{"id":21049716,"date":"2019-12-29T12:40:10","date_gmt":"2019-12-29T11:40:10","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21049716"},"modified":"2019-12-29T12:40:11","modified_gmt":"2019-12-29T11:40:11","slug":"sest-velikih-znanstvenih-otkrica-u-ovom-desetljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sest-velikih-znanstvenih-otkrica-u-ovom-desetljecu\/","title":{"rendered":"\u0160est velikih znanstvenih otkri\u0107a u ovom desetlje\u0107u"},"content":{"rendered":"\n

Od otkri\u0107a elemenata koji \u010dine osnovu \u017eivota na Marsu do velikih uspjeha u ure\u0111ivanju gena i uspona umjetne inteligencije, prenosimo \u0161est velikih znanstvenih otkri\u0107a koja su oblikovala desetlje\u0107e na izmaku. <\/p>\n\n\n\n

Jesmo li sami u svemiru?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Jo\u0161 ne znamo je li na Marsu ikada bilo \u017eivota, ali zahvaljuju\u0107i malenom robotu na \u0161est kota\u010da znamo da je Crveni Planet bio nastanjiv.<\/p>\n\n\n\n

Nedugo nakon slijetanja 6. kolovoza 2012., NASA-in rover Curiosity otkrio je zaobljene kamen\u010di\u0107e, novi dokaz da su na tom planetu prije vi\u0161e milijardi godina tekle rijeke.<\/p>\n\n\n\n

Od tada je prikupljeno jo\u0161 dokaza koji dokazuju da je na Marsu zaista bilo puno vode i da je njegova povr\u0161ina bila prekrivena vru\u0107im izvorima, jezerima i mo\u017eda \u010dak oceanima.<\/p>\n\n\n\n


Curiosity je 2014. tako\u0111er otkrio elemente koji \u010dine osnovu \u017eivota, odnosno slo\u017eenih organskih molekula.<\/p>\n\n\n\n

Tako se nastavlja potraga za dokazima da \u017eivot kakav poznajemo na Zemlji nije jedini u svemiru ili da barem nije bio uvijek.<\/p>\n\n\n\n

Dva nova rovera bit \u0107e lansirana idu\u0107e godine, ameri\u010dki Mars 2020 i europski Rosalind Franklin, koji \u0107e tragati za drevnim mikrobima. <\/p>\n\n\n\n

\u00bbUlaze\u0107i u novo desetlje\u0107e, istra\u017eivanje Marsa promijenit \u0107e fokus s pitanja ‘Je li Mars bio nastanjiv?’ na pitanje ‘Je li Mars podr\u017eavao ili podr\u017eava li \u017eivot?’, rekla je Emily Lakdawalla, geologinja ameri\u010dke neprofitne zaklade Planetarno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Einstein je bio u pravu (ponovo)<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dugo smo mislili da je maleni kutak svemira koji nazivamo domom jedinstven, ali promatranja koja je omogu\u0107io svemirski teleskop Kepler pokazala su da smo bili u krivu.<\/p>\n\n\n\n

Lansiran 2009., Kelper je pomogao da se identificira vi\u0161e od 2600 planeta izvan Sun\u010deva sustava, poznatih kao egzoplaneti, a astronomi vjeruju da svaka zvijezda ima planet, \u0161to zna\u010di da ih postoje milijarde.<\/p>\n\n\n\n

Keplerova nasljednika, teleskop TESS, NASA je lansirala 2018. nastavljaju\u0107i potragu za izvanzemaljskim \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n

U idu\u0107em desetlje\u0107u mo\u017eemo o\u010dekivati detaljnije analize kemijskog sastava atmosfera tih planeta, rekao je Tim Swindle, astrofizi\u010dar Sveu\u010dili\u0161ta u Arizoni.<\/p>\n\n\n\n

