Temperatura oceana u 2019. dosegnula je rekordnu temperaturu, a tempo kojim se oni zagrijavaju ubrzava se, \u0161to upu\u0107uje na to da se ubrzano\u00a0zagrijava i\u00a0planet\u00a0na kojemu \u017eivimo, rezultati su novog istra\u017eivanja objavljenog u kineskome \u010dasopisu Advances in Atmospheric Sciences. <\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161logodi\u0161nja temperatura oceana bila je u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju izme\u0111u 1981. i 2010., pokazala je analiza.<\/p>\n\n\n\n
Iako se to mo\u017eda \u010dini si\u0107u\u0161nim, zapravo se radi o golemoj koli\u010dini topline rasprostranjene svjetskim oceanima.<\/p>\n\n\n\n
“Koli\u010dina topline koju smo rasprostrli oceanima, jednaka je toplini koju bi proizvelo 3,6 milijardi atomskih bombi ba\u010denih na Hiro\u0161imu”, rekao je\u00a0Cheng Lijing, glavni autor studije i izvanredni profesor na Institutu za atmosfersku fiziku na Kineskoj akademiji znanosti.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su, naime, izra\u010dunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stupnjeva, oceani trebali primiti 228 sekstilijuna d\u017eula (228 milijuna na \u0161estu potenciju) ili oko 3,6 milijarda puta ve\u0107u koli\u010dinu topline oslobo\u0111ene bombardiranjem Hiro\u0161ime.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo su izmjereni podaci i neoborivi su. Dodatni su dokaz globalnog zagrijavanja”, rekao je Cheng Lijing.<\/p>\n\n\n\n
“U obja\u0161njenju ovakvog zagrijavanja nema nijedne druge razumne alternative osim ljudske emisije stakleni\u010dkih plinova”, pojasnio je Cheng.<\/p>\n\n\n\n
On i kolege su usporedili podatke prikupljane od 1987. do 2019. s podacima iz razdoblja izme\u0111u 1955. i 1986.<\/p>\n\n\n\n
Ustanovili su da je u posljednjih \u0161est desetlje\u0107a zagrijavanje bilo oko 450 posto ve\u0107e nego u prethodnome, \u0161to ukazuje na veliko pove\u0107anje stope globalnih klimatskih promjena. <\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, zagrijavanje u periodu od 1987. do 2019. godine bilo je \u010detiri i pol puta br\u017ee od onog u razdoblju od 1955. do 1986.<\/p>\n\n\n\n
“Klju\u010dno je da shvatimo kolikom se brzinom stvari mijenjaju”, kazao je\u00a0John Abraham, suautor studije i profesor strojarstva na Sveu\u010dili\u0161tu St. Thomas u Minnesoti.<\/p>\n\n\n\n
“A ovo je stra\u0161na vijest…. i tek vrh ledenog brijega u odnosu na ono \u0161to nam se tek sprema”, kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Zagrijavanje oceana mo\u017ee prouzro\u010diti toplotne valove, \u0161to mo\u017ee dovesti do velikih gubitaka kada su posrijedi morska flora i fauna te utjecati na formiranje \u010de\u0161\u0107ih i razornijih uragana, kao i ekstremnijih vremenskih prilika.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da ljudi mogu i dalje raditi na promjenama kada je rije\u010d o njihovu utjecaju na klimu, no istodobno upozoravaju da \u0107e oceanima trebati puno vi\u0161e vremena da se rehabilitiraju i da reagiraju, nego \u0161to \u0107e trebati atmosferskom i kopnenom okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n
Od 1970. oceani su apsorbirali vi\u0161e od 90 posto topline zarobljene stakleni\u010dkim plinovima koje emitiraju fosilna sagorijevanja, uni\u0161tavanja \u0161uma i ostale ljudske aktivnosti, a manje od 4 posto oti\u0161lo je u tlo i u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n
Topliji oceani utje\u010du na otapanje leda, \u0161to uzrokuje rast razine mora. Tijekom pro\u0161log desetlje\u0107a izmjeren je i najve\u0107i rast razine mora od 1900. godine.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici do kraja stolje\u0107a o\u010dekuju porast razine mora za oko jedan metar, \u0161to je dovoljno da diljem svijeta na raseljavanje bude primorano oko 150 milijuna ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Temperatura oceana u 2019. dosegnula je rekordnu temperaturu, a tempo kojim se oni zagrijavaju ubrzava se, \u0161to upu\u0107uje na to da se ubrzano\u00a0zagrijava i\u00a0planet\u00a0na kojemu \u017eivimo, rezultati su novog istra\u017eivanja objavljenog u kineskome \u010dasopisu Advances in Atmospheric Sciences. Pro\u0161logodi\u0161nja temperatura oceana bila je u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju izme\u0111u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050014,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[17770,18174,21157,21323],"class_list":["post-21050013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene","tag-porast-temperature-u-oceanima","tag-rekordne-temperature"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050013"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050013\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}