Jedna od posljedica zanemarivanja, uskra\u0107ivanja i ostalih neda\u0107a u najranijem djetinjstvu je\u00a0sporiji\u00a0razvoj mozga, \u0161to rezultira smanjenjem njegova volumena, ustanovili su\u00a0britanski znanstvenici.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n
Grupa istra\u017eiva\u010da s londonskoga King’s Collegea pratila je razvoj usvojene djece koja su rano djetinjstvo provela u paklu rumunjskih siroti\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n
Pokazalo se da je volumen njihova mozga za 8,6 posto manji nego kod ostalih posvojenika, pi\u0161e BBC. <\/p>\n\n\n\n
Ka\u017eu da je rije\u010d o najuvjerljivijem dokazu o utjecaju negativnih posljedica na dje\u010dji mozak u razvoju. <\/p>\n\n\n\n
Otprije se zna da su zlostavljanje i zanemarivanje iskustva s najvi\u0161e posljedica na razvoj dje\u010djeg mozga. Visoka razina kortizola, kao posljedica izlo\u017eenosti stresu, povezana je s uni\u0161tavanjem mo\u017edanih stanica i naru\u0161avanjem veza unutar mozga. <\/p>\n\n\n\n
Emocionalno zanemarivanje <\/strong>je uskra\u0107ivanje osnovnih emocionalnih potreba, poput pru\u017eanja utjehe ili sudjelovanja u djetetovu dru\u0161tvenom \u017eivotu te stavljanje prevelikih o\u010dekivanja pred dijete, koja ono ne mo\u017ee ispuniti jer nije dovoljno zrelo ili jer takve situacije nisu sigurne za njega. <\/p>\n\n\n\n “Sje\u0107am se tv snimki tih institucija…, bile su \u0161okantne”, rekao je profesor Edmund Sonuga-Barke, voditelj studije koja prati razvoj te djece, naj\u010de\u0161\u0107e vrlo bolesne, gotovo u potpunosti li\u0161ene fizi\u010dkog i psihi\u010dkog kontakta i bez igra\u010daka. <\/p>\n\n\n\n Usvojena djeca \u010dije je zdravstveno stanje prou\u010davao tim prof. Sonuge-Barkea u takvim su ustanovama provela izme\u0111u dva tjedna i gotovo \u010detiri godine.<\/p>\n\n\n\n I ranije studije o djeci iz tih rumunjskih institucija koje su kasnije usvojile bri\u017ene obitelji iz Velike Britanije pokazale su da ona imaju problema s mentalnim zdravljem i u odrasloj dobi. <\/p>\n\n\n\n Kod nekih se razvila podvojena osobnost, kod drugih autizam, kod nekih poreme\u0107aj pozornosti s hiperaktivno\u0161\u0107u, kao i izostanak straha od nepoznatih osoba. <\/p>\n\n\n\n Najnovija britanska studija objavljena u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences prva je obavila rezultate skeniranja mozga grupe zanemarene djece. <\/p>\n\n\n\n U studiji je sudjelovalo 67 rumunjskih posvojenika, a znanstvenici su razvoj njihova mozga uspore\u0111ivali s razvojem mozga 21 posvojenika kod kojih nije bilo zanemarivanja u ranome djetinjstvu. <\/p>\n\n\n\n “Ono \u0161to smo otkrili prili\u010dno nas je \u0161okiralo. Prije svega, ukupan volumen mozga kod rumunjskih je posvojenika bio prosje\u010dno za 8,6 posto manji nego kod ostalih. <\/p>\n\n\n\n Drugo – \u0161to su vi\u0161e vremena proveli u rumunjskim siroti\u0161tima volumen njihova mozga bio je manji”, kazao je prof Sonuga-Barke. No utjecaj na razne regije mozga nije bio ujedna\u010den. <\/p>\n\n\n\n Jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istra\u017eivanju, prof. Mitul Mehta je kazao da su on i kolege otkrili strukturalne razlike u trima mo\u017edanim regijama kod dviju skupina sudionika istra\u017eivanja. <\/p>\n\n\n\n “Te su regije povezane s funkcijama poput organizacije, motivacije, primanja informacija i pam\u0107enja.” Mehta ka\u017ee da bi ta otkri\u0107a mogla pridonijeti poja\u0161njenju ni\u017eega kvocjenta inteligencije i vi\u0161e stope ADHD-a kod odraslih osoba koje su u djetinjstvu sustavno zanemarivane. <\/p>\n\n\n\n No studija ne mo\u017ee objasniti na koji na\u010din zanemarivanje i uskra\u0107ivanje u najranijem djetinstvu utje\u010du na razvoj mozga, a to zna\u010di i da je vrlo te\u0161ko ustanoviti kakve su posljedice ostalih trauma iz ranih godina \u017eivota, poput zlostavljanja ili te\u0161kog \u017eivota u izbjegli\u0161tvu. <\/p>\n\n\n\n Profesor Sonuga-Barke studiju smatra va\u017enom jer prvi put na uvjerljiv na\u010din upu\u0107uje na utjecaj te\u0161ko\u0107a u ranom djetinjstvu na razvoj mozga. <\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee kako posljedice nikada ne i\u0161\u010deznu te se osje\u0107aju i poslije dugog razdoblja od dvadesetak godina, \u010dak i nakon \u0161to se djeci pru\u017ei iznimna skrb i ljubav u posvojiteljskim obiteljima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedna od posljedica zanemarivanja, uskra\u0107ivanja i ostalih neda\u0107a u najranijem djetinjstvu je\u00a0sporiji\u00a0razvoj mozga, \u0161to rezultira smanjenjem njegova volumena, ustanovili su\u00a0britanski znanstvenici.\u00a0 Grupa istra\u017eiva\u010da s londonskoga King’s Collegea pratila je razvoj usvojene djece koja su rano djetinjstvo provela u paklu rumunjskih siroti\u0161ta. Pokazalo se da je volumen njihova mozga za 8,6 posto manji nego kod ostalih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049810,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16345,16347,16338,1],"tags":[16554,21288,16493,21289,16695,21287,21286],"class_list":["post-21049809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-evolucija","category-genetika","category-psihologija","category-znanost","tag-djeca","tag-djeciji-mozak","tag-mozak","tag-posljedice","tag-stres","tag-volumen-mozga","tag-zanemarena-djeca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049809"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049809\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Volumen mozga 8,6 posto manji <\/h3>\n\n\n\n