Ove godine smo tako\u0111er prvi put ugledali crnu rupu zahvaljuju\u0107i prijelomnom radu mre\u017ee teleskopa Event Horizon Telescope.<\/p>\n\n\n\n

\u00bbO\u010dekujem da \u0107emo do kraja idu\u0107eg desetlje\u0107a raditi visoko kvalitetne snimke crnih rupa u realnom vremenu koje \u0107e otkriti ne samo kako one izgledaju, nego i kako se pona\u0161aju na kozmi\u010dkoj pozornici\u00ab, rekao je direktor projekta Shep Doeleman.<\/p>\n\n\n\n

Ali jedan doga\u0111aj iz proteklog desetlje\u0107a bez ikakve sumnje odska\u010de od svih drugih: 14. rujna 2015. prvi su put detektirani gravitacijski valovi, mre\u0161kanje prostor-vremena.<\/p>\n\n\n\n

Sudar dviju crnih rupa prije 1,3 milijarda godina bio je toliko sna\u017ean da su se valovi pro\u0161irili svemirom putuju\u0107i brzinom svjetlosti. To jutro, stigli su napokon do Zemlje.<\/p>\n\n\n\n

Fenomen je predvidio Albert Einstein u svojoj op\u0107oj teoriji relativnosti i ovo je bio dokaz da je bio u pravu.<\/p>\n\n\n\n

Trojica Amerikanaca dobili su 2017. Nobelovu nagradu za fiziku za svoj rad na tom projektu i od tada je detektirano jo\u0161 puno gravitacijskih valova.
Kozmolozi u me\u0111uvremenu nastavljaju debatu o podrijetlu i sastavu svemira.<\/p>\n\n\n\n

Nevidljiva tamna materija koja \u010dini ve\u0107inu svemira i dalje je jedna od najve\u0107ih zagonetki.<\/p>\n\n\n\n

\u00bbUmiremo od \u017eelje da otkrijemo \u0161to bi to moglo biti\u00ab, rekao je kozmolog James Peebles, koji je ove godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.<\/p>\n\n\n\n

Dobrodo\u0161li u eru ure\u0111ivanja gena<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Biomedicinu se sada mo\u017ee podijeliti na dvije ere, od kojih je jedna po\u010dela u proteklom desetlje\u0107u: prije i poslije metode ure\u0111ivanja gena CRISPR-Cas9 (ili skra\u0107eno CRISPR).<\/p>\n\n\n\n

\u00bbUre\u0111ivanje gena metodom CRISPR odska\u010de od svih drugih metoda\u00ab, rekao je William Kaelin, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 2019.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2012. Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna objavile su da su razvile novi alat koji iskori\u0161tava princip imunolo\u0161ke obrane bakterija za ure\u0111ivanje gena drugih organizama.<\/p>\n\n\n\n

Puno je jednostavniji od ranijih tehnologija i lak za kori\u0161tenje u manjim laboratorijima.<\/p>\n\n\n\n

Charpentier i Doudna zasute su nagradama. Ali i njihova tehnika daleko je od savr\u0161ene i mo\u017ee stvoriti ne\u017eeljene mutacije.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci vjeruju da se to mo\u017eda dogodilo kineskim blizancima ro\u0111enima 2018. zbog ure\u0111ivanja gena koje je proveo znanstvenik kritiziran da zanemaruje znanstvene i eti\u010dke norme.<\/p>\n\n\n\n


CRISPR je ipak jedna od najve\u0107ih znanstvenih pri\u010da zadnjih godina, a Kaelin o\u010dekuje \u00bbeksploziju\u00ab njegova kori\u0161tenja u borbi protiv bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Imunoterapija u prvom planu<\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Lije\u010dnici su desetlje\u0107ima imali tri glavna oru\u017eja za borbu protiv raka: operacije, kemoterapiju i zra\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Proteklo desetlje\u0107e do\u017eivjelo je uspon \u010detvrte metode, u koju se dugo sumnjalo: imunoterapiju ili kori\u0161tenje imunolo\u0161kog sustava pacijenta za borbu protiv stanica raka.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najnaprednijih tehnika zove se terapija CAR T-stanicama u sklopu koje se pacijentove T-stanice (vrsta bijelih krvnih stanica) prikupljaju iz krvi, modificiraju i vra\u0107a u tijelo.<\/p>\n\n\n\n

