Ameri\u010dki i brazilski znanstvenici uvjereni su da to treba dalje istra\u017eiti kako bi se razvio lijek koji sprje\u010dava gubitak boje kose uzrokovan starenjem.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su objavili da su mo\u017eda otkrili za\u0161to kosa mo\u017ee posijediti od stresa kao i mogu\u0107i na\u010din da se to zaustavi bez kori\u0161tenja boje za kosu, prenosi BBC. U pokusima na mi\u0161evima mati\u010dne stanice koje kontroliraju boju ko\u017ee i kose postale su o\u0161te\u0107ene nakon intenzivnog stresa.\u00a0Tamno krzno mi\u0161eva potpuno je pobijelilo u roku od nekoliko tjedana. <\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki i brazilski znanstvenici uvjereni su da to treba dalje istra\u017eiti kako bi se razvio lijek koji sprje\u010dava gubitak boje kose uzrokovan starenjem.\u00a0Iako je uglavnom rije\u010d o prirodnom procesu starenja, stres tako\u0111er mo\u017ee imati ulogu.\u00a0Me\u0111utim, znanstvenici ne mogu sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i kako stres utje\u010de na na\u0161u kosu. Znanstvenici koji su proveli studiju, objavljenu u \u010dasopisu Nature, sa sveu\u010dili\u0161ta u Sao Paulu i s Harvarda, smatrali su da su u\u010dinci povezani s mati\u010dnim stanicama melanocita, koje proizvode melanin i odgovorne su za boju kose i ko\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
\u00a0Dok su provodili pokuse na mi\u0161evima nai\u0161li su na dokaz da je to stvarno tako. “Sada smo sigurni da je stres odgovoran za ovu specifi\u010dnu promjenu va\u0161e ko\u017ee i kose i kako to funkcionira”, rekla je autorica studije prof.\u00a0Ya-Cieh Hsu\u00a0sa sveu\u010dili\u0161ta Harvard. Bol je kod mi\u0161eva izazvala osloba\u0111anje adrenalina i kortizola, \u0161to je ubrzalo otkucaje srca i dovelo do porasta krvnog tlaka. To je utjecalo na \u017eiv\u010dani sustav i prouzro\u010dilo akutni stres. Taj je proces zatim ubrzao tro\u0161enje mati\u010dnih stanica koje proizvode melanin u folikulima kose. “O\u010dekivala sam da je stres lo\u0161 za tijelo”, rekla je Hsu. “Ali je \u0161tetan u\u010dinak stresa koji smo otkrili bio ve\u0107i od onoga \u0161to smo mogli zamisliti.” “Nakon samo nekoliko dana izgubljene su sve mati\u010dne stanice koje regeneriraju pigment. <\/p>\n\n\n\n
Jednom kada ih vi\u0161e nema, pigment je nemogu\u0107e regenerirati – o\u0161te\u0107enje je trajno”, istaknula je. U drugom pokusu znanstvenici su otkrili da mogu blokirati promjene tako da mi\u0161evima daju lijek protiv visokog tlaka. Usporediv\u0161i gene mi\u0161eva pod stresom s drugim mi\u0161evima, mogli su identificirati protein uklju\u010den u stvaranje o\u0161te\u0107enja mati\u010dnih stanica zbog stresa.\u00a0Kada je protein CDK suzbijen, lije\u010denje je tako\u0111er sprije\u010dilo promjenu boje njihova krzna.\u00a0To otvara znanstvenicima prostor za odga\u0111anje pojave sijede kose. Hsu je rekla da ta otkri\u0107a nisu lijek za sijedu kosu nego tek po\u010detak dugog puta tra\u017eenja rje\u0161enja za ljude. “Ovo nam tako\u0111er daje ideju o tome kako stres mo\u017ee utjecati na mnoge druge dijelove tijela”, kazala je Hsu za BBC.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ameri\u010dki i brazilski znanstvenici uvjereni su da to treba dalje istra\u017eiti kako bi se razvio lijek koji sprje\u010dava gubitak boje kose uzrokovan starenjem. Znanstvenici su objavili da su mo\u017eda otkrili za\u0161to kosa mo\u017ee posijediti od stresa kao i mogu\u0107i na\u010din da se to zaustavi bez kori\u0161tenja boje za kosu, prenosi BBC. U pokusima na mi\u0161evima […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050145,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17181,21387],"class_list":["post-21050144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-kosa","tag-strest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}