Fosilizirana stabla stara 386 milijuna godina prona\u0111ena su u napu\u0161tenom kamenolomu u New Yorku, a znanstvenici tvrde da je rije\u010d o najstarijim fosilima prvobitnih \u0161uma.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n
Vjeruju da je \u0161uma kojoj su stabla pripadala bila toliko velika da se izvorno protezala i izvan granica Pennsylvanije.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici smatraju da je ovo otkri\u0107e blizu grada Caira u dr\u017eavi New York dva ili tri milijuna godina starije od onoga iskopanog na nalazi\u0161tu koje se dosad smatralo najstarijom \u0161umom na svijetu, u Gilboi, tako\u0111er u dr\u017eavi New York.<\/p>\n\n\n\n
Otkri\u0107a bacaju novo svjetlo na evoluciju \u0161uma. Znanstvenici pretpostavljaju da je rije\u010d o stablima iz prvih \u0161uma koje su, apsorbiraju\u0107i uglji\u010dni dioksid hladile Zemljinu povr\u0161inu. \u0160ume su se pojavile ubrzo nakon prvih kralje\u017enjaka koji su mogli \u017eivjeti na kopnu.<\/p>\n\n\n\n
Prije vi\u0161e od 10 godina znanstvenici s britanskog Sveu\u010dili\u0161ta u Cardiffu, s ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Binghamton i Dr\u017eavnog muzeja New Yorka zapo\u010deli su s prou\u010davanjem nalazi\u0161ta u podno\u017eju planinskog lanca Catskill u dolini Hudsona. Dr\u017eava New York ima puno fosila starih stabala jer le\u017ei na tom starom planinskom lancu. Stru\u010dnjaci su otkrili su kartu \u0161umskog podru\u010dja veli\u010dine 3000 \u010detvornih metara.<\/p>\n\n\n\n
Na lokalitetu su prona\u0111ene najmanje dvije vrste stabala: Cladoxylopsida i Archaeopteris. Za Archaeopteris su karakteristi\u010dni duga\u010dki korijeni, a na nedavno prona\u0111enim fosiliziranim stablima u kamenolomu korijenje je bilo duga\u010dko i do 12 metara. Tre\u0107u vrstu stabla tek treba utvrditi.<\/p>\n\n\n\n
Ranije su paleobotani\u010dari mislili da je najstarije stablo Archaeopteris, no sada je jasno da je biljaka sli\u010dnih stablu bilo i mnogo prije, ka\u017ee paleobotani\u010dar dr.\u00a0Chris Berry\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Cardiffu, koautor studije \u010diji su rezultati objavljeni u \u010dasopisu Current Biology.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo je najstarije mjesto kojim mo\u017eete lutati i mapirati gdje su se nalazila drevna stabla u devonu, \u010detvrtome razdoblju paleozoika”, kazao je Berry, dodav\u0161i da su otkrivena stabla sli\u010dna dana\u0161njoj crnogorici i kako se vjeruje da su prva razvila ravno zeleno li\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
“Prou\u010davanje ovih fosila moglo bi pridonijeti na\u0161oj borbi s klimatskim promjenama”, smatra evolucijska biologinja Sandy Hetheringhton s Oxforda. “Da bismo predvidjeli \u0161to \u0107e se dogoditi u budu\u0107nosti klju\u010dno nam je razumjeti kako se klima mijenjala u pro\u0161losti”, kazala je.<\/p>\n\n\n\n
Povijest fosilnih stabala pokazuje prijelaz iz svijeta bez drve\u0107a u razdoblje kada je on bio prekriven zelenim povr\u0161inama. Moglo bi se dogoditi da u budu\u0107nosti otkrijemo ne\u0161to jo\u0161 starije jer, paleontologija je puna iznena\u0111enja, ka\u017eu znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fosilizirana stabla stara 386 milijuna godina prona\u0111ena su u napu\u0161tenom kamenolomu u New Yorku, a znanstvenici tvrde da je rije\u010d o najstarijim fosilima prvobitnih \u0161uma.\u00a0 Vjeruju da je \u0161uma kojoj su stabla pripadala bila toliko velika da se izvorno protezala i izvan granica Pennsylvanije. Znanstvenici smatraju da je ovo otkri\u0107e blizu grada Caira u dr\u017eavi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049625,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[21224,21222,16583,18118,21223],"class_list":["post-21049624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-fosili-prvobitnih-suma","tag-fosilizirana-stabla","tag-new-york","tag-stabla","tag-stara-stabla"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049624"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049624\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049625"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}