\u010citav niz lijekova pojavio se na tr\u017ei\u0161tu od sredine 2010-ih za sve vi\u0161e vrsta raka uklju\u010duju\u0107i melanome, limfome, leukemije i rak plu\u0107a, nagovje\u0161\u0107uju\u0107i, po mi\u0161ljenju nekih onkologa, dolazak zlatnoga doba.<\/p>\n\n\n\n

William Cance, znanstveni direktora Ameri\u010dkog udru\u017eenja za rak, ka\u017ee kako bi idu\u0107e desetlje\u0107e moglo donijeti nove imunoterapije koje su \u00bbbolje i jeftinije\u00ab od onih koje imamo sada.<\/p>\n\n\n\n

Upoznajte ro\u0111ake<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Desetlje\u0107e je po\u010delo va\u017enom novom prido\u0161licom u obiteljsko stablo \u010dovje\u010danstva: Denisovcima, nazvanima tako po Denisovoj \u0161pilji u Atlajskom gorju u Sibiru.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su 2010. sekvencionirali DNA iz kosti prsta mlade \u017eene, otkriv\u0161i da se genski razlikuje i od modernih ljudi i od neandertalaca.<\/p>\n\n\n\n

Tajanstveni hominid kretao se, kako se vjeruje, od Sibira do Indonezije, ali su njegovi jedini ostaci prona\u0111eni na podru\u010dju Atlajskog gorja i Tibeta.<\/p>\n\n\n\n

Saznali smo i da se, za razliku od ranijih pretpostavki, Homo sapiens \u010desto pario s neandertalcima te da ti na\u0161i ro\u0111aci nisu bili glupi divljaci kako se vjerovalo, nego da su stvarali i umjetni\u010dka djela poput otisaka dlanova u \u0161panjolskoj pe\u0107ini. Nosili su i nakit te pokapali mrtve sa cvije\u0107em, kao i mi.\u017e<\/p>\n\n\n\n

Potom je slijedio Homo naledi, \u010diji su ostaci prona\u0111eni u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici 2015., a ove su godine paleontolozi klasificirali jo\u0161 jednu vrstu prona\u0111enu na Filipinima: malog hominida Homo luzonensisa.<\/p>\n\n\n\n

Napredak u DNA testiranju doveo je do revolucije u na\u0161oj sposobnosti da sekvencioniramo geneti\u010dki materijal star desetke tisu\u0107a godina, omogu\u0107iv\u0161i bolje razumijevanje drevnih migracija, poput onih pastira bron\u010danog doba koji su napustili stepe prije 5000 godina, \u0161ire\u0107i indoeuropske jezike u Europu i Aziju.<\/p>\n\n\n\n

\u00bbTo otkri\u0107e dovelo je do revolucije u na\u0161oj sposobnosti prou\u010davanja ljudske evolucije na na\u010din koji do sada nije bio mogu\u0107\u00ab, rekao je Vagheesh Narasimhan, geneti\u010dar Medicinskog fakulteta na Harvardu.<\/p>\n\n\n\n

Jedno uzbudljivo novo podru\u010dje u idu\u0107em desetlje\u0107u je paleoproteomika, koja omogu\u0107uje znanstvenicima analizu kostiju starih milijune godina.<\/p>\n\n\n\n

\u00bbKoriste\u0107i tu tehniku, bit \u0107e mogu\u0107e razvrstati mnoge fosile \u010dija je evolucijska pozicija nejasna\u00ab, rekla je Aida Gomez-Robles, antropologinja University Collegea u Londonu.<\/p>\n\n\n\n

