tv-1240159_1920.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8216;Dana\u0161nji \u010ditatelj svakako mo\u017ee biti fasciniran \u010dinjenicom koliko dana\u0161nji radnici na razvijenom Zapadu u\u017eivaju u boljim radnim i \u017eivotnim uvjetima, ali isto tako i zaprepa\u0161ten i zgro\u017een nevjerojatnim sli\u010dnostima u radnim i \u017eivotnim uvjetima dana\u0161njih radnika u zemljama Tre\u0107eg svijeta i onih europskih s po\u010detka 19. stolje\u0107a&#8217;, napominju iz BEK-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Isti\u010du i kako je Lafargue u zaklju\u010dku svoje analize kapitalizma ranog 19. stolje\u0107a istaknuo da \u0107e se on uru\u0161iti pod teretom vlastitih kontradikcija, prije svega masovne proizvodnje i istodobno masovnog siroma\u0161tva, ako ne stvori dru\u0161tvo temeljeno na potro\u0161nji, &#8216;upravo ono koje danas imamo i koje polako ali nezaustavljivo gura svijet preko ruba odr\u017eivosti, prijete\u0107i da ozbiljno naru\u0161i nastanjivost samog planeta.&#8217;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Paul Lafargue <\/strong>ro\u0111en je na Kubi 1842. u obitelji francuskih kr\u0161\u0107ana, Indijanaca s Jamajke, mulata s Haitija, francuskih \u017didova, pa je \u010desto govorio da njegovim venama te\u010de &#8216;krv triju potla\u010denih rasa.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8216; Kao student medicine u Parizu bio je pod utjecajem Pierrea Josepha Proudhona, patrijarha francuskog anarhizma, no ubrzo se okre\u0107e idejama Karla Marxa. <\/p>\n\n\n\n<p>Nakon sudjelovanja na Internacionalnom kongresu studenata 1865. bio mu je zabranjen pristup na sve fakultete u Francuskoj pa odlazi u London. \u010cesto posje\u0107uje Marxa te se na kraju \u017eeni i njegovom k\u0107erkom.<\/p>\n\n\n\n<p>Radio je kao politi\u010dki novinar, posve izgubio vjeru u medicinu, te otvara fotolitografsku radionicu. Zbog malih prihoda tra\u017ei nov\u010danu pomo\u0107 od Engelsa \u010dija je obitelj imala suvlasni\u0161tvo u tekstilnoj kompaniji Baumwollspinnerei Ermen&amp;Engels i tako stupa u kontakt s francuskim radni\u010dkim pokretom. <\/p>\n\n\n\n<p>Od 1880. godine ponovo radi kao urednik \u010dasopisa L\u2019Egalit\u00e9 gdje objavljuje prvu verziju &#8216;Prava na lijenost&#8217;. Seli u Pariz i vi\u0161e se uklju\u010duje u francuski socijalisti\u010dki pokret, novoosnovanu Francusku radni\u010dku partiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Sudjelovao je u javnim aktivnostima poput \u0161trajkova i izbora i bio zatvaran nekoliko puta. 1891. godine, unato\u010d tome \u0161to je bio u policijskom pritvoru, izabran je u Francuski parlament za grad Lille, postav\u0161i tako prvi francuski socijalist na tom polo\u017eaju.<\/p>\n\n\n\n<p>U dobi od sedamdeset godina, 1911.,\u00a0 Lafargue i njegova supruga Laura zajedno su izvr\u0161ili samoubojstvo, objasniv\u0161i u poruci\u00a0 da to rade zdrava uma i tijela, prije no \u0161to nastupi neumoljiva starost. Na njihovom pogrebu bilo je\u00a0 dvadeset tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt Besplatne elektroni\u010dke knjige objavio je na svojim mre\u017enim stranicama od osnutka 2001. godine vi\u0161e od dvije stotine naslova.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekt Besplatne elektroni\u010dke knjige (BEK) zavr\u0161ava ovogodi\u0161nji izdava\u010dki program manifestom &#8220;Pravo na lijenost\u201c francuskog revolucionarnog socijalista Paula Lafarguea, koji poru\u010duje da je lijenost, kao temelj dokolice u kombinaciji s kreativno\u0161\u0107u va\u017ean izvor ljudskog napretka. Dru\u0161tvo za promicanje knji\u017eevnosti na novim medijima objavilo je tu knjigu, prijevod \u0110ur\u0111ice Ercegovac, kao svoj 23. naslov u 2019. godini. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049443,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16327],"tags":[16804,21182,21181,21180,21183],"class_list":["post-21049442","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-zdravlje-i-medicina","tag-knjige","tag-lafargueov-manifest","tag-lijenost","tag-pravo-na-lijenost","tag-rad"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049442","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049442"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049442\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049442"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049442"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049442"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}