Australski \u010dudnovati kljuna\u0161 na rubu je izumiranja, pokazala je studija znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta Novi Ju\u017eni Wales.<\/p>\n\n\n\n
\u010cudnovati kljuna\u0161 ili platipus jedinstvena je vrsta sisavca jer, za razliku od ostalih na svijet ne donosi \u017eive mlade, ve\u0107 pola\u017ee jaja. S obzirom na to da hranu nalazi prvenstveno u vodi, platipus mora biti dobro prilago\u0111en velikim promjenama temperatura tijekom godi\u0161njih doba.<\/p>\n\n\n\n
Zajedno s jo\u0161 \u010detiri vrste je\u017eaka (Tachiglossidae) \u010dini jedinu \u017eivu\u0107u vrstu podrazreda prasisavaca te je endemska vrsta karakteristi\u010dna za isto\u010dnu Australiju i Tasmaniju, a u ju\u017enoj Australiji, gdje je ovaj sisavac ranije \u017eivio, sada je “prakti\u010dki istrijebljen”, rekao je glavni autor studije, profesor Gilad Bino.<\/p>\n\n\n\n
Njegov kolega i suautor studije, profesor Richard Kingsford ka\u017ee da je su\u0161a bila klju\u010dan razlog pada populacije \u010dudnovatih kljuna\u0161a u Australiji, s obzirom na to da su presu\u0161ile rijeke, njihovo prirodno stani\u0161te. Autori istra\u017eivanja isti\u010du da je gubitak stani\u0161ta uzrokovan prvenstveno ljudskim djelovanjem, izgradnjom brana i \u010di\u0161\u0107enjem zemlji\u0161ta te klimatskim promjenama. “Do ruba istrebljenja \u010dudnovatog kljuna\u0161a su, me\u0111u ostalim dovele rijeke pune pepela i nedostatak kisika u podru\u010djima u kojima ovi sisavci \u017eive”, kazao je Bino, dodaju\u0107i da se \u0161to prije moraju poduzeti mjere kako bi se sprije\u010dio nestanak ove endemske \u017eivotinjske vrste.<\/p>\n\n\n\n
Studijom se predvi\u0111a da \u0107e, ovisno o tomu kakva \u0107e su\u0161a nastupiti u idu\u0107ih stotinu godina, ovaj sisavac izumrijeti u oko 40 posto podru\u010dja isto\u010dne Australije u kojima trenuta\u010dno \u017eivi.<\/p>\n\n\n\n
Dugotrajna su\u0161a, rekordno visoke temperature i razorni po\u017eari u Australiji su rezultirali ekolo\u0161kom katastrofom koja prijeti jo\u0161 nekim \u017eivotinjskim vrstama. Me\u0111u njima su koale i kratkorepi valabiji.<\/p>\n\n\n\n
Posljednjih mjeseci znanstvenici, spasioci i grupe za za\u0161titu \u017eivotinja upu\u0107uju pozive me\u0111unarodnoj zajednici da se anga\u017eiraju na pomo\u0107i \u017eivotinjama koje ugibaju zbog posljedica su\u0161e i katastrofalnih po\u017eara koji su zahvatili Australiju<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodna udruga za o\u010duvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) \u010dudnovate je kljuna\u0161e svrstala u kategoriju “gotovo ugro\u017eenih”, \u0161to zna\u010di da je rije\u010d o vrstama kojima trenuta\u010dno ne prijeti izumiranje, ali bi u bliskoj budu\u0107nosti mogle postati ugro\u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati studije objavljeni su u stru\u010dnome \u010dasopisu Biological Conservation.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Australski \u010dudnovati kljuna\u0161 na rubu je izumiranja, pokazala je studija znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta Novi Ju\u017eni Wales. \u010cudnovati kljuna\u0161 ili platipus jedinstvena je vrsta sisavca jer, za razliku od ostalih na svijet ne donosi \u017eive mlade, ve\u0107 pola\u017ee jaja. S obzirom na to da hranu nalazi prvenstveno u vodi, platipus mora biti dobro prilago\u0111en velikim promjenama […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050086,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326,16346],"tags":[17813,21357],"class_list":["post-21050085","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-biljke-i-zivotinje","tag-izumiranje","tag-opasnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050085","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050085"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050085\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050086"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}