Za razliku od lagane \u0161etnje,\u00a0brzi hod\u00a0vjerojatnije \u0107e pove\u0107ati dotok krvi u va\u0161 mozak i rezultirati osloba\u0111anjem hormona zvanog BDNF (neurotrofni mo\u017edani faktor) koji pridonosi stimulaciji proizvodnje\u00a0novih mo\u017edanih stanica, \u0161to je s obzirom na proces starenja bez sumnje korisno. <\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici vjeruju da osobe koje hodaju \u017eustrije\u00a0\u017eive dulje\u00a0od onih kojima je dra\u017ea le\u017eernija \u0161etnja, pi\u0161e BBC. <\/p>\n\n\n\n
Ranije provedeno veliko istra\u017eivanje u koje je bilo uklju\u010deno vi\u0161e od\u00a050.000 ljudi iz Velike Britanije\u00a0otkrilo je da su oni koji su rekli da obi\u010dno hodaju br\u017ee i \u017eustrije\u00a0\u017eivjeli u prosjeku za 24 posto dulje\u00a0u odnosu na grupu koja je odgovorila da hoda sporijim tempom. <\/p>\n\n\n\n
Britanski znanstvenici odlu\u010dili su provjeriti kakav utjecaj na brzinu hodanja ima glazba i poma\u017ee li slu\u0161anje odre\u0111ene vrste glazbe u ubrzanju tempa hodanja. <\/p>\n\n\n\n
Definicija “brzog hodanja” zna\u010di otprilike stotinu koraka u minuti, a to opet zna\u010di da bi trebalo slu\u0161ati glazbu koja ima malo br\u017ei ritam – primjerice\u00a0Abbinu “Dancing Queen” ili Shakirinu “Hips Don’t Lie”.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Michael Mosley, britanski lije\u010dnik, nutricionist i TV producent u suradnji s kineziologinjom i profesoricom na Sveu\u010dili\u0161tu Ulster\u00a0Marie Murphy\u00a0anga\u017eirao je 24 volontera u dobi\u00a0izme\u0111u 25 i 65 godina\u00a0koje su nasumi\u010dno podijelili u dvije skupine. <\/p>\n\n\n\n
Jednoj grupi dali su pedometre te su od sudionika eksperimenta zatra\u017eili da poku\u0161aju\u00a0dnevno prehodati 10.000 koraka, a \u010dlanove druge grupe zamolili su da svakodnevno \u017eustro hodaju tridesetak minuta uz glazbu koju su za njih odabrali. <\/p>\n\n\n\n
Na po\u010detku eksperimenta sudionicima su izmjereni krvni tlak, vrijednosti poput kolesterola i masnog tkiva, a potom su ih zamolili da svoju zada\u0107u provode tijekom pet tjedana, nakon \u010dega je dogovorena nova kontrola. <\/p>\n\n\n\n
Osobe iz druge grupe, koje su dnevno morale hodati \u017eustrije i uz glazbu oko 30 minuta rekle su da im je takva vje\u017eba bila ugodna, no je li glazba utjecala na kvalitetu njihova hodanja i na rezultat?<\/p>\n\n\n\n
Murphy ka\u017ee da je dobra vijest to \u0161to su u objema skupinama uo\u010dene pozitivne promjene, no u grupi koja je hodala \u017eustrije i uz glazbu zamije\u0107ena je ne\u0161to ve\u0107a zdravstvena korist nego u grupi koja je sporijim tempom morala prehodati 10.000 koraka. <\/p>\n\n\n\n
U potonjoj je skupini uo\u010deno\u00a0prosje\u010dno smanjenje masnog tkiva za 1,8 posto, a kod osoba iz grupe koja je dobila zada\u0107u hodati \u017eustrije masno tkivo se smanjilo za\u00a02,4 posto. <\/p>\n\n\n\n
U drugoj je grupi evidentirano i\u00a0ve\u0107e smanjenje krvnog tlaka.<\/p>\n\n\n\n
Stoga britanski stru\u010dnjaci savjetuju: \u017delite li odr\u017eati formu – mentalnu i fizi\u010dku, stavite na u\u0161i slu\u0161alice s glazbom br\u017eeg ritma i samo krenite.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Osim gubitka te\u017eine, jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih novogodi\u0161njih odluka je “po\u010deti vje\u017ebati” ili “vi\u0161e vje\u017ebati” i premda je bilo kakva vrsta vje\u017ebe bolja od nikakve\u00a0“\u017eustro” vje\u017ebanje je, \u010dini se, osobito dobro i za srce i za mozak. Dakle, ako ste jedan ili jedna od onih koji su u novoj godini odlu\u010dili biti fizi\u010dki aktivniji, mo\u017eda \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049843,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[21306,21305,16669,19457,21304],"class_list":["post-21049841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-brzi-hod","tag-fizicki-aktivni","tag-glazba","tag-tjelovjezba","tag-vjezbati"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21049841"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21049841\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21049841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21049841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21049841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/01\/man-4158696_1920-1200x800.jpg\")
<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"