Napredak umjetne inteligencije<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Strojno u\u010denje, na \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e mislimo kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, stasalo je 2010-ih.<\/p>\n\n\n\n

Koriste\u0107i statistiku za identifikaciju obrazaca u golemim bazama podataka, strojno u\u010denje danas pokre\u0107e sve od glasovnih asistenata do preporuka na Netflixu i Facebooku.<\/p>\n\n\n\n

Tzv. \u00bbdeep learning\u00ab taj je proces jo\u0161 unaprijedio i po\u010dinje djelomi\u010dno imitirati kompleksnost ljudskog mozga.<\/p>\n\n\n\n

To je tehnologija koja se nalazi iza najve\u0107ih uspjeha desetlje\u0107a: od Googleova AlphaGoa, koji je pobijedio svjetskog prvaka u u\u017easno te\u0161koj igri Go 2017., do glasovnih prijevoda u realnom vremenu i naprednog prepoznavanja lica na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2016., primjerice, Google Translate, pokrenut deset godina prije, preobrazio se od usluge koja je u najboljem slu\u010daju davala izvje\u0161ta\u010dene prijevode, a u najgorem besmislene, do usluge koja pru\u017ea daleko prirodnije i to\u010dnije prijevode. Rezultati su ponekad \u010dak prili\u010dno dotjerani.<\/p>\n\n\n\n

\u00bbZasigurno najve\u0107i proboj 2010-ih bilo je ‘deep learning’, otkri\u0107e da se umjetne neuronske mre\u017ee mogu toliko razviti da mogu izvr\u0161avati mnoge zada\u0107e iz stvarnog svijeta\u00ab, rekao je Henry Kautz, profesor ra\u010dunarstva Sveu\u010dili\u0161ta Rochester.<\/p>\n\n\n\n

\u00bbU primijenjenom istra\u017eivanju, mislim da umjetna inteligencija ima potencijal da pokre\u0107e nove metode znanstvenih otkri\u0107a\u00ab, od ja\u010danja snage materijala do otkri\u0107a novih lijekova i \u010dak proboja u fizici, rekao je.<\/p>\n\n\n\n

Po mi\u0161ljenju Maxa Jaderberga, znanstvenika DeepMinda, u vlasni\u0161tvu mati\u010dne tvrtke Googlea Alphabeta, idu\u0107i veliki skok omogu\u0107it \u0107e \u00bbalgoritmi koji mogu nau\u010diti kako prona\u0107i informacije i brzo se prilagoditi i usvojiti ih te djelovati na osnovi tog novog znanja\u00ab, umjesto da ovisimo o ljudima da im daju to\u010dne podatke.<\/p>\n\n\n\n

To \u0107e naposljetku otvoriti put prema \u00bbop\u0107oj umjetnoj inteligenciji\u00ab ili strojevima koji \u0107e mo\u0107i izvr\u0161avati bilo koje zadatke kakve izvr\u0161avaju ljudi, umjesto da budu izvrsni samo u jednoj funkciji.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od otkri\u0107a elemenata koji \u010dine osnovu \u017eivota na Marsu do velikih uspjeha u ure\u0111ivanju gena i uspona umjetne inteligencije, prenosimo \u0161est velikih znanstvenih otkri\u0107a koja su oblikovala desetlje\u0107e na izmaku. Jesmo li sami u svemiru? Jo\u0161 ne znamo je li na Marsu ikada bilo \u017eivota, ali zahvaljuju\u0107i malenom robotu na \u0161est kota\u010da znamo da je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049723,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16337],"tags":[16461,17328,18031,21258,18006,21257,17420,21256],"class_list":["post-21049716","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-drustvene-znanosti","tag-einstein","tag-gen","tag-imunoterapija","tag-otkrica","tag-svemir-2","tag-uspon-umjetne-inteligencije","tag-znanost-2","tag-znanstvena-otkrica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049716","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049716"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049716\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}