Podzemlje istarskih rudnika ugljena u Ra\u0161i mo\u017ee negativno utjecati na lokalnu proizvodnju hrane premda su rudnici zatvoreni prije vi\u0161e od deset godina, upozorava skupina znanstvenika u\u00a0me\u0111unarodnom \u010dasopisu za geologiju ugljena. <\/p>\n\n\n\n
Najva\u017eniji rezultat studije je nesumnjiva potvrda da podzemne vode ispiru ra\u0161ki ugljen i kontaminiraju lokalni okoli\u0161 nizom potencijalno toksi\u010dnih elemenata u tragovima, ka\u017ee se \u010dlanku nedavno objavljenom u “International Journal of Coal Geology”.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u tim elementima najvi\u0161e se isti\u010du selen, barij, vanadij, uranij i stroncij, navodi se u \u010dlanku i nagla\u0161ava potrebu daljnjih hidrogeokemijskih istra\u017eivanja okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Istarski rudnici ugljena obuhva\u0107aju tehnolo\u0161ki krajolik koji se prostire na 200 \u010detvornih kilometara, s vi\u0161e od 14 kilometara podzemnih rudarskih kanala.<\/p>\n\n\n\n
Ti su kanali nakon prestanka gotovo \u010detiri stolje\u0107a duge eksploatacije i zatvaranja rudnika bili ispunjeni vodom, pa je trebalo provesti sveobuhvatne geokemijske, petrolo\u0161ke i mineralo\u0161ke analize uzoraka ugljena iz Ra\u0161e koji su bili izlo\u017eeni rudarskoj vodi, stoji u \u010dlanku koji je potpisalo devet autorica i autora, od kojih jedna iz Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, napominje se da je lokalni ugljen poznat po neobi\u010dno visokom udjelu organskog sumpora. Od 9,92 posto ukupnog sumpora, na bazi analize pepela stru\u010dnjaci su prora\u010dunali udio od 9,87 posto organskog sumpora. <\/p>\n\n\n\n
Taj udio sumpora ra\u0161kom ugljenu u kemijskim istra\u017eivanjima daje ekstremni polo\u017eaj, upozorava se u istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n
Slojevi ugljena dose\u017eu debljinu do 400 metara, a tektonski su izuzetno izlomljeni, zbog \u010dega se neki dijelovi rudnika nalaze 400 metara ispod razine mora, kao na podru\u010dju Labina, pa \u010dak i 500 metara ispod mora, kao kod Plomina.<\/p>\n\n\n\n
Za gotovo \u010detiri stolje\u0107a iskopano je oko 40 milijuna tona ra\u0161kog ugljena, od kojih gotovo polovicu od 1945. do 1984. godine, a najvi\u0161e 1942. godine – 1,16 milijuna tona. Posljednja kolica ugljena izvu\u010dena su 28. svibnja 1999. u 11,30 sati.<\/p>\n\n\n\n
Procjenjuje se da je u podzemlju ostalo jo\u0161 oko 4,4 milijuna tona ugljena.<\/p>\n\n\n\n
Preostale naslage, izlo\u017eene podzemnim vodama, otpu\u0161taju potencijalne toksi\u010dne elemente u tragovima u okolne potoke, \u0161to predstavlja opasnost za lokalno stanovni\u0161tvo, upozoravaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Podzemlje istarskih rudnika ugljena u Ra\u0161i mo\u017ee negativno utjecati na lokalnu proizvodnju hrane premda su rudnici zatvoreni prije vi\u0161e od deset godina, upozorava skupina znanstvenika u\u00a0me\u0111unarodnom \u010dasopisu za geologiju ugljena. Najva\u017eniji rezultat studije je nesumnjiva potvrda da podzemne vode ispiru ra\u0161ki ugljen i kontaminiraju lokalni okoli\u0161 nizom potencijalno toksi\u010dnih elemenata u tragovima, ka\u017ee se \u010dlanku […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050021,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16570,21326,21325,21327],"class_list":["post-21050020","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-okolis","tag-opasnost-za-okolis","tag-rudnik","tag-rudnik-ugljena-u-rasi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050020"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050020\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050021"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}